HRVATSKA AKADEMIJA ZNANOSTI I UMJETNOSTI

CROATIAN ACADEMY OF SCIENCES AND ARTS

UMRO AKADEMIK SMILJKO AŠPERGER 

Zagreb, 3. svibnja 2014. – U subotu 3. svibnja u Zagrebu je u 94. godini �ivota umro akademik Smiljko Ašperger, istaknuti kemi�ar i redoviti profesor u miru Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sveu�ilišta u Zagrebu.

Akademik Ašperger rodio se u Zagrebu 25. sije�nja 1921. Osnovnu školu poha�ao je u �akovu, a gimnaziju u Osijeku. Diplomirao je 1943. na Kemijskom odsjeku Tehni�kog fakulteta, gdje je 1946. i doktorirao. Kao student sura�ivao je s kasnijim nobelovcem Vladimirom Prelogom koji je u to vrijeme bio docent Tehni�kog fakulteta u Zagrebu i bio njegov posljednji �ivu�i zagreba�ki student.

Na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu bio je docent od 1952., od 1958. izvanredni, a od 1962. redoviti profesor fizikalne kemije. Na Fakultetu je bio predstojnik Zavoda za kemiju Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta (1970.-1978.) i dekan (1959.-1962., 1964.-1966., 1970.-1972.). Od 1966. do 1968. bio je predsjednik Hrvatskog kemijskog društva, a od 1998. njegov po�asni �lan. Od 1958. do 1974. bio je i suradnik Instituta Ru�er Boškovi�. Usavršavao se u Londonu i Rochesteru (SAD), a  predavao je na sveu�ilištima u Minneapolisu, Chicagu i Kijevu.

Redoviti �lan HAZU postao je 1991., a od 1983. bio je izvanredni �lan, te od 1975. �lan suradnik. Od 1994. do 2000. bio je tajnik Razreda za matemati�ke, fizi�ke i kemijske znanosti te �lan Predsjedništva HAZU. Bio je i prvi predsjednik Zaklade HAZU od njenog osnutka 1993. pa do 1998.

Akademik Smiljko Ašperger bio je autor je preko 100 publikacija objavljenih u vode�im svjetskim znanstvenim �asopisima. Bavio se istra�ivanjem reakcijskih mehanizama, teorijom reakcije supstitucije, spektrometrijom masa i primjenom stabilnih izotopa u kemiji. Me�u ostalim sudjelovao je u otkri�u sekundarnog a-deuterijskog kineti�kog izotopnog efekta i primijenio ga na studij reakcijskih mehanizama. Zajedno s Karlom Weberom otkrio je negativni kineti�ki temperaturni koeficijent kod fotooksidacija glicerola i etilen glikola s bikromatom, što je dovelo do otkri�a �etverovalentnog kroma koji je do tada bio nepoznat.

Akademik Smiljko Ašperger bio je dobitnik nagrade Ru�er Boškovi� 1967., nagrade za �ivotno djelo u znanosti 1993., nagrade Josip Juraj Strossmayer 1997. za najuspješniju knjigu iz podru�ja znanosti Kemijska kinetika i anorganski reakcijski mehanizmi te medalje Bo�o Te�ak Hrvatskog kemijskog društva 1998.

Posljednji ispra�aj akademika Ašpergera bit �e u utorak 6. svibnja u 10.50 sati u Zagrebu iz mrtva�nice na Mirogoju.

Za portal: Marijan Lipovac, Odnosi s javnoš�u HAZU

Po�etak