ODABRANA ME�U NAJBOLJE
Dr. Iva Toli�: Na tragu smo rješenja kako usporiti starenje
Neposredna, otvorena i nasmijana biologinja dr. Iva Toli� (39), odnedavna znanstvena savjetnica Instituta Ru�era Boškovi�a, ovih je dana jedno od najtra�enijih doma�ih lica. Znanost je, zahvaljuju�i njoj, barem nakratko uspjela izgurati nezaobilazne ‘instant’ zvjezdice, i to posve zaslu�eno: jedan od najuglednijih znanstvenih �asopisa na svijetu Cell u povodu svoje �etrdesete obljetnice svrstao ju je me�u 40 najboljih biologa iz cijelog svijeta mla�ih od �etrdeset godina, te ih nazvao ‘generacijom budu�nosti’.
Za nju je ovo zasigurno posebna godina - nakon devet i pol godina rada na presti�nom Max Planck institutu u Dresdenu i ukupno petnaest godina usavršavanja po svijetu, od Harvarda, Kopenhagena, Firence, Dresdena, odlu�ila se vratiti u Hrvatsku i istra�ivanja nastaviti u Zavodu za molekularnu biologiju IRB-a, a uskoro �e postati i majka.
Kakav je osje�aj pripadati ‘generaciji budu�nosti’?
- Jako lijep. Bila sam potpuno iznena�ena kad su mi to javili iz Cella, ali i po�aš�ena. U uglednom sam društvu kolega iz cijelog svijeta, a posebno me raduje što je tu još jedan Hrvat, Mario Hali�, kojega osobno ne poznajem, a koji trenuta�no radi na sveu�ilištu u Muenchenu. Neobi�no je da su se me�u 40 mladih znanstvenika biologa iz cijeloga svijeta našla dva Hrvata. To je fantasti�an uspjeh.
Intrigantan rad po kojemu ste prepoznati kolokvijalno se ve� naziva otkri�em ‘eliksira mladosti’. Na Institutu Max Planck identificirali ste prvi potencijalno besmrtni organizam, kvasac afri�kog piva, koji se pomla�uje kod svake diobe. Mo�ete li nama laicima objasniti o �emu je rije�?
- Danas još uvijek prevladava mišljenje da svi organizmi stare, kako jednostani�ni, tako i višestani�ni. Kod jednostani�nih organizama to starenje ide na na�in da se stanica-majka dijeli tako da stvara stanicu-k�er. Dakle, ostaje stanica-majka i još se stvori stanica-k�i. Stanica-majka pri tom uzima sve sme�e na sebe, ona se ‘�rtvuje’ i stari, a stanica-k�i ostaje �ista i mo�e se dalje dijeliti.
Mi smo otkrili da kvasac afri�kog piva, koji se koristi u raznim istra�ivanjima ve� pedesetak godina, ne stari jer se jedna stanica dijeli u dvije identi�ne stanice. Drugim rije�ima, stanica-majka podijeli se na dvije k�eri i nestane. Sve sme�e koje je majka imala jednako se rasporedi na obje k�eri, ali kako sme�a nije bilo puno, svaka k�i dobije manju koli�inu i mo�e se dalje dijeliti, u principu, unedogled. Time ni jedna stanica ne stari.
Što to konkretno zna�i za �ovjeka? Jeste li na tragu vje�noj mladosti?
- Konkretno, sada istra�ujemo kako taj kvasac uspijeva izbje�i starenje. Ako bismo otkrili molekularne mehanizme koji su odgovorni za to, onda bismo mo�da jednog dana za nekoliko desetaka godina mogli te molekularne mehanizme ugraditi u ljudske stanice i tako usporiti njihovo starenje. Ali, to je zasad znanstvena fantastika!
Pro�itala sam i da vaša istra�ivanja nazivaju potragom za besmrtnosti. Je li ona uop�e mogu�a?
- Mislim da ipak nije, da znanost nikada do toga ne�e do�i. Ali, osobno vjerujem da �e se starenje mo�i jako odgoditi, usporiti, i da �e se simptomi starenja mo�i znatno ubla�iti uz pomo� ovakvih istra�ivanja kao što je naše, ali i istra�ivanja desetaka drugih laboratorija u svijetu.
U svakom slu�aju, mo�emo o�ekivati produ�etak �ovjekova �ivotnog vijeka?
- To je vrlo vjerojatno. Prema istra�ivanjima, �ini se da svi �ivi organizmi nisu podlo�ni starenju. Mi smo sada identificirali onaj koji nije, a vjerojatno taj nije jedini. Trebalo bi istra�ivati sve sli�ne organizme i vidjeti koje su razlike, zašto neki stare, a neki ne. Recimo, znamo da ‘normalni’ kvasac koji koristimo za pe�enje kruha ili za pivo, stari. Bilo bi zanimljivo shvatiti kako su kvasci evoluirali i u kojem trenutku je došlo do te razlike da jedan po�ne stariti, a drugi ne. Iz toga onda mo�emo nau�iti koji je ‘klju�’ da se starenje izbjegne.
Zna�i, treba piti afri�ko pivo da bismo ostali mladi?
- Nisam ga nikad probala, ali �ula sam da je jako neukusno i da nama Europljanima uop�e nije pitko!
Kakvom pripadnica ‘generacije budu�nosti’ vidi budu�nost u Hrvatskoj, ili da preformuliram pitanje, ima li za mladu znanstvenicu poput vas budu�nosti u Hrvatskoj?
- Apsolutno, u mom slu�aju dvojbi nema. Odlu�ila sam se vratiti, a ovo mi je prijelazna godina jer �u još neko vrijeme, uz rad na Institutu Ru�era Boškovi�a, raditi i na Max Planck institutu u Dresdenu. U Zagrebu �emo nastaviti istra�ivanje zapo�eto na Max Plancku.
Zašto ste se vratili?
- Jednostavno... srce me vuklo. Ve� sam petnaest godina vani. Amerika, Danska, Italija, Njema�ka - bilo mi je svugdje lijepo, svašta sam nau�ila, ali po�eljela sam vratiti se ku�i. Petnaest je godina bilo dovoljno ostati vani i u�iti. Sada je vrijeme da ta znanja, kontakte, sve što sam vani stvorila, primijenim ovdje. �elim �ivjeti u Hrvatskoj, u Zagrebu, to je moj grad, tu sam ro�ena, tu se najljepše osje�am!
To je potpuno u suprotnosti od trendova koji su zahvatili Hrvatsku, odakle mladi, obrazovani ljudi bje�e glavom bez obzira jer ovdje ne vide budu�nost.
- Ja je vidim. Me�utim, svakom mladom �ovjeku savjetovala bih da ode van na neko vrijeme. Za mene je to bilo neprocjenjivo iskustvo, boraviti i raditi u svim tim dr�avama, gradovima, institutima gdje sam stekla nove kolege, vidjela da se mo�e raditi na druk�iji na�in. To je va�no iskustvo, osobito za nekoga tko se bavi znanoš�u.
Kakvi su uvjeti za rad u Hrvatskoj, kakve su mogu�nosti?
- Ha... Zasad skromne, ali dobre. Me�utim, osje�am da i ja tu moram pridonijeti. Ipak sam ja iz ‘generacije budu�nosti’ i moram stvoriti tu budu�nost. Radim na tome, cilj mi je imati laboratorij na Institutu Ru�er Boškovi� identi�an ili što sli�niji onome na Max Planck institutu. Kod nas ljudi uglavnom o�ekuju da im netko drugi nešto da i da sve bude servirano, a ako nije, onda su svi nezadovoljni. Me�utim, treba nešto i sam napraviti, osobito osoba koja je stekla neka iskustva i znanja.
Marijana Cvrtila
Snimio Tomislav Krišto / CROPIX
Religiozna sam
Što je �ivot i kako on funkcionira, jedno je od fundamentalnih pitanja biologije. Koliko je tu znanost u koliziji s, primjerice, kreacionisti�kom teorijom, religijskim uvjerenjima, isklju�uje li to pitanje postojanje Boga?
- S kreacionisti�kom teorijom jest, jer ona pokušava biti znanstvena teorija iako nema znanstvene dokaze, tako da tu postoji kolizija. S religijom ne. Osobno, mogu re�i da sam religiozna osoba, ali tu nema nikakve kolizije s mojim znanstvenim radom. Znanost i religija su potpuno kompatibilne, s tim da je religija osobna stvar - u što vi vjerujete, a znanost nešto posve drugo gdje se tra�e eksperimentalni dokazi. U religiji ih ne treba tra�iti jer je to jedno posve drugo podru�je.
Ugodno mi je u Splitu
Predajete i na poslijediplomskom studiju Biofizike na Sveu�ilištu u Splitu. Mo�ete li usporediti poziciju manjih sveu�ilišta, poput Splitskog, u odnosu na Zagreba�ko?
- Moje iskustvo s predavanjima u Splitu izuzetno je pozitivno. U Splitu je osnovan me�unarodni doktorski studij Biofizike kod profesora Jureti�a i tamo studiraju studenti iz Hrvatske i inozemstva, vrlo su motivirani i jako mi je ugodno ondje raditi. Studij je kvalitetan, drago mi je da sam tamo i nastavit �u tamo predavati. Što se ti�e usporedbi, nedovoljno poznajem situaciju da bih mogla dati neke dublje analize.
Partijanje u Stipanskoj
Dalmacije ste se sjetili i u intervjuu Cellu, gdje ste govore�i o hobijima Stipansku u blizini Hvara naveli kao mjesto vaših idealnih open-air partyja.
- Stipansku sam otkrila prije nekoliko godina. Strašno mi se svi�a kao mjesto za party na otvorenom, u borovoj šumi izme�u dviju uvala. Nevjerojatno lijepa kombinacija party atmosfere i �istog Mediterana. A zabavan je i prijevoz brodi�ima iz Hvara i natrag usred no�i.
Hercegova�ki korijeni
Ro�ena ste Zagrep�anka, ali ste nam otkrili da je vaš otac porijeklom iz okolice Posušja. Posjetite li kada taj kraj?
- Na �alost, bila sam samo jednom, ali jako mi se svidjelo. Moj otac jest iz Osoja kod Posušja, ali ve� s desetak godina preselio se u Slavoniju, u Andrijevce kod Slavonskog Broda. Danas tamo �ivi cijela rodbina, a samo su korijeni hercegova�ki.
Izvor: Slobodna Dalmacija, autor Marijana Cvrtila, snimio Tomislav Krišto / CROPIX
PS:
Iz podatka o hercegova�kim korijenima: "Moj otac jest iz Osoja kod Posušja, ali ve� s desetak godina preselio se u Slavoniju, u Andrijevce kod Slavonskog Broda." vidim da je dr.Iva Toli� k�i bivšeg generalnog konzula Republike Hrvatske u Zürichu Benjamina Toli�a i njegove supruge, knji�evne teoreti�arke, sveu�ilišne profesorice, pjesnikinje, esejistice i prevoditeljice Dubravke Orai� Toli�, koja je upravo prije tri dana, u �etvrtak 15.05.2014., izabrana za redovitu �lanicu HAZU-a, što doduše nema nikakve veze sa znanstvenom karijerom dr.Ive Toli�, ali je interesantan podatak za nas Hrvate u Švicarskoj, koji smo njene roditelje upoznali dok su bili tu me�u nama, a posebno je interesantno meni, jer je i moj otac podrijetlom iz Osoja kod Posušja, ku�a uz ku�u s obitelji Toli�, te je i on kao dijete s osam godina preselio u Slavoniju, a ja sam kao dijete svoje ljetne školske praznike provodio kod tete i tetka Ban u Donjim Andrijevcima, gdje je u susjedstvu kod svojih bake i djeda Alar školske praznike provodila i Dubravka Orai� pa sam ju ve� tada tamo upoznao. Lijepo je vidjeti kako su i k�i Iva i mama joj Dubravka uspješne pa im kako osobno, tako i u ime portala www.arhiva.croatia.ch, od srca �estitam svakoj na njenom velikom uspjehu!
Za portal odabrao i pripremio: Zvonimir Mitar, urednik@arhiva.croatia.ch
Po�etak
|
