HRVATSKA AKADEMIJA ZNANOSTI I UMJETNOSTI

CROATIAN ACADEMY OF SCIENCES AND ARTS

"Hrvatski Herodot" Tadija Smi�iklas
dobit �e poprsje u rodnom �umberku

PREDSJEDNIK HRVATSKE AKADEMIJE ZNANOSTI I UMJETNOSTI AKADEMIK ZVONKO KUSI� PRIMIO KRI�EVA�KOG BISKUPA MONS. NIKOLU KEKI�A

Zagreb, 7. svibnja 2014. – Predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti akademik Zvonko Kusi� u srijedu 7. svibnja primio je u posjet kri�eva�kog biskupa mons. Nikolu Keki�a. Tema razgovora bila je stota godišnjica smrti Tadije Smi�iklasa, istaknutog hrvatskog povjesni�ara i predsjednika Akademije od 1900. do 1914. koja �e se obilje�iti 7. lipnja otkrivanjem Smi�iklasovog poprsja u njegovom rodnom mjestu Reštovu u �umberku i sve�anom akademijom u obli�njim Sošicama. Istog dana na Smi�iklasovom grobu u arkadama na Mirogoju slu�it �e se panihida (grkokatoli�ki obred za pokojne) uz prigodan recital. Biskup Keki� nalazi se na �elu organizacijskog odbora kojeg još �ine predstavnici �umbera�kih udruga i lokalne samouprave. HAZU �e biti jedan od pokrovitelja obilje�avanja ovog jubileja, a pokroviteljstvo su prihvatili i Hrvatski sabor i Zagreba�ka �upanija. Akademik Kusi�, kojeg je biskup Keki� izvijestio o tijeku priprema planiranih manifestacija, kazao je da je Akademija ponosna na Tadiju Smi�iklasa kao svog predsjednika.

Biskupu Keki�u akademik Kusi� je darovao faksimilno izdanje Strossmayerova �asoslova iz 15. stolje�a.

Susretu su prisustvovali i glavni tajnik HAZU akademik Pavao Rudan (desno) ...

...  i �lan organizacijskog odbora �eljko Hranilovi� (lijevo), prapraunuk brata Tadije Smi�iklasa. 

Tadija Smi�iklas ro�en je 1. listopada 1843. u Reštovu, a umro 8. lipnja 1914. u Zagrebu. Potje�e iz ugledne �umbera�ke grkokatoli�ke obitelji koja je dala dvojicu kri�eva�kih biskupa – Gabrijela Smi�iklasa i �uru Smi�iklasa, Tadijinog strica. Završio je gimnaziju u Zagrebu i nakon toga bio profesor hrvatskog jezika i povijesti u gimnaziji u Osijeku, a zatim je studirao povijest i u Pragu i Be�u. Od 1870. do 1873. djelovao je kao gimnazijski profesor u Rijeci, a zatim u Zagrebu, gdje je 1882. postao sveu�ilišni profesor na Katedri hrvatske  povijesti i pomo�nih povijesnih znanosti na Filozofskom fakultetu. Ondje je predavao do 1905.

Za redovitog �lana Akademije izabran je 1883. Smi�iklas je autor prve cjelovite i znanstveno napisane sinteze povijesti Hrvata od doseljenja do 1848. pod nazivom Poviest hrvatska I-II (1879., 1882.), zbog �ega ga je njegov prijatelj August Šenoa prozvao „hrvatskim Herodotom“. Tako�er, Smi�iklas je zapo�eo objavljivati Diplomati�ki zbornik Kraljevina Hrvatske, Dalmacije i Slavonije(Codex diplomaticus regni Croatiae, Dalmatiae et Slavoniae), zbirku hrvatskih pravnih dokumenata od doseljenja Hrvata do 1399. i u razdoblju od 1904. do 1914. uredio je 11 knjiga. Rije� je o jednoj od najva�nijih edicija u povijesti Akademije koja je do 1990. izašla u 18 svezaka. Tim svojim djelima Smi�iklas je tadašnjom znanstvenom metodom prvi ukazao na cjelovitost povijesti hrvatskog naroda u svim hrvatskim zemljama i zna�ajno pridonio u�vrš�enju svijesti o kontinuitetu hrvatske dr�avnosti.

Me�u Smi�iklasovim djelima isti�u se i �ivotopisi utemeljitelja Akademije biskupa Josipa Jurja Strossmayera i prvog predsjednika Franje Ra�kog.

Smi�iklas je bio i zastupnik Neodvisne narodne stranke u Hrvatskom saboru (od 1884. – 1887. i od 1897. – 1902.) , od 1877. do 1882. rektor Grkokatoli�kog sjemeništa u Zagrebu, od 1888. do 1889. rektor Sveu�ilišta te od 1889. do 1901. predsjednik Matice hrvatske. Prije izbora za predsjednika Akademije, od 1893. do 1900. bio je tajnik Filologi�ko-histori�kog razreda, a od 1896. do smrti bio je i voditelj Akademijinog arhiva. Bio je po�asni gra�anih Zagreba, Vara�dina i Karlovca, a 1913. izabran je za prvog po�asnog doktora Sveu�ilišta u Zagrebu.

Priop�io autor: Marijan Lipovac, Odnosi s javnoš�u HAZU
Za portal pripremio: Zvonimir Mitar, urednik@arhiva.croatia.ch

Po�etak