Donja Dubrava: Odr�an Me�unarodni znanstveni skup
"350. obljetnica smrti Nikole Zrinskog VII.
i pada Novoga Zrina"
U Donjoj Dubravi (Me�imurje) odr�an je 5. srpnja 2014. godine Me�unarodni skup na temu: "350. obljetnica smrti Nikole Zrinskog VII. i pada Novoga Zrina". Tre�i me�unarodni znanstveni skup je odr�an u organizaciji Zrinske garde �akovec, Dru�be "Bra�a Hrvatskoga Zmaja" u Zagrebu, Vojnog u�ilišta Petar Zrinski iz Zagreba, Matice hrvatske �akovec i pod pokroviteljstvom predsjednika Republike Hrvatske dr. sc. Ive Josipovi�a.
Skup je odr�an kao nastavak prou�avanja �ivota i djela obitelji Zrinski i Frankopana i njihovog utjecaja na politi�ki, kulturni, nacionalni, gospodarski, društveni i vjerski �ivot Me�imurja i Hrvatske, a o �emu se raspravljalo i na dosadašnjem Prvom i Drugom me�unarodnom znanstvenom skupu odr�anom u �akovcu 2010. i u Zagrebu 2012. godine.
Sudionici Me�unarodnog znanstvenog skupa, s lijeva na desno:
Prof. dr. sc. Juraj Kolari�, prof. dr. sc. Hrvoje Petri�, Aleksej Milinovi�, Petar Feletar, prof. dr. sc. Dragutin Feletar, dr. sc. Krešimir Regan, prof. Vladimir Kapun, prof. dr. sc. Jozsef Padany, Marjan Varga, dr. sc. Lajos Negyesi, dr. sc Laszlo Vandor, Darko Varga, mr.sc. Vladimir Kalšan.
(Foto: Zvonimir Ištvan)
1.) Na Tre�em me�unarodnom znanstvenom skupu nastupilo je 15 predava�a koji su u svojim izlaganjima prikazali dosege hrvatske historiografije u prou�avanju zna�enja utvrde Novi Zrin u obrani Me�imurja, Hrvatske i Europe, kao i o ulozi Nikole Zrinskoga VII. kao vojnog stratega. Predava�i su iznijeli nova otkri�a o graditeljskim i obrambenim zna�ajkama Novog Zrina, kao i o ulozi Nikole Zrinskog VII. u organizaciji i obrani Legradske kapetanije i Me�imurja. Hrvatska i Europa branila se tada u Me�imurju.
2.) Tragi�na smrt Nikole Zrinskog VII. u Kuršane�kom lugu (18.XI.1664.) prekinula je �ivot osobe koja je u�ivala najve�i europski ugled i koja je u sebi ujedinjavala pjesnika, pisca, ljubitelja knjige i lijepih umjetnosti, te promicatelja poljoprivrednih djelatnosti, vo�arstva, vrtlarstva, vinarstva i kulinarstva.
3.) Predava�i su analizirali vjerske i crkvene prilike u Me�imurju za vrijeme Nikole Zrinskoga VII., pojavu protestantizma u Me�imurju, kao i vjersko i kulturno djelovanje pavlina i franjevaca u Me�imurju. �injenica, da je Me�imurje od utemeljenja Zagreba�ke biskupije (1094.) kontinuirano pripadalo Zagreba�koj biskupiji, sprije�ila je, unato� mnogim pokušajima da se ono izdvoji iz Zagreba�ke biskupije i pripoji susjednim biskupijama u Ugarskoj, gubitak Me�imurje za hrvatski nacionalni korpus i stvorila specifi�ni vjerski, kulturološki i nacionalni mentalitet me�imurskog vjernika.
4.) Gosti predava�i iz Ma�arske istaknuli su potrebu povezivanja povijesnih lokacija s jedne i s druge strane Mure, kao i njihovo uklju�ivanje u projekte europske kulturne i turisti�ke ponude, kako bi zajedni�ka povijest i dragocjena kulturna baština ovih krajeva postala ve�im predmetom zanimanja šire europske kulturne javnosti.
5.) Sudionici skupa polo�ili su cvije�e i zapalili svije�e kako na spomen-podru�je Novog Zrina tako i na spomenik Nikoli Zrinskom VII. u Donjoj Dubravi.
6.) Sudionici skupa u Donjoj Dubravi prihvatili su inicijativu da se nastavi sa znanstvenim i stru�nim prou�avanjem djelovanja obitelji Zrinski i Frankopana te predla�u da se �etvrti me�unarodni znanstveni skup o Zrinskim i Frankopanima odr�i 2016. godine u Ozlju, gradu koji je od 1399. godine pripadao Frankopanima, a od 1550. godine Zrinskima, postavši jedina poveznica hrvatskog juga i sjevera i ujedinjavaju�i tako "reliquiae reliquiarum" u jednu geopoliti�ku cjelinu.
Donja Dubrava, 5. srpnja 2014. godine.
Sudionici skupa, v. r.
 
 
 
 
*****
Kratko prije po�etka Znanstvenog skupa pozvan je i autor još neobjavljene povijesne knjige o obitelji Zrinski Darko Varga, dipl. ing. iz Osijeka, da odr�i predavanje o svojim saznanjima o obitelji Zrinski. S obzirom da �e svi na skupu odr�ani referati biti objavljeni u Zborniku pa tako i njegov, nismo mogli dobiti cijeli referat Darka Varge, nego nam je dostavio samo uvod u predavanje i sa�etak svoga predavanja te fotografije koje je u Donjoj Dubravi snimio, a koje objavljujemo dolje u foto galeriji.
Lijevo dr. Feletar, u sredini Darko Varga, sa Zrinskom gardom
 
Darko Varga solo i sa suprugom pred spomenikom Nikoli Zrinskom
Darko Varga govori o vo�arstvu i vrtovima Nikole VII. Zrinskog ...
... i sa �upnikom Preloga Hoblajem
Uvod u predavanje i sa�etak predavanja Darka Varge:
Darko Varga: Vo�arstvo i vrtovi Nikole VII. Zrinskog
Mnogi autori su istra�ivali Nikolu VII. Zrinskog, ratnika, pjesnika, politi�ara,vojnog stratega, pisca djela ratnog umije�a, itd. O intimnom �ivotu Nikole VII. Zrinskog, o Nikoli mu�u, ocu, manje se pisalo kao i o Nikoli lovcu, uzgaja�u konja, o izvorima prihoda obitelji Zrinskih od izvoza stoke u Italiju, o izvorima prihoda od trgovine s kojim su Zrinski financirali svoju vojsku za ratove protiv Turaka, manje se pisalo o gastronomiji Zrinskih, o proizvodnji vina, vinogradima, o Zrinskom svira�u lutnje, o obi�ajima u svakodnevnom �ivotu ove slavne obitelji. Cilj ovog rada je otkriti dijelove biografije Nikole VII. Zrinskog koji su manje istra�eni kako bi dobili uvid i stvorili što potpuniju sliku o ovom izuzetnom �ovjeku.
„Niti jedan biograf Zrinskog ne zna da je Zrinski bio pasionirani vrtlar i veliki prijatelj cvije�a i drve�a (vo�aka, DV.), ne bi im bilo lako ni izmisliti, jer se pjesnika ne mo�e ni zamisliti bez ljubavi prema vrtu i cvije�u. Kad bi znali ljubav našeg Nikole Zrinskog prema cvije�u, pronašli bi još crta iz njegovog duhovnog �ivota koje bi ga podigle na još višu razinu.“
Vo�arstvo i vrtovi- obiteljska tradicija Zrinskih
U 16. i 17. stolje�u svojim vrtlarstvom isticale su se �ene plemi�a, a i sami plemi�i. Još je �udnovatije da su najstrastveniji vrtlari bili oni koji su svoj cijeli �ivot proveli na ratištima.
S nepodijeljenom ljubavlju, bave se svojim vrtovima koje ne zaboravljaju ni na bojištu. S ovom pojavom susre�emo se i u 17. stolje�u kod najve�ih vojskovo�a kao što je Nikola Zrinski. Tko bi vjerovao da su usred naj�eš�ih bitaka mislili na tihe radosti svoga vrta? Tko bi vjerovao da oni koji su predvodnici razaranja i uništavanja, koji pored svojih ratnih planova, bave planiranjem i poboljšavanjem svojih vrtova
Vo�njaci i vinogradi Nikole Zrinskog- Sigetskog
Na Ozaljskom imanju koje je naslijedio nakon smrti Stjepana Frankopana, kod sela Jana� (Janach) Nikola Zrinski-Sigetski zasadio je nove vinograde i vo�njake kao i na imanju Novigrad, pored rijeke Dobre, gdje je odmah zasadio nove sadnice vo�aka u stare vo�njake.
Vo�njaci Jurja Zrinskog 1592. godine
Vo�njaci Jurja Zrinskog na vlastelinstvima: Monyor?kerék, �akovec i Csurgo:
Monyor?kerék imao je: vo�njak oko utvrde i grada, u gradu:vo�njak, u kojemu ima posijanog i njiva;
Nemetsycz et Tothsycz : vo�njak na tri pluga;
utvrda Wereswar: vo�njak, dinjik (vrt u kojem se uzgajaju dinje); grad Wereswar: rasadnik (virgultum);
kaštel Vep: vo�njak (Zrínyi György birtokainak fölbecslése ( procjena imanja Jurja Zrinskog), priop�ava:Barabás Samu u Történelmi Tár, A Magyar Történelmi Társulat, Budapest 1895.,330-352)
Na �akove�kom vlastelinstvu: u utvrdi �akovec: vo�njak veli�ine 20 plugova, zvjerinjak, ku�a u zvjerinjaku, vo�njak, tako�er u zvjerinjaku; Nova Curia: vo�njak.
Nikola VII. Zrinski i njegovi vo�njaci
Nikola VII. Zrinski i njegov mla�i brat Petar su 1638. godine podijelili imanja, a u duhu sporazuma pod zajedni�kim krovom dvorca u �akovcu ostalo je sjedište obrane i gospodarstva: tako je staro gnijezdo ostalo dom za obojicu bra�e i gdje su bra�a sama stra�arila.
Vlastelinski dvor toga doba �inila su tri dijela: majur, vo�njak i stambeni dio. Majur ili vrt s ambarima i spremištima hrane bio je povezan s gospodarskim zgradama, kao što to i danas ima u rasporedu ve�ina seoskih gospodarstava u Panoniji. Vo�njak toga doba je više šumarak i naj�eš�e je grani�io sa šumom u koju se mogla sakriti obitelj u slu�aju napada, a u mirna vremena prostor je slu�io za zabavu, s nekoliko cvjetnjaka s jasminima ili ru�ama, a u tu idili�nu sliku, bio je smješten stan vladara.
O vrtovima Nikole VII. Zrinskog pisao je slavni znanstvenik Jakob Tolliusa (Jakob Tollius, profesor govorništva i gr�kog na sveu�ilištu Duisburg, bio je autor mnogih znanstvenih radova, obavio je nekoliko putovanja zbog literarnih potreba, a rezultat je objavljen posthumno u njegovom radu: „Epistolae Itinerariae“ uz napomene Henniniusa iz Amsterdama. Tollius je umro 1696. Izvor: The Cyclopaedia; Universal Dictionary of Arts, Sciences, and Literature, in thirty-nine volumes, VOL. XXXVI., Longman, Hurst, Rees, Orme & Brown, London, 1819.), koji je posjetio Zrinskog u �akovcu srpnja 1660. godine. Iz pisama koje je Tollius pisao svom prijatelju, znanstveniku Nikoli Witsenu, a on ih objavio u knjizi: Epistolae Itinerariae , mo�emo saznati o bogatoj biblioteci Zrinskog i o vrtovima Zrinskog.
Izme�u utvrde i samostana Sv. Helene protezali su se vrtovi ure�eni s toliko ukusa i truda da ih je Tollius usporedio s vrtovima Alkinoosa, gdje po mitu: liš�e nikada ne �uti, a vo�e blista u stalnom rumenilu.
„Onda se zaputismo u grofove vrtove. Njihovu krasotu i sjaj ne mogu izraziti rije�ima. Mo�da �eš to sebi u mislima dosti�i, ako se duhom preneseš u drevne vrtove „Alkinojeve.“
Epistolae Itinerariae
Vo�njak Nikole Zrinskog u kojem je uzgajao mnoge vrste vo�aka, cvije�a i ljekovitih biljaka bio je slavan po uzgoju bresaka zbog �ega su ga mnogi tra�ili sadnice. Plemstvo je �esto slalo plodove vo�aka drugom plemstvu i prijateljima, ali �esto i cijepove svojih vo�aka za kalamljenje.
Nikola VII. Zrinski je u svojoj biblioteci imao puno knjiga o vo�arstvu i uzgoju cvije�a, a bio je i prakti�ar koji je u slavnoj, prvoj hrvatskoj knjizi recepata- rukopisnoj kuharici na sedam stranica zapisao podsjetnik o sadnji i kalemljenju vo�aka.
Zrinski u svoju knjigu, Vincenzo Tanara: L ' economia del cittadino in villa ( Bologna 1651.) na prazne listove, na hrvatskom i ma�arskom jeziku, precizno unosi podatke o tome na kojim dijelovima njegovog imanja rastu odre�ene vrste vo�aka
Zrinski je iz knjige: FERRARI, Giovanni Battista: Joh[annis] Baptistae Ferrarii Senensis S. J. Flora, seu de florum cultura lib. IV. Editio nova. Accurante Bernh[ardo] Rottendorffio, serenissimi electoris Colon[iensis] medico, cubiculario, etc., Amstelodami, prostant apud Joannem Janssonium, anno 1646., mogao nau�iti o uzgoju cvije�a: o na�inu pripreme zemlje za cvije�e, o alatima za obradu zemlje, o na�inu zalijevanja, a dani su crte�i raznog cvije�a kao što su hortenzije, irisi, ..., ali i narcis i šafran, itd...
Sa�etak izlaganja
Darko Varga: Vo�arstvo i vrtovi Nikole VII. Zrinskog, Znanstveni skup: „350. obljetnica smrti Nikole VII. Zrinskog i pada Novoga Zrina”, Donja Dubrava, 5. srpnja 2014.
Darko Varga 8.srpnja 2014.
Foto galerija
Tekst i fotografije: Darko Varga
Za portal pripremio: Zvonimir Mitar, urednik@arhiva.croatia.ch
Po�etak
|
