Hrvatski Portal u �vicarskoj
Home Doga�aji Forum Linkovi Tvrtke Sport Putovanja Turizam
 
   
  

 

Pogled iz vjere na sada�nji trenutak

 

07.01.2012.


Autokefalnost Hrvatske pravoslavne crkve
Iguman Jelisej slijednik hrvatskog pravoslavlja


Brojni pravoslavni vjernici u dr�avi Hrvatskoj i Hrvati pravoslavne vjeroispovijesti u drugim dr�avama svijeta, nemaju nikakve veze sa srpskim ili bilo �ijim pravoslavljem. Hrvati imaju ljudska prava i ekumensku obvezu obnašati svoju vjeru skladno s vjerskim propisima pravoslavne crkve. Radi toga veseli iskorak zadarskog igumana Jeliseja i inicijative odbora za osnivanje "Hrvatske pravoslavne crkve".

Pravoslavna crkvena autokefalnost je �imbenik i temelj dr�avne i nacionalne samobitnosti i organizacione samostalnosti pravoslavne vjerske zajednice u jednog dr�avi.

Kako hrvatska rije� "samo-stalnost" na gr�kom jeziku zna�i "auto-kefalu", popularno re�eno autokefalnost, onda se crkvena jurisdikcija odnosi isklju�ivo na autokefalnost pravoslavne crkve u granicama jedne dr�ave, i ne mo�e imati jurisdikciju nad pravoslavnim vjernicima u drugoj dr�avi, bez obzira na nacionalne korijene. Ovu rije� „autokefalnost“ nedavno je uporabio i bivši hrvatski predsjednik Stjepan Mesi�, pozivaju�i slijednike krš�anske katoli�ke vjeroispovijesti, da se odreknu univerzalnosti i osnuju svoju „Autokefalnu katoli�ku crkvu“. Kako znamo, da predsjednik Mesi� ima brojne savjetnike po svim sektorima, a tako i vjerni�kog �ivota, onda pretpostavljamo da bi „ON“ morao znati što govori, ali o�ito je da ne pita, a da pita saznao bi, da je crkvena autokefalnost isklju�ivo povezana s pravoslavljem, a nikada s katolicizmom.

Propis o autokefalnosti pravoslavnih crkava donesen je na “Ekumenskom koncilu u Halcedonu“ davne 451. godine, dakle u doba ranog Bizanta, i kao takav je bio i ostao temeljni akt ustrojstva nacionalnih-dr�avnih pravoslavnih crkava.

Edikt o autokefalnosti glasi:
„Pravoslavne crkve su vezane uz dr�avu i ne mogu imati izvandr�avnu jurisdikciju“!
Nije više bitno, da li je inicijativa osnivanja "Hrvatske pravoslavne crkve" proistekla iz nu�de hrvatskih pravoslavnih vjernika, ili radi Mesi�eve pri�e o autokefalnosti, ili kao odjek kolumne "Pogledi" na portalu HKD Napredak, ve� je bitno, da je svjesno ili nesvjesno pokrenuta rasprava o vrlo znakovitom predmetu, autokefalnosti pravoslavlja, koje mora biti pod isklju�ivom jurisdikcijom doti�ne dr�ave, za razliku od katolicizma koje ima univerzalnu pripadnost.

Katolik zna�i univerzalan, pa prema tome „katoli�ka“, dakle „globalna“, univerzalna crkva u liku Rimskog pape, predstavlja stolicu Sv. Petra. Katoli�ka crkva nije ograni�ena na vrijeme, mjesto (dr�avu), društvo (rasu, kulturu, bogatstvo...).

Evan�elje po Mateju (28:18-20) govori: ...Tada im se pribli�i Isus te im re�e: „Dana mi je sva vlast, nebeska i zemaljska. Zato idite i u�inite sve narode u�enicima mojim! Krstite ih u ime Oca i Sina i Duha Svetoga! U�ite ih da vrše sve što sam vam zapovjedio! Ja sam s vama u sve vrijeme do svršetka svijeta.“...

Predsjednik Mesi�, po svom „�aršijskom šarmu“, opredijelio se na prozivke „auto-kefalnosti“/samo-stalnosti katoli�ke crkve u Hrvata, koja je „katoli�ki“ / univerzalna i dodirnuo ljudske slobode, „osobnu autokefalnost duha pojedinca ili jedne dr�avne zajednice“. U natruhu ideja i rije�i Mesi�a nalazimo „tajnu nit“ koju je provla�io Jakov Bla�evi�, dok je vodio montirani sudski proces protiv zagreba�kog nadbiskupa Stepinca.

Do javnosti dopiru istine o hrvatskom katolicizmu i pravoslavlju �ija je sudbina bila zatajivana i prikrivana od komunisti�kih vlasti. Otkrivaju se tajni dosjei i sve više uskrsavaju duhovi pravednika, mu�enika i �rtava. Istine izlaze iz grobova i otkrivaju se monstruozni zlo�ini komunizma, po�injeni u poslijeratnim vremenima „mira“. Sve do nedavno, bilo je zabranjeno govoriti, ne samo o Alojziju Stepincu, nego i o tisu�ama pravednika, me�u kojima su i brojni vjerski poglavari.

Dana 29. lipnja (6. mjeseca) godine 1945. uhi�eni su, a ve� sutradan, 30. lipnja strijeljani:
- poglavar Hrvatske pravoslavne crkve, mitropolit Grigorij Ivanovi� Maksimov – Germogen, s brojnim predšasnicima Hrvatske pravoslavne crkve.
- poglavar Evangelisti�ke crkve u Hrvatskoj, biskup Philipp Popp
- poglavar Islamske zajednice Ismet efendi Mufti�, zagreba�ki muftija

Prisjetimo se, Hrvatska pravoslavna crkva osnovana je 06. 06. 1942. godine, na temelju va�e�eg ekumenskog propisa o autokefalnosti pravoslavnih crkava, po kojem su osnovane sve autokefalne crkve u svijetu, pa tako i Hrvatska pravoslavna crkva 1942. u okvirima ratne dr�ave NDH, jer pravoslavne crkve ustanovljavaju svoju autokefalnost tek nakon stjecanja dr�avne samostalnosti.

Dajemo pregled osnivanja autokefalnih pravoslavnih crkava:
- Rusija 1589.,
- Gr�ka 1830.,
- Crna Gora 1852 (ukinuta 1918.),
- Rumunjska 1864.,
- Bugarska 1870.,
- Srbija 1879.,
- Albanija 1917.,
- Gruzija 1917.,
- Hrvatska 1942. (ukinuta 1945.)

Pojedine vjerske zajednice u nekim dr�avama su osnovale autokefalne pravoslavne crkve nakon politi�ke zrelosti i društvene organiziranosti;
- Makedonija 1951.,
- Japan 1970.,
- US Amerika 1971..

Od nedavno imamo i obnovljene autokefalne pravoslavnu crkve u oslobo�enim dr�avama:
- Ukrajinska (Kijevska), obnovljena 1995.
- Crne Gore, obnovljena 2006.*

Navedimo �injenicu, da je na osnovu autokefalnog propisa iz Halcedona, za cijelo podru�ju kraljevine Srba, Hrvata i Slovenca (SHS) godine 1920. ukinuta hrvatska pravoslavna crkva pod nazivima Gr�ko katoli�ka i Gr�ko isto�na. Uredbom o osnivanju Srpske pravoslavne crkve s jurisdikcijom nad svim pravoslavcima kraljevinu Srba-Hrvata-Slovenca (SHS), kasnije nazvana Jugoslavija, kralj Petar I. Kara�or�evi� izjedna�io je pravoslavlje svih naroda Jugoslavije sa srpstvom, i tako izvršio kulturocid nad hrvatskim nacionalnim bi�em. "Prekrštavanjem“ u srpsko pravoslavlje, brojni su hrvatski gra�ani izgubiti svoj vlastiti identitet (hrvatski, ruski, ukrajinski, bugarski, bjelohrvatsko-rusinski, makedonski, crnogorski, rumunjski, gr�ki, albanski...). Za vrijeme Habsburške monarhije, hrvatsko pravoslavlje je djelovalo unutar Karlova�ke crkvene autokefalnosti.

Predo�avamo vam popis pravoslavnih crkava iz 1855. godine, iz "Kataloga autokefalnih crkava", objavljenog u Ateni iste godine. Po tome popisu, u svijetu je 1855. godine bilo deset autokefalnih crkava:
"Povijesne crkve", sa svojom samostalnom upravom ili samoupravne crkve (autokefalne) su:
- Carigradska
- Aleksandrijska
- Antiohijska
- Jeruzalimska
- Ciparska,
- Ruska,
- Karlova�ka (Srijemski Karlovci-Austrija/Hrvatska...)
- Sinajska,
- Crnogorska i
- Crkva u Kraljevini Gr�koj".

Kako je Srbija, u to vrijeme, bila sastavni dio Turske, nadle�nost nad srpskim vjernicima je imala Carigradska crkva.

Nakon Prvog svjetskog rata, 1918. godine, oduzet je Hrvatskoj isto�ni Srijem i Srijemski Karlovci, da bi se ponovno ujedinjenje dogodilo u ratnom vihoru 1941. godine. Slijedom crkvene jurisdikcije manastira u Srijemskim Karlovcima, godine 1942. metropolit obnovljene Hrvatske pravoslavne crkve postaje pravoslavni sve�enik ruskog porijekla, Grigorij Ivanovi� Maksimov – Germogen, iz manastira u Srijemskim Karlovcima. Godine 1945.

Osnivanjem nove dr�ave, Republike Hrvatske, godine 1991., name�e se potreba da Hrvatska osnuje svoju autokefalnu pravoslavnu crkvu, a po slijedu "kraljevstva Hrvata", nositelj hrvatske pravoslavne autokefalnosti trebala bi preuzeti "Crvena Hrvatska", otjelovljena u Crnogorskoj pravoslavnoj crkvi, i radi toga je prihvatljiva inicijativa igumana Jeliseja, koji potje�e baš iz tih krajeva.

Ova nu�na kretanja nai�i �e na brojne napade, jer je radi o ljudskim pravima u dr�avi Hrvatskoj, a i me�u pravoslavljem je u�estala praksa nadmudrivanja i ucjenjivanja, tako da se pravoslavne crkve me�usobno priznaju ili ne priznaju. Ne-priznavanje ne�ije autokefalnosti i proglašavanje ne�ijih crkvenih „šizmi“, više je politi�ko stremljenje gubitni�kih apetita neokolonijalnih preokupacija, nego vjerskog karaktera.

Dodatni kamen spoticanja za obnovljenu Hrvatsku pravoslavnu crkvu �e biti i crkvena imovina, koju je 1918. godine Srpska pravoslavna crkvu prisvojila od hrvatske Gr�ko katoli�ke i Gr�ko isto�ne crkve.

Tomislav Grgo Anti�i�

Pr. ur.:
Prema pisanju nekih medija, obznanjeno je da je "Ruska-Istinopravna crkva (koja bi se izgleda, mogla vratiti u okrilje Ruske pravoslavne crkve), na svome Sinodu odr�anom u Odesi 23. rujna 2010. godine, pokrenula proces beatifikacije hrvatskih mu�enika - 42 hrvatska pravoslavna sve�enika, koje su partizani 29. i 30. lipnja 1945. godine vješanjem i strijeljanjem pogubili u Zagrebu".

Izvor: hu-benedikt.hr, Megal Skiti�

Pravoslavnim vjernicima SRETAN BO�I� !

Vezani �lanci:

Proturje�nosti uspostave Hrvatske Pravoslavne crkve

Hrvatska pravoslavna crkva?

 

 

 


Povratak na po�etnu stranicu

Untitled Document

 
 
 
Optimizirano za
Internet Explorer
| home | doga�aji | chat | linkovi | tvrtke | sport | putovanja | turizam |
(c) 2000 - 2008  http://www.arhiva.croatia.ch/ Sva prava pridr�ana.