Kako je Zagreb do�ekao nobelovca Lavoslava Ru�i�ku
u o�ujku 1940.
„Najve�a kulturno-nacionalna proslava
otkako Zagreb postoji“

Portret Lavoslava Ru�i�ke s potpisom i posvetom iz 1940. godine

U današnje vrijeme kada su glavne zvijezde osobe s estrade teško je zamisliti da jedno znanstveno predavanje izazove nezapam�en interes javnosti jednog grada i jedne zemlje. Upravo to dogodilo se hrvatskom nobelovcu Lavoslavu Ru�i�ki koji je nakon dodjele najpresti�nije svjetske nagrade u jesen 1939. postao prava zvijezda u Hrvatskoj, a kad je u o�ujku 1940. posjetio Zagreb, do�ekan je poput nacionalnog junaka.

Zašto je Ru�i�ka izazvao toliku euforiju u Zagrebu i u kakvim se okolnostima dogodio njegov posjet o kojem nam danas svjedo�e brojni novinski tekstovi i po�utjele novinske fotografije? 

U to vrijeme ve� je u Europi trajao Drugi svjetski rat, no Poljska je bila prega�ena, a zapadna bojišnica mirovala je sve do svibnja 1940. Austrija i �eška još su ranije bile pripojene Hitlerovoj Njema�koj, a borbe su trajale samo na sjeveru Europe gdje je bjesnio sovjetsko-finski rat. Švedska koja je cijelo vrijeme rata zadr�ala slu�benu neutralnost odgodila je uobi�ajenu sve�anost dodjele Nobelovih nagrada te je u Stockholm po svoju nagradu došao samo knji�evni laureat, finski knji�evnik Frans Eemil Sillanpää.

U Hrvatskoj su se budno pratila zbivanja u Europi, no vladao je odre�eni optimizam nakon što je u kolovozu 1939. uspostavom Banovine Hrvatske obnovljena hrvatska dr�avnost unutar Kraljevine Jugoslavije. Ovlasti banovinskih vlasti neprestano su se pove�avale i �inilo se da �e Banovina u skorije vrijeme ste�i postupnu samostalnost.

The Nobel Prize in Chemistry 1939
Adolf Butenandt, Leopold Ruzicka

The Nobel Prize in Chemistry 1939

Adolf Friedrich Johann Butenandt Prize share: 1/2	Leopold Ruzicka Prize share: 1/2

The Nobel Prize in Chemistry 1939 was divided equally between Adolf Friedrich Johann Butenandt "for his work on sex hormones" and Leopold Ruzicka "for his work on polymethylenes and higher terpenes".

Dodjela Nobelove nagrade jednom Hrvatu idealno se uklopila u takvo ozra�je jer je do�ivljena kao izraz svjetskog priznanja cijelom hrvatskom narodu, ali i hrvatskoj kemijskoj struci, tim više što su hrvatski kemi�ari tek uspostavom Banovine mogli svoju udrugu nazvati Hrvatsko kemijsko društvo umjesto nametnutog naziva Jugoslavensko hemijsko društvo kojem je 1926. i Ru�i�ka bio me�u utemeljiteljima.

Nakon što je objavljeno da 10. prosinca ne�e biti sve�anosti u Stockholmu, u Hrvatskom kemijskom društvu došli su na ideju da Ru�i�ki predlo�e da svoje predavanje koje je namjeravao odr�ati u švedskoj metropoli odr�i upravo u Zagrebu. Sretna okolnost koja je išla na ruku toj ideji bila je i �injenica da je na �elu Društva bio Nikola Pšenica, Vukovarac kao i Ru�i�ka i njegov kolega iz gimnazije u Osijeku. Ru�i�ka je na prijedlog 5. prosinca odgovorio pozitivno, no zamolio je da se organizira jedno op�e predavanje, jer su mu se istodobno javili i drugi interesenti.

Ru�i�kina povelja danas se �uva u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti

Najavljeni Ru�i�kin dolazak do�ivljen je kao velika nacionalna sve�anost pa je krajem sije�nja 1940. s radom zapo�eo poseban odbor za pripremu njegova posjeta u kojem su uz ostale bili i predsjednik Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti Albert Bazala, rektor sveu�ilišta Andrija �ivkovi�, još jedan Ru�i�kin gimnazijski kolega, te gradona�elnik Zagreba Mate Star�evi�. Ru�i�ka je u me�uvremenu, 16. sije�nja 1940. primio Nobelovu nagradu, ali u Zürichu u prostoru Savezne tehni�ke škole gdje mu je povelju i medalju uru�io švedski veleposlanik u Švicarskoj Hans Gustaf Beck Friis. Ru�i�kina povelja danas se �uva u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti, no sa sve�anosti nije sa�uvana nijedna fotografija.

Kako bi Ru�i�kin boravak u Zagrebu bio što sve�aniji, odbor je predlo�io da mu se uru�i niz priznanja, me�u kojima i po�asni doktorat Medicinskog fakulteta, kao i po�asno �lanstvo pojedinih znanstvenih i strukovnih udruga. Uo�i njegova dolaska u Hrvatsku Ru�i�ka je izabran i po�asnim gra�aninom svog rodnog Vukovara i prvotni plan je predvi�ao njegov posjet i tom gradu, kao i Osijeku u kojem je proveo djetinjstvo i mladost od 1891. do 1906., kada je odlaskom na studij trajno napustio domovinu.

Me�utim, Ru�i�ka je javio da kao švicarski vojni obveznik mo�e ostati samo od 15. do 18. o�ujka te je posjet ograni�en samo na Zagreb. Uo�i Ru�i�kina dolaska tadašnji mediji potrudili su se stvoriti dojmljivo ozra�je – novine su donosile prigodne tekstove o novom hrvatskom nacionalnom junaku, a Radio Zagreb osam je dana davao raspored sve�anosti. Glavni problem organizatorima bio je prona�i odgovaraju�u dvoranu za Ru�i�kino predavanje jer interes je bio nezapam�en. Izbor je stoga pao na dvoranu u Radni�kom domu na Krešimirovom trgu koja je bila najve�a u Zagrebu, ali ipak pretijesna da primi sve koji su �eljeli poslušati prvog hrvatskog nobelovca. Za predavanje je podijeljeno 1600 ulaznica, a još 400 zainteresiranih moralo je biti odbijeno.

Lavoslav Ru�i�ka sa suprugom Annom nakon dolaska na Glavni kolodvor Zagreb

Dugo o�ekivani trenutak stigao je napokon u petak 15. o�ujka oko 22.40 sati kad je „slavni hrvatski u�enjak i prvi Hrvat dobitnik Nobelove nagrade“ sa suprugom Annom doputovao na Glavni kolodvor oki�en hrvatskim i švicarskim zastavicama. Ru�i�ka je za�elio skroman do�ek, ali �elji mu je udovoljeno tek djelomi�no – na peronu su ga do�ekali švicarski konzul Segesser, predstavnici banovinskih i gradskih vlasti, izaslanstvo Društva Srijemaca, a posebno je dojmljiv bio susret s rektorom sveu�ilišta Andrijom �ivkovi�em kojeg nije vidio otkako su 1906. obojica maturirali u osje�koj gimnaziji. „Dr. Ru�i�ka ponašao se je, kao da je nedavno otišao iz ove sredine, kao da nije ni odlazio iz nje“, pisao je Jutarnji list.

: Lavoslav Ru�i�ka u vlaku u razgovoru s novinarima

Posjet su najopširnije pratile Novosti �iji su se novinari, me�u kojima i slavni Franjo Fuis, Ru�i�ki pridru�ili u vlaku još u Sloveniji i svojim �itateljima ponudili ekskluzivnu reporta�u sa zanimljivim Ru�i�kinim re�enicama, primjerice da je zelje vitamin Orijenta, pri �emu se pohvalio da je i njegova supruga Njemica nau�ila kuhati sarmu.

Naslovnica Novosti povodom dolaska Lavoslava Ru�i�ke u Zagreb

Lavoslav Ru�i�ka snimljen ispred Esplanade

Ru�i�ka se sa suprugom smjestio u hotel Esplanade, a tijekom boravka u Zagrebu glavni pratitelj bio mu je Vladimir Prelog, tada docent Tehni�kog fakulteta koji �e idu�e godine završiti kod Ru�i�ke u Zürichu te ga naslijediti na ETH i naposljetku dobiti Nobelovu nagradu 1975., godinu dana prije Ru�i�kine smrti. Prelog je Ru�i�ki pomogao oko jezi�ne pripreme predavanja, budu�i da Ru�i�ka nakon 34 godine boravka u inozemstvu nije imao naviku predavati na hrvatskom. No sve novine isticale su kako odli�no govori hrvatski.     

Lavoslav Ru�i�ka u razgovoru s hrvatskim banom Ivanom Šubaši�em

Drugog dana Ru�i�ka je posjetio vode�e osobe Zagreba i Hrvatske – potpredsjednika jugoslavenske vlade i predsjednika HSS-a Vladka Ma�eka, bana Ivana Šubaši�a, nadbiskupa Alojzija Stepinca, predsjednika JAZU Alberta Bazalu i rektora Andriju �ivkovi�a, a popodne je odr�ao predavanje na kojem su bili visoki uzvanici poput potpredsjednika HSS-a Augusta Košuti�a, podbana Ive Krbeka, Stepinca sa zborom kanonika i prebendara i �lanova konzularnog zbora pa sve do u�enika zagreba�kih osnovnih i srednjih škola. Interes medija pobudio je sveu�ilišni profesor Krunoslav Babi� koji je Ru�i�ki bio profesor kemije u gimnaziji te je s ponosom pokazivao svoj notes iz 1901. u kojem je Ru�i�ki zapisao ocjenu „izvrstan“.

Predavanje Lavoslava Ru�i�ke u Radni�kom domu

Kako se ne bi stvarala gu�va, na prilazima Radni�kom domu morala je uredovati i policija na konjima. Tema predavanja koje je Ru�i�ka namjeravao odr�ati u Stockholmu bila je „Od dalmatinskog buha�a do spolnih hormona“ i trajalo je preko sat vremena.

Dio visokih uzvanika na predavanju

Novine su pisale da je Ru�i�ka govorio „precizno i jasno na lijepom hrvatskom jeziku, pa mo�emo s radoš�u konstatirati da nije zaboravio svoj materinski jezik.“ Predavanje je prenosio Radio Zagreb, a preko njega i ostale radijske postaje iz Beograda, Ljubljane i Züricha. Ru�i�kini pomaga�i kod toga predavanja bili su Mladen De�eli� i Vladimir Prelog koji su projicirali 23 kartice kemijskih spojeva o kojima je Ru�i�ka govorio u svojem predavanju.

Uvodnu i zaklju�nu rije� na sve�anosti odr�ao je Albert Bazala, a nakon predavanja Ru�i�ki su uru�ene povelje po�asnog �lana Hrvatskog kemijskog društva, Hrvatskog lije�ni�kog društva, Hrvatskog ljekarni�kog društva, Društva in�enjera u Zagrebu, Društva Srijemaca te povelja o izboru po�asnim gra�aninom Vukovara. Sve je bilo pra�eno prigodnim govorima u domoljubnom tonu, a povelje su redom bile ukrašene hrvatskim trobojnicama koja je još nekoliko godina ranije bila zabranjena. Naporan dan ispunjen doga�ajima Ru�i�ka je zaklju�io sve�anom ve�erom u Gradskom podrumu na kojoj su se ponovno redali govori, uz ostalo i švicarskog konzula Segessera i švedskog Vaehlina, a i samog Ru�i�ke koji je, uz ostalo, evocirao uspomene na svoju mladost i poru�io: „Nadam se, da �e ovaj slu�aj što je sudbina pomogla jednom ro�enom Hrvatu, ro�enom Vukovarcu, pa Švajcarcu, Zürišaninu, da u Švedskoj postigne najve�e odlikovanje doprinijeti skromnim na�inom srda�nim vezama ovih triju zemalja. Meni se �ini, da je dalji smisao današnje proslave, da se potakne današnja mlade� ne samo na marljivi nego na fanati�ni rad u slu�bi znanosti, a time i za dobro domovine. U to ime di�em �ašu ovog rujnog hrvatskog vina.“

Lavoslav Ru�i�ka tijekom promocije za po�asnog doktora zagreba�kog sveu�ilišta
stoji izme�u nadbiskupa Alojzija Stepinca i bana Ivana Šubaši�a

Idu�eg dana, u nedjelju 17. o�ujka odigrao se drugi najva�niji dio Ru�i�kina boravka u Zagrebu – promocija za po�asnog doktora „Hrvatskog sveu�ilišta“ kako se tada nazivalo sveu�ilište u zagrebu. Prije toga ru�i�ka je u Esplanadi primio u posjet �lanove Društva Srijemaca, Hrvatsko-skandinavskog društva, izaslanstvo Vukovaraca te Švicarce iz Zagreba. Vukovarci su svom sugra�aninu predali na dar fotografiju �lanova vukovarskog sokola me�u kojima je bio i njegov otac Stjepan Ru�i�ka.

Na promociji je bio i hrvatski ban Ivan Šubaši�, nadbiskup Stepinac, a rektor �ivkovi� u svom je govoru kazao da Nobelovim laureatima �ovje�anstvo opravdano duguje veliku zahvalnost jer su njihovi uspjesi od op�eljudske koristi, a njihova djela ponos i radost �itave ljudske zajednice. „Vi ste jedan od vanrednih primjera kako bogomdani darovi nikli u �ovjeku pripadniku jednoga maloga naroda, znadu zasjati jakim svijetlom na obzorju op�e�ovje�anskom i nau�nom“, rekao je �ivkovi� koji si je kao Ru�i�kin školski kolega dozvolio dio govora odr�ati u osobnom tonu. „Ne �estita ti samo rektor sveu�ilišta, nego drug iz vedrih dana rane mladosti“, dodao je �ivkovi� i prenio pozdrave koje je „našem Poldiki“ uputio njihov bivši razrednik Josip Bösenbacher „koji se ponosi što mu je Providnost iskazala sre�u da je potkraj �ivota do�ivio da mu je jedan �ak Nobelov laureat, a drugi rektor hrvatskog sveu�ilišta.“

Nakon ceremonije dodjele doktorata Ru�i�ka je odr�ao govor u kojem je istaknuo veze kemije i medicine, rekavši da je kemija upravo zahvaljuju�i medicini izašla iz „tamne misti�nosti alkemije“. Ru�i�ka je pohvalio i osnutak Medicinskog fakulteta u Zagrebu. „�elim da hrvatsko sveu�ilište kao i do sada doprinosi sve više svoj prilog na dobrobit hrvatskog naroda, a i cijelog �ovje�anstva“, poru�io je Ru�i�ka koji se iz zgrade rektorata morao probijati kroz špalir gra�ana.

Uslijedio je sve�ani ru�ak u Esplanadi, a zatim se Ru�i�ka sa suprugom uputio na izlet u okolicu Zagreba. Iako se idu�eg dana trebao vratiti u Švicarsku, Ru�i�ka je ushi�en srda�nom dobrodošlicom odlu�io produljiti boravak u Zagrebu. U ponedjeljak 18. o�ujka ponovno je posjetio JAZU gdje je razgledao Strossmayerovu galeriju i Arheološki muzej (tada smješten u atriju pala�e Akademije). Tijekom ru�ka u Gradskom podrumu odr�ao je i stru�ni sastanak s kemi�arima i prošetao gradom, a nave�er ga je ban Šubaši� sa suprugom, banicom Vlastom, ugostio na „intimnoj ve�eri“ u Banskim dvorima.

U utorak 19. o�ujka Ru�i�ka je posjetio švicarskog konzula i „švicarsku koloniju“ u Zagrebu, a zatim je dojmove posjeta podijelio s novinarima u Esplanadi. Svima je zahvalio na dobrodošlici, a posebno Nikoli Pšenici, predsjedniku Hrvatskog kemijskog društva i svom zemljaku: „Vukovarci oni kod ku�e i iz Zagreba, iznenadili su me tolikom srda�nom pa�njom, da ne moram �aliti što sam ro�en u Vukovaru.“

Ru�i�ke se posebno dojmila i sve�anost na sveu�ilištu, a posebno nazo�nost nadbiskupa Stepinca: „Sveu�ilište na �elu s mojim drugom rektorom, pru�ilo mi je priliku da sam do�ivio najsve�aniji akt svoje sveu�ilišne karijere. Do sada sam do�ivio da je mojoj promociji prisustvovao samo poglavar zemlje, a sada sam u Zagrebu do�ivio tu rijetku �ast da je promociji prisustvovao i šef zemlje i šef crkve. To još do danas nisam do�ivio. Novo je bilo za mene da su poglavari zemlje i crkve pokazali usku vezu sa znanosti i time što su �rtvovali toliko vremena slu�beno i privatno za jednog jednostavnog istra�iva�a. To mi je dokazom da hrvatska nauka ima u njima neprocjenjivih zagovornika. Drugi uvjet za sve bolju budu�nost znanosti pru�a entuzijazam koji sam vidio kod ovdašnje mlade�i. Dobro je da odlazim, jer bi mi bilo usprkos mog lijepog laboratorija u ljubljenoj Švicarskoj iz dana u dan sve te�e da na�em zgodan odgovor na ono pitanje koje mi je jedan od vaših kolega postavio, a to je, da li se osje�am Hrvatom ili Švicarcem.“

Ru�i�ka je odgovorio na pitanje što misli o hormonima za pomla�ivanje i tu je njegov odgovor bio jasan: „Razne afrodizijake kupuje najviše mlade� i degenerirani starci, no bit �e razo�arani ako misle da �e im to koristiti. Ima mnogo dubioznih reklama od još dubioznijih ustanova koje ih prave. Hormonima se mogu nadomjestiti samo djelomi�ne pogreške prirode. O tim stvarima ne volim govoriti i zato su se mnogi prevarili koji su došli na moje predavanje misle�i da �e saznati razne tajne.“

Dru�enje s novinarima zaklju�io je Pšenica kazavši da je ova „kulturno-nacionalna proslava, najve�a otkako Zagreb postoji, sto posto uspjela.“

Lavoslav Ru�i�ka na ve�eri sa školskim drugovima, lijevo od njega rektor Andrija �ivkovi�

Zadnju ve�er u Zagrebu Ru�i�ka je proveo dru�enjem s Vukovarcima u Gradskom podrumu. Zagreb je Ru�i�ka sa suprugom napustio 20. o�ujka u 6 sati ujutro, a sve�anost ispra�aja dobila je jedan neo�ekivani dodatak – na peron je došao brzi vlak iz Beograda u kojem je bio Vladko Ma�ek koji je porazgovarao s Ru�i�kom u sobi šefa stanice. „Tako je g. dr. Ru�i�ka bio prije odlaska po�aš�en još i razgovorom s vo�om hrvatskog naroda. Odlaze�i u svoju novu domovinu odnio je g. dr. Ru�i�ka mnogo lijepih uspomena, sretan i ponosan da mu je narod u kojem je nikao odao tako lijepa i velika priznanja“, zaklju�io je svoj izvještaj Jutarnji list. Boravak prvog hrvatskog nobelovca u domovini doista je bio prava nacionalna sve�anost i izraz ponosa hrvatskog naroda koji je uz obnovu svoje dr�avnosti do�ivio da jedan njegov pripadnik bude ovjen�an najvišim svjetskim priznanjem. Time se pokazalo da je kod malih naroda zna�aj Nobelove nagrade mnogo ve�i od nov�anog iznosa, a da je sporedno i zbog �ega je netko nagra�en.

�lanak iz Jutarnjeg lista o oproštajnom razgovoru Lavoslava Ru�i�ke s novinarima

Najbolje i najkra�e je atmosferu u Zagrebu tih dana opisala karikatura u dnevniku Novosti gdje dvojica likova vode ovaj razgovor: „- Kaj je, praf za praf, of Ru�i�ka po profesiji? – Kaj bi bil?! Em je Horvat!“

Marka Hrvatske pošte s likom Lavoslava Ru�i�ke iz 1976. godine

Tekst: Marijan Lipovac
Fotografije dostavio: Marijan Lipovac
Za portal pripremio: Zvonimir Mitar, urednik@arhiva.croatia.ch

Po�etak