Slobodna Dalmacija:
S prof.dr. razgovaramo o njegovu ljetovanju, uspjesima malog tima splitskog laboratorija za tumorsku biologiju i planovima za budu�nost

Ivan �iki�:
Gra�ani bi trebali razlikovati �injenice od senzacionalizma

I tijekom godišnjeg odmora koji s obitelji provodi u Brelima naš poznati znanstvenik prof. dr. Ivan �iki�, ina�e voditelj Institute for Molecular Life Sciences (FMLS) u Frankfurtu, skokne i do Splita. Nekidan je sa sinom Lovrom odgledao prijateljsku utakmicu izme�u Hajduka i Barcelone, a ju�er se uputio k lije�niku zbog upale uha koju je zaradio pretjeranim ronjenjem za je�evima koje po cijelog dana “opserviraju” najmla�i �lanovi obitelji da bi ih uve�er opet vratili u more na po�inak. Jedan splitski predah iskoristili smo za razgovor o ljetovanju i znanosti, uz hladnu lubenicu na splitskom Medicinskom fakultetu.

Odmaraju li se znanstvenici uop�e?
- I znanstvenici se odmaraju prema vlastitim standardima i potrebama. Neki uzimaju 1-2 tjedna odmora godišnje, dok drugi iskoriste i do 5 tjedana. Obi�no sam sa suprugom i djecom tri tjedna na ljetnom odmoru i tjedan dana na skijanju. Ljeta obvezno provodimo u Hrvatskoj. Pri tome uobi�ajeno kombiniramo tri tjedna u Brelima i jedan u Cavtatu.

Prof. dr. Ivan �iki�: Fokusiranje na znanost, timski rad i dobre ideje
tajne su velikih uspjeha ovog laboratorija

Strah od melanoma

Zašto baš u Brelima?
- U Brelima Stomarici proveli smo prvo ljeto s našom prvom k�eri Karlom i otada ve� 11 godina u�ivamo s djecom u blagodatima koja Brela nude za obitelji: mir, �isto more, prekrasne pla�e, duga šetnica te odli�na škola tenisa.

U koje doba dana odlazite na kupanje i kako se štitite?
- Obi�no je rano ustajanje, odlazak na tr�anje, lagani doru�ak s djecom i nakon toga kupanje. Na moru smo od 8.30 do 11 sati, nakon �ega imamo pauzu u ku�i. Kada smo kod ku�e, Petra, Lovro i ja igramo badminton, svi �itamo knjige, kartamo, k�eri Petra i Emma slikaju, pripremamo ru�ak i nakon svega imam vremena za svoje email obveze do 16.30, kada idemo opet na more do zalaska sunca. Obvezno koristimo kreme s faktorom zaštite 50 (SPR 50) ujutro i popodne, jer osigurava sigurno sun�anje i kupanje za sve nas.

Bojite li se melanoma?
- Svjesni smo opasnosti koje nepravilno izlaganje suncu ima u nastanku melanoma, jednog od najopasnijih tumora za koje do danas ne postoji efikasan lijek. Naša djeca razumiju da crvena ko�a zbog pretjeranog sun�anja šteti i mo�e dovesti do nastanka tumora. Vjerujem da bi se pravilnom edukacijom gra�ana moglo puno u�initi u prevenciji melanoma.

Kad le�ite pod suncobranom me�u ljudima koji se totalno opuštaju, smišljate li neke nove projekte?
- Kad sam na odmoru s obitelji, ne razmišljam o projektima, nego sam fokusiran na suprugu i djecu, na njihove �elje i teme tijekom razgovora. Zajedno planiramo razne sportske aktivnosti, plivanje, ronjenje, prou�avanje rakova, riba i je�inaca i druge zanimacije.
Djeca imaju svaku ve�er dva sata tenisa 7-9 zajedno s djecom Nenada Bana, vrlo uspješnog znanstvenika iz Zuericha, koji tako�er ve� nekoliko godina ljetuje u Brelima. Tijekom ta dva sata imam vremena za šetnju i razgovor s Nenadom što obvezno za�inimo sladoledom ili pala�inkama. 

Zaustavljaju li Vas u tim šetnjama ljudi tra�e�i savjete?
- Da, ljudi mi �esto pristupe i izmijenimo par re�enica, naj�eš�e izraze podršku za daljnji rad u znanosti, a ponekad zatra�e i stru�no mišljenje. Doga�a se to i u Brelima gdje sam gotovo doma�in, ali i ovdje po Splitu. Rado saslušam ljude i odgovorim na njihova pitanja. Ja, naime, ne lije�im ljude i ne bavim se klini�kom medicinom, ali mogu im dati savjete o mogu�em tretmanu pojedinih bolesti.

Studenti tvrde da odli�no igrate nogomet!?
- Volim sport i u�ivam u igranju badmintona, nogometa, snowboardiranju, tr�anju i vo�nji bicikla. To�no je da sam ve� nekoliko puta u�ivao igraju�i nogomet zajedno sa studentima i kolegama s Medicinskog fakulteta u Splitu.

Ovih ste dana na splitskom fakultetu imali i nastavu na postdiplomskom studiju?
- Jako mi je drago sudjelovati na nastavi u Splitu jer su studenti vrlo anga�irani i �ele �uti o novim znanstvenim spoznajama. Na�alost, malo njih se bavi aktivno eksperimentalnim radom tako da ve�ina predavanja ostaje na teorijskom znanju. �elio bih ubudu�e posvetiti još više vremena studentima u Splitu, no zbog novih obveza u Frankfurtu imam sve manje vremena za predavanja.

Iz Brela ste došli na znanstvene rasprave s kolegama u Laboratoriju za tumorsku biologiju koji vodite zajedno sa prof. dr. Janošem Terzi�em. Kakvi se rezultati dosadašnjeg rada, uspjesi i novi planovi?
- Prezadovoljan sam jer u suradnji s kolegom Janošem Terzi�em vodimo laboratorij koji karakterizira kreativna i kompetitivna atmosfera, suradnja me�u znanstvenicima, te veliki entuzijazam i predani rad koji dovode do vrhunskih rezultata.

U ovom malom labosu radi se na velikim projektima i rezultati se objavljuju u najpresti�nijim znanstvenim �asopisima. U �emu je tajna?
- Fokusiranje na znanost, timski rad i dobre ideje tajne su velikih uspjeha tog laboratorija. Janoš i ja dijelimo sli�an stil rada u znanosti: potpuna sloboda znanstvenika u radu i nepostojanje hijerarhije u laboratoriju. U grupi je nekoliko suradnika, i to: Ivana Novak, Ivana Marinovi�-Terzi�, Marina Degoricija, Jelena Kora�, Sandra Vujevi� te poneki diplomski student.

Promocija Hrvatske

Ovaj je laboratorij hrvatski rekorder po broju objavljenih �lanaka u najuglednijim �asopisima!
- U zadnjih 6 godina objavili smo 12 znanstvenih radova u �asopisima s naslovima “Nature”, “Science” i “Cell” s adresom našeg laboratorija u Splitu. To su najpresti�niji svjetski �asopisi i nemjerljiva je dobit za promociju Hrvatske u svijetu znanosti.
Samo radi usporedbe: ako pretra�ite sve znanstvene baze podataka, cijela znanstvena zajednica u Hrvatskoj, pri tome mislim na znanstvenike iz svih podru�ja koji rade i objavljuju s hrvatskim adresama (tvrde u MZOŠ-u da ih ima oko 14.000 prijavljenih), nije objavila toliki broj radova u vode�im �asopisima kao naš mali laboratorij u Splitu. Treba naglasiti da je dio tih otkri�a napravljen u Splitu, no u skoroj budu�nosti gotovo sve �emo raditi u Splitu.

U posljednjem broju ‘Sciencea’ objavljen je rad koji opisuje na�in na koji se obrambene stanice brane od infekcije bakterijom Salmonellom. Mo�ete li objasniti taj mehanizam s obzirom na to da su infekcije ovom bakterijom vrlo u�estale osobito u ljeti?
- Do otkri�a je došlo slu�ajno. Istra�ivali smo što se doga�a s bakterijama koje u�u u stanicu te smo pratili stani�ni signal ubiqkvitin koje se jako akumulirao na bakterijskim stanicama samo kada bi ušle u stani�nu citoplazmu. Iza tog malog rezultata krio se kompleksni mehanizma na koji na�in naše stanice napadaju bakteriju te je pojedu putem autofagije. To je obrambeni mehanizam naših stanica koji postaje va�an u svjetlu sve �eš�e pojave rezistencije na antibiotike. Va�an dio eksperimenta odradila je Jelena Kora�, studentica u Splitu.

U svjetlu ovih �injenica �ini se da se Splitu pre�esto nanosi nepravda kad ga se prikazuje kao ‘grad slu�aj’, epicentar nazadnjaštva, �ak mu se daje i fašisti�ki predznak? S druge strane, Jurica Pavi�i� tvrdi kako splitska kreativna scena nikad nije bila �ivlja. Što Vi o tome mislite?
- Mislim da je Split puno kompleksniji duh nego što se prikazuje preko medija. Split ima svoju kulturnu i intelektualnu širinu i uvijek u�ivam tijekom boravka u Splitu u intelektualnim raspravama, zabavnim komentarima, te znanstvenim, glazbenim i kulturnim postignu�ima. Split je jedini grad u Hrvatskoj koji ima organizirani program NobelST, koji obuhva�a dolazak nobelovaca na predavanja radi obrazovanja studenata i gra�ana.

�injenice i senzacije

Svaki dan �itamo vijesti o novim lijekovima protiv raka, bakterija i virusa. Neke od njih djeluju vrlo optimisti�no, lijekovi se prodaju putem interneta, ali kako se ljudi mogu sna�i u toj masi podataka. Gdje su realne granice o�ekivanja i što savjetujete?
- Gra�ani bi trebali razlikovati �injenice od senzacionalizma, prodaju neispitanih napitaka ili teorija urota koje nemaju nikakve dokaze. Stoga je va�no postojanje kvalitetnih stru�njaka i odgovornost medija koji �e omogu�iti da se objasne realne opasnosti i dometi novih lijekova ili postupaka, a kriti�ki ukazati na štetnost neispitanih napitaka koji se reklamiraju radi �iste materijalne dobiti.
Primjerice mogli smo �uti u medijima da su nedavne epidemije E. coli ili svinjskom gripom puštene iz laboratorija, no znanstvene �injenice ukazuju da �ivimo u kontinuiranom su�ivotu s bakterijama i virusima koji evoluiraju u prirodi ve� tisu�ama godina. Pojava novih vrsta bakterija i virusa je normalni proces i dokazan je brojnim epidemiološkim studijama i pandemijama u prošlosti, a za druge teorije nema nikakvih dokaza.

U kolovozu preuzimate novi Institute for Molecular Life Sciences u Frankfurtu. Što to zna�i za Vašu znanstvenu karijeru i je li na pomolu neki novi veliki projekt?
- To je jedan od najve�ih izazova u ovoj godini jer �elim ostati uspješan u otkrivanje novih spoznaja u biomedicini sa svojim znanstvenom grupom u Frankfurtu, ali u isto vrijeme prenijeti moje liderske vizije u vo�enje instituta u kojem �e raditi 150 znanstvenika u 12 razli�itih grupa.
U FMLS institut je ulo�eno 30 milijuna eura u zadnje dvije godine i napravljena je impresivna nova zgrada koje �e biti suvremeni centar za me�udisciplinarno istra�ivanje �ivotnih procesa. Godišnji bud�et FMLS-a je oko 6 milijuna EURA za istra�ivanja. Potpisao sam ugovor kao direktor instituta do 2018. godine i pokušat �emo uspostaviti slu�benu suradnju s Medicinskim fakultetom u Splitu na temelju aplikacija na EU grantove.

Frankfurter Allgemeine Zeitung Vas je proglasio osobom 2010. godine u dr�avi Hessen u Njema�koj, Prošle godine izabrani ste za redovnog �lana najstarije europske akademije Leopoldine. U Njema�koj Vas izrazito cijene. Kako se osje�ate �ive�i u Frankfurtu?
- �ivimo kvalitetno, djeca su sretna u školi i vrti�u, Inga i ja profesionalno smo jako zadovoljni te pokušavamo svojim radom i društvenim anga�manom pridonijeti razvoju Frankfurta kao me�unarodnog centra znanosti.

Izvor: Slobodna Dalmacija, Javorka Lueti�
Snimio: Duje Klari� / cropix