Hrvatski Portal u �vicarskoj
Home Doga�aji Forum Linkovi Tvrtke Sport Putovanja Turizam
 
   
  

Hrvat u dijaspori

15.09.2011.

 

'Gospo�tina, skromnost, po�tovanje,
to se negdje u me�uvremenu izgubilo'

Ime dr. �eljka Matuša iz prve �e ‘locirati’ samo stariji ljubitelji nogometa. A rije� je o najtrofejnijem hrvatskom nogometašu u povijesti i �lanu prve Dinamove generacije u Ligi prvaka

ZAGREB - Dr. �eljko Matuš je hrvatski dr. Sócrates, hrvatska ina�ica nekadašnjeg velikog brazilskog kapetana. Reprezentativac, nogometaš, lije�nik. Usporedba je trenuta�no pomalo neumjesna jer je Brazilac u 57. godini teško bolestan, a hrvatski je Sócrates vitalni 75-godišnjak koji �ivi na relaciji Zürich - Novigrad.

U njegovom drugom domu u Istri razgovarali smo o predstoje�em nastupu Dinama u Ligi prvaka. Zagorec, tako su ga od 1954.- 1965. zvali suigra�i u Dinamu, s nostalgijom progovara o starim vremenima, no gor�ine nema ni u tragovima. Jedini sportaš iz Donje Stubice i jedini iz Hrvatskog Zagorja koji ima zlatno olimpijsko odli�je, sa sjetom pri�a o nekim drugim – „u moje vrijeme“ vremenima - no potpuno je realan sugovornik o nogometnoj sadašnjosti:

- Redovito sam na Dinamovim utakmicama, Dinamo je moj klub. Bio sam na ‘tekmi’ s Helsinkijem, s Malmöom, do�i �u i na Real, to se ne propušta.

Kako do�ivljavate današnji Dinamo, današnji hrvatski nogomet i nogomet uop�e?
- U moje je vrijeme sve bilo druga�ije, puno mirnije, dostojanstvenije. Danas je novac jedino mjerilo uspješnosti i ne treba zato �uditi da je naš klupski nogomet puno pao u odnosu na vremena kada su naši klubovi bili u europskom vrhu. No, to ne treba �uditi jer se najbolji igra�i rano prodaju. U moje si vrijeme do 30-e morao igrati doma. To je sad nemogu�e, bilo bi to kršenje ljudskih prava da se igra�a nekom normom pokušava zadr�ati u mati�nom klubu ili zemlji. Tko bi to probao, završio bi na sudu u Strasbourgu. Zato na neki na�in razumijem Mami�a koji je osu�en da rasprodajom odr�ava klub. Tako bi bilo i sada da Dinamo nije ušao u Ligu prvaka. Badelj i Vrsaljko, mo�da još neki igra�i, ve� bi bili vani... Kako dr�ati kvalitetu kad moraš prodavati da bi pre�ivio? Tako je danas gore u Švicarskoj, nije to samo kod nas u Hrvatskoj slu�aj. Dinamo s Modri�em, �orlukom, Vukojevi�em...bila bi super.

Vi ste jedan od rijetkih koji ka�e da razumije Mami�a...
- S njim osobno nemam problema. Znam samo to da je Mami� sposoban, vidim da je sada i Konzum ušao u klub kao veliki sponzor. To treba znati i mo�i odigrati. On je mo�da malo previše emotivan i na krivi na�in pokazuje koliko voli Dinamo. I njemu ‘i onom dole de�ku’ u Hajduku (Maleš, nap, a.) fali malo gospoštine i takta. Ovako podgrijavaju lošu atmosferu - kako to danas vele - izme�u sjevera i juga.

Je li tako bilo i nekad, u vaše vrijeme. I u relaciji s Beogradom?
- Ni blizu, to s Dinamom i Hajdukom nikako ne razumijem. Me�usobni rivalitet, to da - još ve�i sa Zvezdom i Partizanom, ali ovo bih danas nazvao gotovo mr�njom. Tu nije bitno pobijediti, �itam da se huligani sastaju izvan grada, tuku se. To je nepojmljivo, to je �ivi o�aj. Polovica nazovi navija�a ne do�e zbog utakmice nego ru�nih emocija. Bio sam na jednoj tekmi u Splitu, navija�i su okrenuli le�a terenu i drmali ogradu. Nema ni poštovanja prema trenerima. �uo sam ono “Bili�u odlazi, Jur�i�u odlazi” - to je smiješno. Taj Jur�i� doslovno spava na terenu, on je nogometni fanatik, pa valjda je on taj koji zna svoje igra�e. I nekad su navija�i bili zahtjevni, mi smo kao Brazilci - svaki navija� zna više od svakog trenera, ali ovo nema smisla. Dostojanstvo, gospoština, skromnost, poštovanje, to se negdje u me�uvremenu izgubilo.

Treba li biti skroman i u o�ekivanju od Dinama u Ligi prvaka?
- Treba o�ekivati samo to da igraju dobro, borbeno i da ne izgube glave. Bod doma s Realom bio bi �udo, tam’ �e sigurno izgubiti. Nisam nikad igrao u Madridu protiv Di Stefana, Genta, Puskasa, Coppe...ali sam igrao s Barcelonom u isto vrijeme. Igrali su Suarez, Kocis, Evarista, Csibor, Kubala, jednako jaka mom�ad. Dva puta bilo je neriješeno u Zagrebu, jednom smo izgubili na Camp Nouu sa 3-4 s Vlatkom Markovi�em na halfu, a vodili smo 2-0 i 3-2. Ajax je Dinamo ve� dobijao, mo�e mo�da i sada, vrijedi ono najva�nije - samo bez euforije. Lyon tako�er. Neka ne budu zadnji u skupini i ostave dobar utisak. Nek’ i zgube, ali da igraju muški.

Kakva je razlika tadašnjeg i modernog nogometa?
- Danas je puno ve�i pritisak bio je i u moje vrijeme. Mi smo imali odgovornost prema gradu, publici, klubu. Sada je tu ušao novac i stres je puno ve�i. Dalje, zarade su nerealne, pa Modri� na tjedan zaradi više nego ja u karijeri, to nije normalno. No, isto je i s tenisom, Federerom...Tako�er, ja sam plakao kad sam izgubio utakmicu. Nemam ništa protiv crnih de�ki, no stranci ne do�ivljavaju Dinamo kao neki Zagorac, Zagrep�anec...
Danas su igra�i malo preoptere�eni. Stalno rade i treniraju dvaput dnevno, mi smo to radili samo na pripremama za OI, SP. EP, a ina�e samo �etiri puta tjedno po sat i pol-dva. kako onda uspore�ivati ta dva sporta? To su stvarno dva razli�ita sporta....

Koja je razlika nekad i danas u navijanju za Dinamo u Ligi pravaka...
- Danas je stadion ušminkan, to je super, no štimung baš i nije neki. Bio sam na Maksimuru na jednoj utakmici protiv Osijeka i bilo je petsto navija�a. Pao je jedan gol, samo predsjednik Bariši� i još jedan gospodin su pljeskali. U naše vrijeme su navija�i sjedili i na atletskoj stazi. Bilo je na treninzima više ljudi nego danas na nekim prvestvenim utakmicama. Na�alost, danas tata ili deda ne dovedu ‘de�eca’ na tekmu jer se boje da mu se nešto ne dogodi, da dijete ne dobije petardu u glavu...Bilo je tada - ujutro doru�ak i obiteljska šetnja, prijepodnevna utakmica neke ZG lige, pa ru�ak i dijete za ruku i pravac Maksimir. Bio je to pravi i jedini na�in zabave za ljude koji vole sport. No, ne pla�em jer se vrijeme ne mo�e zaustaviti, moraš s tim �ivjeti i prilagoditi se. Bilo je to vrijeme romantike, danas je tako, kako je.

Jesu li i vas nekada ganjale manekenke?
- Mene osobno ne, bio sam provincijalac s curom i prije no što sam došao u Dinamo. Ja sam gledal knjige, a ne puce. Moj trener Gustav Lehner, bio je ne�enja, intelektualac, nije razumio da sam se o�enio sa 22 godine i mislio je da je to loše za mene. A ja sam bio miran, smiren, siguran...

Nešto kao Niko Kranj�ar danas?
- Otprilike tako. A sad kad vidim malog Drpi�a i Nives, kako se ono zove - Celzijus - mene je sram. Kaj je to? Nije samo njegova manekenka, bila je to i supruga Roberta Kova�a, ne znam sve. Normalno je da zgodne cure tr�e za nogometašima bilo je tako i nekad, ali ne tako agresivno. Dra�a je bio zgodan, imao je auto i lovu i svaku curu koju je htio... Osim Crnkovi�a, samo se jedan rastao - i �on�, Benko, Lipošinovi�, svi su imali djecu i obiteljski �ivot. Zagreba�ke su frajle tr�ale za igra�ima, ali vrlo diskretno.

Koja je najbolja Dinamova generacija?
- Pri�a se samo o onoj 1967. i Kupu velesajamskih gradova, dvije godine nakon što sam otišao u Švicarsku. Osam igra�a iz moje generacije igralo je u tom finalu, to je zapravo ista generacija. Gledajte, oni su uzeli Kup velesajamskih gradova, dobili su Eintracht Frankfurt, Juventus i u finalu Leeds. Mi smo �etiri godine prije dobili Porto, Bayern u Münchenu 4-1, Ferencvaros u Budimpešti. Ma�ari su tad bili jaki, jaki, to znaju svi. Izgubili smo od Valencije, koja je u to vrijeme, kao i Barcelona, osvojila dva finala Kupa velesajamskih gradova. Naša je generacija bila jednako jaka.
Drugi trube samo o 1982. i naslovu prvaka. To mi je razumljivo jer su osvojili naslov nakon 24 godine. Bilo je to hrvatsko nogometno prolje�e. Ako nogometni grad kao Zagreb �etvrt stolje�a �eka naslov, onda je jasno zašto su bili toliko opjevani.

Kako stojite s dvorskim ratom koji smo imali pri izboru predsjednika HNS-a?
- Ne bih htio da pomislite da dr�im štangu prijatelju Vlatku Markovi�u, nije mi miliji od Igora Štimca. Obojica su bili veliki igra�i na sli�nom nivou, treneri. Vlatko je mentalno super de�ko kao i Sepp Blatter, kao �iro koji sa 77 ide u Iran. Godine nisu va�ne i Vlatko mo�e još puno dati i radi dobro. Kod izbora u politici je isto, slušam i �itam Kosoricu i Milanovi�a, frka je bila i kod izbora predsjednika Fife. Svašta se govori, udara se ispod pojasa i pitam se jel’ to baš tako mora biti. Vidim sada da se lobira za Davora Šukera kao nasljednika, drugi pitaju zakaj ne Boban. Dobro, borite se, ali dajte gospodski.

Kad smo ve� kod Šukera, koja je najbolja hrvatska (u vaše vrijeme jugoslavenska) reprezentacija?
- Dvije su. Moji su idoli oni posljeratni prije mene. Svi su znali napamet: Beara, Stankovi�, Crnkovi�, �ajkovski, Horvat, Boškov, Ognjanov, Miti�, Bobek, Vukas, Zebec. Imao sam �ast igrati sa Crnkovi�em, Horvatom, igrao sam protiv Beare, Vukasa, Bobeka, Zebeca. To su bili za mene blagdani. Olimpijski turnir u Rimu gdje sam igrao donio je novu generaciju iako su ovi prije mene bili najbolji.
Druga je ona iz 1998., postigli su najve�i uspjeh, Šuker je bio prvi strijalac, Prosine�ki je manje igrao - ka�u zbog �ire. Je, Boban je malo zeznuo u polufinalu s Francuzima. �uti je bio prvak Europe sa Zvezdom, igrao je u Španjolskoj u velikanima. Tko je bolje rolal, Bobek ili Prosine�ki - to je teško re�i.

Ako ste nostalgi�ar, recite da su Bobek, Vukas, Zebec...bili bolji.
- Ne�u to re�i...

Tko je najbolji igra� svijeta svih vremena?
- Mali Messi je �udo. Nije kao Drogba, gola sila, lopta na prsa, okret, felša, gol, ali je �udo. Maradona je bio igra�ina, ali mi se nije svidio kao �ovjek. Pele je bio �udo i danas ga volim. Ne treba zapravo uspore�ivati jer se tu brkaju kruške i jabuke. Kako uspore�ivati i mjeriti Hitreca, Wölfla i Šukera, to ne ide. Danas se igra� ne mo�e ni okrenuti, a ve� mu je netko za vratom. Taktika je druga�ija. Ima logike, ako ja dr�im loptu, nema je protivnik, no mene bi Mara Wölfl, bio je tehni�ki direktor, bacio van da sam jednu loptu dodal natrag. Bilo je - samo naprijed, pa igralo se 4-2-4. Nekad je mogao biti jedan flaster, recimo naš Branko Re�ek na Vukasa. I to je to. I bilo je puno duha u svemu. Re�ek doma kolje Vukasa i ovaj mu zaprijeti – „Došel buš ti meni u Split.“ A ovaj mu fakinski odgovori – „Daj mi adresu, došel bum ti i doma ak’ treba“. To su bili super štosevi. Ivica Oli� je super. Mo�da i nije najbolji, nekad je kao muha bez glave, a toliko je napravio i zabio jer ima srce.
Teško je gledati tko je bio najbolji, najboljeg nema. Svaka �ast Jerkovi�u, no on je stajao i zabijao na ra�un nas suigra�a. Lamza, sjajan nogometaš, bio je potencijal, da ga ja ocjenjujem - nije dao ni 50 posto koliko je mogao. Novinari vele da je Lamza bio najbolji Dinamov igra�...a Boban, Prosine�ki...Moj prijatelj Amigo (legendarni Zvonimir Magdi�, nap. a.) veli da je Ico Hitrec najbolji svih vremena, no ja ga se ne sje�am.

A Cristiano Ronaldo danas?
- Jako mi se svi�a, ima fantasti�an udarac i lopta leluja za golmana teško obranjivo. Ima dobre štoseve, primi loptu, brzo se okrene i zabije...Trebamo ga se paziti sada.

Kako do�ivljavate Josea Mourinha koji dolazi?
- On je �udo i uspjesi mu daju za pravo. No - dobar trener je onaj koji iz datog materijala izvu�e maksimum, a ne uvijek pobjednik i onaj tko uzme trofej. Mourinho je kao nekad Interov Helenio Herrera. Zona otraga i kontra. Sve su tekme dobili 1-0. Od naših su bili super treneri Branko Zebec, Milan Antolkovi�, fin i inteligentan. Razgovarao je s nama, pomagao, Lehner je bio super, Miljani�, Mladini�, Poklepovi�, Bari� tako�er. Ne�u biti moj veliki prijatelj Fredi Kramer - �iro je bio �udo, motovator. I ako je rekao ono ru�no za Prosine�kog, zasluge mu se ne mogu negirati. Tko radi taj i griješi.

Kako vam se �ini Dinamova mom�ad danas?
- Sve je OK, ali nam fali pravi napad. Krstanovi� i Rukavina nisu klasi�ni robusni centarfori, nešto su mi nje�ni. Beqiraj je taj tip razbija�a, ali njemu fali onaj finalni touch. Fali nam malo i veza. Ne�u se hvaliti, ali ja sam igrao 428 utakmica za Dinamo i zabio 147 pogodaka. Zabio sam na svakoj tre�oj, a igrao sam i beka i halfa, nisam bio špica. Zabio sam skoro sve izvan 16. To danas nije slu�aj, evo svi smo pjevali sad kad je Modri� za reprezentaciju zabio jednog izvana. Dajte ljudi, pucajte sa 20 metara. U tom segmentu današnji igra�i nisu ništa bolji nego mi nekad.

Što vas najviše smeta danas?
- Nama kao mladoj naciji fali samouvjerenosti i neke komplekse lije�imo na nekorektan na�in. Tako se hrabrimo jer ne �elimo priznati da nismo najbolji, najhrabriji, najljepši. Fali nam i izvjesna doza skromnosti. U nogometu smo 10., a ne odemo na SP. Pa što...i ve�i od nas nekada ne uspiju. A nama je to tragedija.

Je li danas stres ubita�an u nogometu?
- Evo, aktualan je Sócrates. Siromah je malo zaglibio u alkohol. Evo, ja sam skoro 20 godina stariji i �iv sam i zdrav. Treba se i sportski �ivjeti, bar malo...Puno je takvih pri�a i kod nas - Rudi Belin, Štef Lamza, Tomislav Crnkovi�, Mirko Braun. Meni je �ao, ali toga ima i u obi�nom �ivotu. Nije to samo u nogometna ekskluziva. Ne treba patiti kad prestanu karijere. Ja sam bez drame pre�ivio kad sam prestao igrati i kad sam otišao u ovu svoju stru�nu, stomatološku mirovinu. Ima toga dosta, primjer je njema�ki vratar Robert Enke koji se ubio. Nadam se da �e se izvu�i Markus Miller, koji je nedavno priznao da je u komi. On se otvorio i nadam se da �e mu terapije pomo�i.

Koliko je istine u vje�itoj tvrdnji da Dinamo i Hajduk nisu osvojio puno naslova u Jugoslaviji jer su suci favorizirali beogradske klubove?
- Nije bilo permanentne kra�e iz Beograda. Moj prvi kup 1960. osvojio sam u finalu protiv Partizana na Stadionu JNA. Mi smo uvijek bili fino odgojeni zagreba�ki de�ki, tako se i govorilo, a oni malo više fakini jer su imali le�a. Bili su u pravilu drskiji i bezobrazniji, zato su i više uzeli od nas. Recimo tada protiv Partizana u finalu dobili smo 3-2 jer smo tada i mi imali neki inat i bezobrazluk. Sudio je �uro Tasli� iz Osijeka i dan danas se pri�a da on tada nije mogao toliko ukrasti koliko Dra�an Jerkovi� mo�e zabiti.

Romantika je zaista ono što nam nedostaje?
Evo jedan primjer, Dinamo je igrao doma prijateljsku s Racingom Buenos Aires 1948. Dinamo je dobil 3-0 na Maksimiru,1948. neki je bek lupil loptu na tribinu i loptu je uzeo neki stari gospon u dugom zimskom kaputu. I on ju neda, sjedi na njoj. Svi ga mole, igra�i - daj nam loptu, daj nam loptu. I navija�i �ele da se utakmica nastavi. A on ju neda i neda. Bila je jedna jedina lopta na cijelom terenu, a danas svaki klinac dolje na stazi ima po tri komada. Trajalo je to sigurno pet minuta, deda je svima pokazal ‘bosanski grb’, ali ju je kona�no dao i utakmica se nastavila. Pogledajte kol’ko je tu romantike.
Ili - imali smo postolara Vargu koji je tukel štople, krampone na kopa�kama. Nisu se mijenjali kao danas. Lopta je bila sa �nirancima. Kad je padala kiša, ona se natopila. Kad bi je netko nabio, a ti do�ekao glavom, ‘em ti, skoro si pal u nesvest.

Vi ste nekad imali mali novac?
- Istina je, ali dalo se odli�no �ivjeti. Ja sam se o�enio 1957. i za ugovor na �etiri godine dobio sam stan, a bio bih za stan potpisao i do�ivotno da su tra�ili. Sje�am se dobro, bio je jedan Petar Remete, bio je golgeter druge lige iz Ba�ke Palanke. Dinamo ga je kupio za milijun i pol dinara, a nije baš bio neki. Tada je, za usporedbu, ‘folcvagen’ koštao dvije tisu�e i nešto. Tada smo se i mi ostali cjenkali. Ako vrijedi on - onda i mi ostali. I tako je i bilo, kupio sam auto, bio sretan. No, kad bi igra� u to vrijeme prestao igrati, tada mu ne bi ostala ni kinta u d�epu.

Kako biste ukratko analizirali svoju karijeru, pa i �ivot uop�e?
- Sve što sam prošao, ne bih mijenjao ni za što. Po trofejima sam osvojio najviše - ta tri kupa, prvenstvo s Dinamom, zlato na OI, srebro na Euru. Statistika i brojevi u nogometu nisu sve, kao kod naše Blanke Vlaši�. Ona sko�i 203 ili 206, tu je sve jasno. Mogao sam i više, no zadovoljan sam karijerom...Nisam uvijek bio sasvim motiviran za nogomet, paralelno sam studirao medicinu, te�ak studij, imao sam kolokvije, ispite. Bio sam mentalno i fizi�ki optere�en i nisam mogao postati svjetska klasa. Malo je patio nogomet, malo medicina. Da sam baš mogao postati Davor Šuker - ne, nisam. Danas se usporedo ne mo�e studirati i igrati profesionalno. Karijera mi nije dugo trajala - tada je 30 godina bila granica.
Sa 30 sam otišao u Švicarsku, nisam išao igrati nogomet, gore se igralo amaterski, svi su radili kao i ja puno radno vrijeme i nakon toga trening ili utakmica. Nisam emigrirao, kao što se govorilo i za �eljka Peruši�a, koji je bez dozvole otišao u München i pauzirao godinu dana. Nema spora, ni ja nisam pobjegao, nisam imao razloga. Supruga Tea bila je profesorica na gimnaziji, ja bih dobio posao bilo gdje. Na nekom turniru došao je Vujadin Boškov, koji je trenirao Sampdoriju. Bio sam dobar s njim, preporu�io me u Švicarskoj i otišao sam bez novaca gore. Našli su mi posao, igrao sam i radio. Diplomirao sam sa 28, bio godinu dana u vojsci i otišao u struku. Mislio sam, nau�it �u njema�ki, vratit �u se za dvije-tri godine, ali ostao sam. Nema tu nikakve pozadine. Supruga Tea je preminula, teško mi je bez nje, no imam k�er i unuke. Tata im je Švicarac, no govore hrvatski, stalno su u Hrvatskoj. Bili smo svi zajedno tu i kad se pucalo po Sloveniji i poslije u Hrvatskoj.

Kako gledate na ostale sportove u Hrvatskoj?
- Ne samo Hrvati, svi su ovdje u ovom dijelu svijeta talentirani za mom�adske sportove. Nogomet uvijek dobar, rukomet, košarka, vaterpolo. Geni igraju ulogu, a i tradicija je vrlo va�na. Mi smo nekad u tenisu imali Pun�eca, Paladu, nakon toga Pili�a, pa Ivaniševi�a, sada An�i�a, Ljubi�i�a... Srbi, osim �ivojinovi�a nisu nikog imali, nigdje ih nije bilo, a sada su u svjetskom vrhu, imaju svog Federera �okovi�a. Drago mi je da vaterpolu i rukometu ide, �ao mi je košarke, sada je sve platio Vrankovi�, ali netko je drugi kriv.

Od Donje Stubice do Zagreba i zlata u Rimu
Dr. �eljko Matuš ro�en je u Donjoj Stubici 9. kolovoza 1935., osvaja� je zlatne medalje na OI u Rimu 1960. Karijeru je po�eo u Borcu u rodnoj Donjoj Stubici, a poslije Oroslavja i Krapine 1954. došao je u Zagreb na školovanje i prešao u Dinamo. U dresu modrih upisao je 428 nastupa i zabio 147 pogodaka, osvojio je prvenstvo Jugoslavije 1958. i tri kupa 1960., 1963. i 1965.
Te 1965. godine otišao je u švicarski Young Fellows, a 1968. u FC Zürich, u kojem je ostao do 1970., kada je završio karijeru.
Odigrao je jedini susret koji je HR reprezentacija odigrala u vrijeme dok je bila u sastavu SFRJ (1956., protiv Indonezije 5-2), kada je bio i strijelac jednog pogotka.
U 13 nastupa zabio je pet puta za jugoslavensku reprezentaciju. Debitirao je na prvom EP-u 1960. u Francuskoj i osvojio srebrnu medalju, iste je godine uzeo zlato na OI u Rimu 1960. Nastupao je na SP-u u �ileu 1962.
Kratko se bavio trenerskim poslom i postao ugledni doktor stomatologije u Zürichu.

Izvor: Jutarnji list, autor Predrag �ukina  

PS:

Da je došlo do ovog intervjua s dr. �eljkom Matušem izvjesne „zasluge“ pripadaju i našem portalu i njegovom glavnom uredniku.
Naime, novinar Jutarnjeg lista Predrag �ukina obratio se krajem kolovoza na adresu portala urednik@arhiva.croatia.ch sa zamolbom:

Poštovani, ja sam Predrag �ukina, novinar Jutarnjeg lista, Zagreb... vidio sam na vašoj stranici intervju sa dr. �eljkom Matušom...molio bih Vas da mi date neki kontakt ako je to mogu�e, jer bismo voljeli napraviti veliki intervju s njim...i ja sam ina�e iz Donje Stubice gdje je on rodjen, pa mi je do toga jako stalo…
Unaprijed hvala  

Predrag �ukina

Naravno da smo Predragu izašli ususret i poslali mu adresu, broj telefona i mail adresu dr. �eljka Matuša i kako vidimo, kontak je uspostavljen, novinar i dr. Matuš su se sastali u Istri i nastao je ovaj vrlo lijepi i opširni intervju.

Na zamolbu: Ako Vam uspije kontaktirati Zeljka i napraviti s njim intervju, nadam se da cete nakon objavljivanja u Jutarnjem listu dozvoliti da intervju preuzmem i objavim i na portalu www.arhiva.croatia.ch, dobili smo pozitivan odgovor:

Poštovani, hvala na kontaktu sa �eljkom Matušom... uspijem li ga 'uhvatiti', slobodno prenesite razgovor... hvala i na ponudi za neke ostale kontakte... zanimaju me razni profili ljudi za razgovore, naravno, ukoliko su potencijalno interesantni HR publici...

Za portal pripremio: Zvonimir Mitar

Vezani �lanak:

Interview: �eljko Matuš

 

 

 

 

 

 

Povratak na po�etnu stranicu

Untitled Document

Optimizirano za
Internet Explorer
| home | doga�aji | chat | linkovi | tvrtke | sport | putovanja | turizam |
(c) 2000 - 2008  http://www.arhiva.croatia.ch/ Sva prava pridr�ana.