Knjiga "Povijest ameri�kih Hrvata"
Što se sve ne zna o Hrvatima u SAD-u

Mnogo se toga o ameri�kim Hrvatima ipak ne zna, naro�ito ne o epizodama iz njihove povijesti koje su s vremenom izblijedjele u kolektivnom sje�anju. Od zaborava ih je, me�utim, u dobroj mjeri uspio sa�uvati Juraj Škrivani�, Dubrov�anin koji se 1886. preselio u SAD.

O Hrvatima u Sjedinjenim Ameri�kim Dr�avama u javnosti se vjerojatno zna više nego o svim drugim hrvatskim iseljenicima. Sama �injenica da �ive u najmo�nijoj dr�avi svijeta, koja je još i danas pojam za obe�anu zemlju, ameri�kim je Hrvatima davala va�nost i ugled u odnosu na sunarodnjake u Kanadi, Australiji pa �ak i u �ileu i Argentini, iako su tamošnji Hrvati uspjeli postati dio politi�ke, gospodarske i društvene elite mnogo više od onih u SAD-u.

FOTO: Vjesnik
Murali Maksimilijana Vanke u crkvi Sv. Nikole u Pittsburghu

U Hrvatskoj su dobro poznata imena slavnoga kalifornijskog vinara Miljenka Grgicha, Ante Maglice, konstruktora baterijskih svjetiljki "Maglite", producenta Branka Lustiga, glumca Johna Malkovicha, �lana nekadašnje grupe Nirvana Chrisa Novoselicha, a velik odjek u medijima imao je i izbor Johna Kasicha za guvernera dr�ave Ohio 2010. ili postavljanje Capricije Penavic Marshall za šeficu protokola Bijele ku�e godinu dana ranije. S pozornoš�u se prati izbor nekog ameri�kog Hrvata u Kongres ili Senat, kao i svaka pa i najmanja naznaka da bi neki politi�ar hrvatskog podrijetla mogao postati kandidat za ameri�kog predsjednika.

Mnogo se toga o ameri�kim Hrvatima ipak ne zna, naro�ito ne o epizodama iz njihove povijesti koje su s vremenom izblijedjele u kolektivnom sje�anju. Od zaborava ih je, me�utim, u dobroj mjeri uspio sa�uvati Juraj Škrivani�, Dubrov�anin koji se 1886. preselio u SAD i 1891. pokrenuo Napredak, prve hrvatske novine na istoku te zemlje. Škrivani� je od 1909. do 1916. pisao "Povijest ameri�kih Hrvata" �iji je rukopis donedavno bio nepoznat, a sa�uvan je u Škrivani�evoj bogatoj zbirci koja se od 1968. �uva na Sveu�ilištu u Seattleu. "Povijest ameri�kih Hrvata" izdao je i prošlog tjedna promovirao Hrvatski svjetski kongres, a rije� je o prvom djelu o povijesti Hrvata u SAD-u, koje je u ve�oj mjeri kronika, ljetopis ili zbirka novinskih reporta�a, a manje historiografski rad.

"Da moja povijest bude pristupna i širim slojevima, pisao sam istu više pu�ki i nijesam se strogo dr�ao pravila historiografije", napisao je Škrivani� u uvodu knjige u kojoj daje širok uvid u svakodnevni �ivot ameri�kih Hrvata i djelovanje njihovih udruga, a uglavnom je rije� o zbivanjima kojima je svjedo�io iz prve ruke, što njegovu djelu daje autenti�nost i neposrednost. No, vlastitu ulogu u aktivnostima ameri�kih Hrvata sveo je na minimum, iako je bio jedan od klju�nih promotora iseljeni�kog organiziranja.

O po�etku hrvatske nazo�nosti u SAD-u Škrivani� ne govori puno i ne donosi neke senzacionalne podatke. Tako ne spominje indijansko pleme Croatan za koje postoji teza da su potomci hrvatskih brodolomaca i lokalnih Indijanki, što je gotovo nezaobilazan podatak u gotovo svim novijim djelima o povijesti ameri�kih Hrvata.

Kao prvog Hrvata u Americi spominje Marka Pavli�a iz Dalmacije kojeg su Španjolci zvali Marco Polo. On se prije 1700. naselio u Kaliforniji, koja �e Hrvatima biti najprivla�nija ameri�ka dr�ava, posebno otkako su 1848. otkrivena velika nalazišta zlata.

Iste godine u Kaliforniju u potragu za sre�om dolazi Nikola Barovi� iz Janjine na Pelješcu. Doplovio je u New York iz Bakra brodom "Fanica" na kojem se vijorila netom inaugurirana hrvatska trobojnica, a osim što je tragao za zlatom, 1857. u San Franciscu je osnovao Slavjansko-ilirsko dobrotvorno društvo. U tom je gradu još 1852. osnovano Slovinsko-ilirsko društvo, 1871. u Brooklynu Slavjanski klub, a mnoge udruge imale su austrijsko ime.

Netrpeljivost prema Austriji odnosno Austro-Ugarskoj jedno je od glavnih obilje�ja Škrivani�eva djela.

FOTO: Vjesnik

"Da nije bilo austrijanizma medju ameri�kim Hrvatima, danas hrvatska narodnost u Sjedinjenim Dr�avama bi stajala uzporedno sa ostalim prosvjetljenim narodnostima", tvrdi Škrivani�, u �emu mo�da ima i pretjerivanja, no takav stav potpuno je u skladu s tadašnjim vremenom. Time se, osim toga, SAD kao zemlja slobode postavlja kao protute�a dr�avama koje su u to vrijeme Hrvatsku dr�ale u pokornosti. Škrivani� je to jasno izrazio u govoru iz 1898. u kojem je kazao: "U Hrvatskoj, u našoj domovini je veleizdajnik i buntovnik svaki onaj, koji slavi i štuje svoju narodnost; u Americi, u tudjini vi ste sami gospodari i slobodni, da �inite po svojoj volji i �elji u tom pogledu kako ho�ete, dapa�e, Ameri�ani štuju vašu narodnost što vam je sasvim u vlastitoj domovini zabranjeno."

S druge strane, Škrivani� isti�e suradnju Hrvata s ostalim slavenskim narodima, posebice �esima, Slovacima i Poljacima �ije su se organizacije me�usobno pomagale i sura�ivale. Kao veliku slavensku pobjedu Škrivani� opisuje sprje�avanje pokušaja ma�arskih iseljenika da u Clevelandu 1902. podignu spomenik Lajosu Kossuthu �ije je geslo bilo "sloboda Ma�arima, ropstvo Slavenima".

Kao katolici, Hrvati su bili upu�eni i na suradnju s ostalim katoli�kim narodima, tako da su u nedostatku vlastitih crkava odlazili u njema�ke, talijanske i irske, a grkokatolici u rusinske. Velik se dio Hrvata, me�utim, asimilira, a jedan od glavnih razloga bilo je nepostojanje hrvatskih škola.

Do preporoda ameri�kih Hrvata i njihove organizacije u društva s hrvatskim imenom dolazi devedesetih godina 19. stolje�a kad uz Dalmatince, Istrane i Primorce zbog nepovoljnih politi�kih i gospodarskih prilika preko "široke mlake" u ve�oj mjeri odlaze i Hrvati iz Banske Hrvatske.
No, poticaj udru�ivanju bio je i zakon koji je 1882. uveo restrikcije za doseljenike, donesen u atmosferi straha Amerikanaca da �e ih stranci preplaviti. �esti su bili i fizi�ki napadi, pa i krvavi sukobi, što je iseljenike natjeralo da se dr�e zajedno i obrane vlastite interese.

"Do godine 1890. ameri�ki Hrvati, oblo govore�i, ne imadjahu ništa. Niti jednog društva pod hrvatskim imenom, niti jednu novinu, a kao Hrvati nigdje bijahu priznati", piše Škrivani�, koji devedesete godine uspore�uje s vremenom ilirskog preporoda, a organizatore ameri�kih Hrvata, me�u kojima je bio i sam, naziva "ameri�kim ilircima". Upravo je Škrivani� 1891. u Hobokenu u New Jerseyju pokrenuo prve hrvatske novine Napredak s programom bu�enja hrvatske narodne svijesti i zagovaranja bratske sloge izme�u Hrvata i Srba. Prvi broj tiskao je u �eškoj tiskari u New Yorku, a nakon Napretka slijedile su i novine Hrvatska zora, Chicago, New Yorške hrvatske novine, Slavjanska sloga, Danica, Sloboda.

Prva hrvatska udruga osnovana je ipak godinu dana prije 1890. u Chicagu, no u nazivu nije imala hrvatsko ime. Bio je to Klub Strossmayer, nazvan u �ast �akova�kog biskupa koji �e u kasnijim godinama �esto priskakati u pomo� ameri�kim Hrvatima. Središte ameri�kih Hrvata postat �e grad Allegheny (od 1907. dio Pittsburgha), gdje 1893. nastaje pjeva�ko društvo Berislavi� i tamburaški zbor Vila, a 1894. se osniva hrvatska crkvena op�ina i u jednoj ku�i ure�uje hrvatska crkva Sv. Nikole. Prvog �upnika, Josipa Dobroslava Bo�i�a, poslao je biskup Strossmayer, no iseljene Hrvate to nije sprje�avalo da jednako tako štuju i Strossmayerova dugogodišnjeg suparnika Antu Star�evi�a. U Allegheniju se 1894. osniva i društvo "Dr. Ante Star�evi�" koje �e biti jezgra krovne udruge ameri�kih Hrvata, Hrvatske zajednice (danas Hrvatska bratska zajednica) nastale 1894. spajanjem šest hrvatskih društava s 300 �lanova radi me�usobne potpore u slu�aju bolesti i nesre�e. Na prvu konvenciju brzojave šalju i Strossmayer i Star�evi�, koji poru�uje: "Jedino u slozi i radu je spas Hrvata."

FOTO: Vjesnik
Dobroslav Bo�i�, prvi hrvatski �upnik u SAD-u

Osnutak Hrvatske zajednice bio je poticaj daljnjem organiziranju Hrvata kojih je s vremenom bilo u svim dijelovima SAD-a, pa su Zajednicu 1901. �inila 142 društva s 8738 �lanova. Nakon Kalifornije, Hrvata je najviše bilo u Pennsylvaniji, posebno u Pittsburghu, Allegheniju i Steeltonu, gdje su uglavnom radili u �eljezarama, ljevaonicama i rudnicima. Hrvatima u Louisiani centar je bio New Orleans, gdje su se bavili trgovinom, izlovom kamenica i pomorstvom, u Illinoisu su radili u talionicama �eljeza, kamenolomima i tvornicama, dok su u New Yorku, osim u tvornicama, posao tra�ili i na brodovima i u lukama, uglavnom na istovaru robe iz vlakova i parobroda. U dr�avi Washington poznatoj po preradi lososa Hrvati su bili dobrodošli kao ribari, u Coloradu kao rudari, jednako kao i o Ohiu i Montani.

Te�ak rad u rudnicima i tvornicama me�utim nije bio ono na što su Hrvati bili navikli, jer su u svojoj domovini uglavnom bili ratari, sto�ari i drvodjelci. Stoga je bilo pokušaja da se za Hrvate osnuju posebne naseobine gdje bi se bavili onim što najbolje znaju. Prvi neuspjeli pokušaj bio je 1890. kad je bankarska tvrtka Missler i Krimmert kupila od dr�ave golem komad zemljišta u Texasu i prozvala ga Misslertown te ondje naselila nekoliko hrvatskih i slovenskih obitelji koje se, me�utim, nisu snašle, pa su se brzo odselile i svoja mjesta prepustile Nijemcima. Više uspjeha imala je inicijativa Dragutina Kuhari�a, vlasnika tvornice palica i štapova u New Yorku, koji je svoje zamisli iznio u hrvatskim novinama, a 1897. na konvenciji Hrvatske zajednice kazao da ve� ima 800 Hrvata spremnih formirati hrvatsku naseobinu te kako se pobrinuo i za financijere.
Hrvatska zajednica Kuhari�u nije mogla dati slu�benu pomo� koju je o�ekivao, ali mnogi istaknuti �lanovi dali su mu potporu kao pojedinci. Kuhari� je sam odabrao mjesto za hrvatsku naseobinu u dolini Shenandoah kod Globevillea u Coloradu. Dolina je prozvana Croatian valley, a sagra�eno je stotinjak ku�a koje su uz rok isplate od 10 godina dodijeljene najsiromašnijima. Novo naselje prozvano je Croattown, a prema pravilima, naseliti se mogao svaki Hrvat koji mo�e u roku godine dana kupiti nekretnine u vrijednosti od 100 dolara. Na �alost, Škrivani� ne donosi podatke što je dalje bilo s Croattownom, jedino doznajemo za Kuhari�evu tu�nu sudbinu - nakon što je 1900. u samoobrani ubio susjeda, osu�en je na do�ivotnu kaznu zatvora.

Škrivani� u svom djelu isti�e zasluge mnogih istaknutih ameri�kih Hrvata. Me�u njima je Josip Marohni�, koji je u Allegheniju otvorio prvu hrvatsku knji�aru, 1899. priredio knjigu "Povijest Sjedinjenih Dr�ava", a u pjesni�koj zbirci "Amerikanke" "opjevao sve hrvatske i ameri�ke velikane". U knjizi se spominje i Nikola Tesla kojem, po Škrivani�evim rije�ima, "bijaše pru�ena prilika, da svojim genijem podigne �itavu revoluciju elektri�nome svijetu". Nezaobilazno mjesto imaju i prvi hrvatski sve�enici, uz Josipa Dobroslava Bo�i�a to je i Franjo Glojnari� te Bosiljko Bekavac u �ije je vrijeme 1901. u Allegheniju sagra�ena crkva Sv. Nikole, najstarija hrvatska crkva u SAD-u sa�uvana do danas, koju su Amerikanci prozvali "hrvatskom katedralom".

Uza sve zasluge, Škrivani� Bo�i�u predbacuje klerikalizam koji je doveo do podjela u iseljeni�koj zajednici. Na Bo�i�ev prijedlog tako je 1895. prihva�eno da se društvo "Dr. Ante Star�evi�" preimenuje u "Sveto Srce Isusovo", a iz prostorija je uklonjena ne samo Star�evi�eva, nego i Strossmayerova slika. Sve�enici su ipak imali pozitivnu ulogu u o�uvanju hrvatske svijesti jer su se uz crkve po�ele osnivati i hrvatske škole, a nekoliko sve�enika od 1905. nabavilo je glagoljske misale i po�elo mise slu�iti na staroslavenskom.

Najve�a vrijednost Škrivani�eve knjige upravo su ti sitni, naoko neva�ni detalji koji upotpunjuju mozai�nu sliku �ivota ameri�kih Hrvata od prije stotinjak godina. Uz istaknuta imena iseljenika mnogo je više obi�nih malih ljudi poput Petra Šegine, koji je 1900. stigao u New York preodjeven u �enu, s putovnicom na ime Tereza Matišni�. Na preslušavanju je toliko oduševio istra�itelje iskrenim priznanjem kako je pobjegao od vojske da su mu dopustili da se iskrca i nastani kod svoje tete u Connecticutu. No, Škrivani� donosi i potpuno druk�iji slu�aj kad su se Hrvati istakli u ameri�ko-španjolskom ratu 1898., posebno u bitkama kod Manile i na Kubi.

"Sjetite se da je ova zemlja vaša nova domovina… Ovo je vaša ku�a i ognjište, vaša je sveta i domoljubna du�nost, da istu branite…. Hrvati, budite dostojni potomci slavnih vam predja! Kukavština nikad nije bila svojstvo Hrvata", pisalo je u pozivu nakon kojeg se stotine Hrvata dobrovoljno javilo u ameri�ku vojsku. Jedan od njih, Ernest Sunzeni� iz Istre, unato� sna�noj paljbi španjolskih vojnika, uspio je prerezati telegrafsku �icu koja je spajala Kubu s preostalim španjolskim posjedima u Antilima i postao junak svih ameri�kih novina.

FOTO: Vjesnik
Hrvatska crkva sv. Nikole u Pittsburghu

Vrlo plasti�no Škrivani� je opisao razne hrvatske proslave, poput Slavenskog dana u San Franciscu 1894. kad su Hrvati u manifestaciji sudjelovali i s alegorijskim kolima u kojima su se vozili likovi Strossmayera, Star�evi�a, Nikole Šubi�a Zrinskog, kralja Zvonimira i Ivana Gunduli�a.

Velik doga�aj bilo je i gostovanje Milke Trnine u Pittsburghu 1900. kad se slavna operna pjeva�ica sastala s �elnicima hrvatskih udruga, ali i radnicima da bi se upoznala s njihovim �ivotom. Zanimljivo je da su ameri�ki Hrvati tisu�itu godišnjicu krunidbe kralja Tomislava proslavili još 1903., jer se smatralo da je Tomislav na vlast došao 903, a iste godine tijekom nemira u Hrvatskoj koji su doveli do pada bana Khuena Hedervarija došlo je do spaljivanja ma�arske zastave u Allegheniju.

Škrivani� je podrobno opisao i tragedije ameri�kih Hrvata poput stradavanja u brodolomima i olujama, pogibije radnika u štrajkovima i velikog potresa u San Franciscu 1906. koji je potaknuo Hrvate na pomo� sunarodnjacima što su ostali bez domova. Zlatno doba ameri�kih Hrvata prema Škrivani�u trajalo je izme�u 1902. i 1907. kad je u SAD-u �ivjelo oko pola milijuna hrvatskih iseljenika. Pad po�inje 1907. izbijanjem gospodarske krize koja je mnoge od njih natjerala na povratak u Hrvatsku, a ugasila je i Škrivani�eve novine Napredak.

Svoju knjigu Škrivani� je zaklju�io doga�ajima s po�etka "Europskog rata", kako naziva Prvi svjetski rat u koji se SAD uklju�io tek 1917. Hrvatske organizacije, kao i srpske i slovenske, u potpunosti daju potporu osnutku zajedni�ke jugoslavenske dr�ave, što je potvr�eno na Jugoslavenskom saboru u Chicagu 1915. Na �alost, tu se Škrivani�ev rukopis prekida pa nedostaju dragocjeni podaci o sudjelovanju Hrvata u ameri�koj vojsci, doprinosu hrvatskih iseljenika stvaranju Jugoslavije i o razo�arenjima u novu dr�avu. No, minuciozan prikaz razdoblja u kojem se ustrojavaju hrvatske iseljeni�ke organizacije u SAD-u ve� je va�an doprinos boljem poznavanju povijesti hrvatskog iseljeništva.

Izvor: Vjesnik, autor Marijan Lipovac