Za�to uop�e pisati o Skype-u, i �to je zapravo Skype i kakve veze taj naziv ima sa VoIP-om? VoIP je skra�enica za Voice over IP, a kako samo ime ka�e, rije� je o tehnologiji koja prenosi glasovne informacije preko Interneta.

Skype je aplikacija koja se jako brzo pro�irila i nailazi na �iroku primjenu me�u korisnicima IP telefonije. To je aplikacija koja nam omogu�ava besplatno razgovaranje sa nekim drugim korisnikom koji ima instaliranu istovrsnu aplikaciju, ali isto tako nam pru�a i jako dugo o�ekivanu uslugu telefoniranja na fiksni ili mobilni telefon sa bilo kojeg kraja svijeta po lokalnoj tarifi zemlje u koju se poziva. Jednostavno re�eno, ovo je prilika da se sa jako niskom tarifom razgovara sa nekim tko se nalazi i na drugom kontinentu. Preduvjet je naravno, da imate pristup Internetu, putem recimo ADSL veze. Ova aplikacija Internet telefoniranje pribli�ava krajnjem korisniku i �ini ga krajnje jednostavnim za kori�tenje. Cijeli sustav ovakve komunikacije se bazira na p2p (peer-to-peer) tehnologiji.

Program je besplatan i dostupan je za download na stranici www.skype.com i vrlo je jednostavan za kori�tenje. Jednostavno instalirate program na ra�unalo, odaberete korisni�ko ime (naravno, postoji mogu�nost da je takvo ime ve� zauzeto, pa morate odabrati neko drugo) i lozinku, te mo�ete zapo�eti razgovor sa nekim tko ima instaliran Skype na svome ra�unalu (naravno preduvjet je da imate mikrofon i slu�alice), a ako �elite uspostaviti poziv sa svoga ra�unala sa nekim korisnikom koji nema ra�unalo jednostavno na svoj korisni�ki ra�un uplatite odre�eni iznos (za sad postoji mogu�nost uplate od 10 i 25 eura) i preko istoga su�elja uspostavite poziv prema standardnim telefonskim brojevima. Upute za kori�tenje programa mo�ete na�i na stranicama proizvo�a�a http://www.skype.com/products/screenshots.html?os=windows, te su iste uistinu jednostavne i pribli�ene krajnjim korisnicima.

Za �itatelje ovoga �lanka na Hrvatskom portalu u CH sigurno je najinteresantnije koliko ko�ta poziv prema fiksnom telefonu u Hrvatskoj, cijena minute je 0,056 eura ili 0,09 Sfr, sve ostale cijene mo�ete prona�i na sljede�em linku http://www.skype.com/products/skypeout/rates/all_rates.html .

Telefoniranje i razgovaranje me�u korisnicima nije jedina prednost koju pru�a ova aplikacija, tu je i uspostava konferencijske veze (koja, moram priznati iz vlastitog iskustva, funkcionira savr�eno i mo�e biti jako korisna za sastanke poslovnih ljudi), slanje datoteka preko istog su�elja (ako npr. trebate u toku razgovora poslati neki bitan dokument kolegi s kojim razgovarate), te slanje tekstualnih poruka (jako sli�no ostalim servisima takve vrste kao �to su npr. IRC, zgodno za slu�ajeve u kojima zvu�na informacija nije egzaktna, recimo kod izgovaranja osobnih imena itd.) Aplikacija pru�a stvarno pregr�t mogu�nosti za kori�tenje, a jedna od njih je �ak i dodavanje fotografije u svoj profil (tako da kad nekoga nazovete sugovornik vidi va�u fotografiju), te jo� niz drugih mogu�nosti koje ostavljam da sami detaljnije upoznate i istra�ite.

Sad ne�to malo vi�e o osnovnim principima tehnologije koju Skype koristi. Kao �to sam ve� spomenuo, sve je bazirano na p2p. Obja�njenje detaljnog rada p2p tehnologije je van okvira ovog �lanka, najjednostavnije re�eno, svaki u�esnik u takvoj komunikaciji mo�e istovremeno biti i klijent i server, te potrebne informacije distribuira ostalim u�esnicima, u na�em slu�aju informacije o dostupnosti pojedinih korisnika. Potrebno je napomenuti da Skype ipak autorizaciju korisnika vr�i na centralizirani na�in, upitima prema skupini servera s informacijama o korisni�kim imenima i profilima. Naj�e��e ve�ina korisnika p2p asocira sa servisima usmjerenim prema drugim korisnicima u svrhu dijeljenja raznih datoteka (naj�e��e muzike i filmova).

Veza se bez problema uspostavlja i za slu�ajeve da se nalazite iza vatrozida odnosno NAT-a, te program ne treba ni�ta dodatno konfigurirati ili pode�avati. Glavni razlog uspje�nog nadila�enja ovog problema je kori�tenje TCP protokola za prijenos govora, za razliku od ostalih VoIP aplikacija koji koriste UDP odnosno RTP.

Prijenos govora putem TCP-a se je dosta vremena izbjegavao jer je donosio probleme sa �isto�om zvuka, me�utim ovdje to jako uspje�no rije�eno, te je dobivena neo�ekivana �isto�a i kvaliteta zvuka. �ak i na najni�em bandwidthu (koli�ina informacija i podataka koje je mogu�e prenijeti preko mre�e u odre�enom vremenskom razdoblju, a izra�ava se u kilobitu po sekundi (kbps)) sugovornik zvu�i kao da se nalazi nekoliko metara dalje, a ne na drugom kraju grada ili svijeta. U ovom slu�aju zaslugu treba pripisati specijalnim codecima (algoritmima i na�inima kodiranja zvu�nog zapisa) koji su optimizirani za prijenos u paketskim ra�unalnim mre�ama tako �to su "otporni" na gubitak paketa (engl. packet loss). Pojednostavljeno na jezik razumljiv obi�nim korisnicima, zna�i da se paket koji se izgubi na putu od jednog do drugog korisnika ne�e ponovno slati ve� �e se takav gubitak zanemariti. To mo�ete osjetiti prilikom razgovora ako neku rije� �ujete malo isprekidano, to jednostavno zna�i da se dio informacije na putu izgubio. Samim razvojem sve kvalitetnijih codeca omogu�ujemo sve bolju kvalitetu zvuka, a time i manje gubitke u prijenosu podataka koji se mogu dogoditi zbog razli�itih situacija u ra�unalnoj mre�i. Isto tako, i ka�njenje samih paketa mo�e se negativno odraziti na kvalitetu zvuka. U praksi se pokazalo da TCP kroz ve� postoje�u infrastrukturu mo�e ponijeti dovoljno kvalitetan codec, koji omogu�ava dostatnu kvalitetu za normalnu telefonsku komunikaciju. Naravno, postavlja se pitanje �to bi se dogodilo kad bi se s postoje�om infrastrukturom krenulo u �iroku eksploataciju takvog na�ina rada. No, za sada je broj korisnika Skype-a ve� pre�ao brojku od 2.5 miliona, te i dalje raste vrtoglavom brzinom.

Ako se zbilja i nastavi takav trend, do�i �e do velikog okreta na tr�i�tu telefonije, koja je zadnjih godina bila pone�to distancirana od ostatka ra�unalnih komunikacija. I danas se kod uvo�enja novih usluga u telefoniji sve vi�e ide prema jedinstvenom rje�enju, dakle jedinstvenoj paketnoj ra�unalnoj mre�i koja je u mogu�nosti prenijeti sve vrste podataka, s zadovoljavaju�om kvalitetom i sa zadovoljavaju�im skupom usluga. Skype kao projekt koji je zapo�eo kao inicijativa skupa entuzijasta, pokazuje da tr�i�te postoji, i da �e u budu�nosti telekomunikacijski operatori morati jako pa�ljivo odabrati svoje strategije razvoja na tr�i�tu kojeg su do ju�er smatrali neosvojivim.

Za portal Zlatko �unji� ing.inf. UniPC
http://www.unipc.ch/index.php