Hrvatski Portal u �vicarskoj
Home Doga�aji Forum Linkovi Tvrtke Sport Putovanja Turizam
 
   
  

Hrvat u dijaspori

31.01.2011.

 

 

PJESNI�KI SVJETOVI ANTONA KIKA�A


Anton Kika� �ita svoju poeziju, Nada Pupa�i�, predsjednica udruge Ve�eri hrvatske izvandomovinske lirike, New York, knji�evnik Tomislav Marijan Bilosni�, istaknuti knji�evnik i recenzent, prigodom desete jubilarne Ve�eri hrvatske iseljeni�ke lirike odr�ane u klaustru samostana sv. Frane u Zadru

Anton Kika� ro�en je u predve�erje Drugoga svjetskog rata. Iako je po ocu podrijetlom iz Me�ugorja, ve� dugo godina u svijetu poznatog sveti�ta, djetinjstvo je proveo u bosanskom gradi�u Kaknju. S trinaest godina odlazi u Sarajevo gdje je sa sedamnaest godina zavr�io Geodetsku tehni�ku �kolu, a u Zagrebu Geodetski fakultet, 1967. Samo godinu dana kasnije dolazi u Toronto (Kanada), gdje ve� vi�e od 35 godina ima svoju projektnu tvrtku za projektiranje novih naselja, a bavi se urbanizmom, gra�evinom i geodezijom.

Od samog dolaska u Toronto Kika� se uklju�io u aktivnu hrvatsku zajednicu i radio na promicanju istine o Hrvatskoj i njenoj povijesti, kulturi i �portu. Jo� davne 1982. godine poklonio je �ampionskom nogometnom klubu "Dinamo" turneju u Kanadi i Americi, a bio je i organizator gostovanja Hrvatskog narodnog kazali�ta, hrvatskih glazbenika, projekcije velikog broja hrvatskih filmova, �to �ini i danas.

Tako�er organizirao je i vodio nekoliko banketa za prikupljanje novca, a i sam darovao pozama�ne doprinose za gradnju hrvatskih crkava, te Nacionalne i sveu�ili�ne knji�nice u Zagrebu. Na samo dva banketa skupio je milijun dolara, �to je bio preduvjet za otvaranje Katedre za hrvatski jezik i kulturu u blizini Toronta, na Waterloo sveu�ili�tu, koja ve� vi�e od dvadeset godina uspje�no djeluje.

Financijski je pomagao realizaciju oko tridesetak filmova Jakova Sedlara izme�u ostalih: "Hrvatska sakralna umjetnost", "Gospa", "Kardinal Stepinac - mu�enik" i film "Enigma Mimara", tj. o �ivotu i radu velikog kolekcionara umjetnina Ante Topi�a - Mimare, kojega je bio i producent.

Omogu�io je i izdavanje vi�e knjiga na engleskom jeziku: Two Thousand Years of Writing in Croatia, kao i knjiga pjesama Slavka Mihali�a, Antuna �oljana i Milivoja Slavi�eka.

Tijekom osamdesetih bio je predsjednik Dru�tva kanadsko - hrvatskih privrednika i intelektualaca, te nogometnog kluba "Croatia" Toronto, a ve� 20 godina je predsjednik Zaklade za hrvatske studije u Kanadi, koja se izme�u ostalog brine i za rad Katedre na Waterloo sveu�ili�tu.

Kada se u ljeto 1991.godine nad Hrvatskom nadvila avet rata, Kika� je odlu�io pomo�i domovini i svome narodu, koji se nije imao �ime braniti od agresora. Uz nov�anu pomo� hrvatske zajednice Toronta, stavljaju�i �ivot na kocku, zrakoplovom iz Ju�ne Afrike dopremio je oru�je na aerodrom u Zagreb, koje je biv�a jugo-armija zaplijenila, a njega pod torturom odvela u vojni zatvor u Beograd, gdje je tri mjeseca odle�ao u samici, da bi nakon toga bio zamijenjen za uhi�enoga generala jugo-armije. Neke od njegovih pjesama motivirani su tim zbivanjima.

Anton Kika� je dobio priznanje i medalju od zastupnika britanske Kraljice, guvernera Kanade, za svoj doprinos prosperitetu Kanade, a Etni�ki tisak Kanade proglasio ga je �ovjekom godine 1992. Bio je �lan Savjetodavnog odbora za pripremu nastavnog programa jednog Sveu�ili�ta i jednog koled�a u Torontu. Tako�er je bio �lan u�eg vije�a Olimpiskog odbora u Torontu. Aktivno je sudjelovao u nekoliko predizbornih kampanja za federalni i provincijski parlament Kanade. U svibnju 1991. bio je osniva� prvog "Kiwanis" kluba u Hrvatskoj, te u svijetu poznate dobrotvorne organizacije.
Udruga branitelja, invalida i udovica domovinskog rata Podravke dodjelila mu je Veliku zlatnu plaketu, kao simbolu hrvatske borbe za slobodu i u stvaranju neovisne i slobodne Republike Hrvatske.


Anton Kika�, fra �imun �ito �ori� i Ivan De Villa, predsjednik KLD "Re�etari"
na XIII-tim Pjesni�kim susretima u Re�etarima

Pjesme je po�eo pisati tek 1988. godine, a bile su izvedene na Hrvatskom glazbenom festu u Torontu, na Splitskom festivalu, te na festivalima u Po�egi i Cavtatu. Autor je vi�e pjesama koje su pjevali, danas pokojni Tomislav Iv�i�, te Krunoslav Cigoj, Vera Svoboda, Mladen Grdovi�, Dra�en �anko, Tanja Mr�i� i drugi. Pjesme su mu objavljene u novinama i �asopisima, uglavnom kao prilog njegovim intervjuima, te u zborniku pjesama KLD "Re�etari", koje ve� vi�e godina okuplja izvandomovinske pjesnike. Anton Kika� je nastupio na 10- im Ve�erima hrvatske iseljeni�ke lirike koja se odr�ala u sklopu Drugih hrvatskih svjetskih igara u Zadru. Zastupljen je u zbirci izvandomovinskih pjesnika koja se planira promovirati 8. travnja, 2011. u San Pedro - Los Angeles, CA. Tamo �e se odr�ati 11-ti pjesni�ki susreti HIL-e u organizaciji Nade Pupa�i�, predsjednice Udruge hrvatske izvandomovinske lirike, New York.

A pjesnik Anton Kika�, i poslije dvije stotine napisanih pjesama skromno nagla�ava : "Knjige tek slijede"....

NJE�NA LIRIKA ANTONA KIKA�A

Biografija Antona Kika�a i u u�em i u �irem smislu je ne samo zadivljivu�a ve� i jedinstvena, toliko da bi njezina puka faktografija, dakle tek mozai�ko nizanje �injenica, bilo vrijedno jednog najuzbudljivijeg romana. Rije� je o �ovijeku koji projektira naselja u dalekome svijetu i tamo organizira �portska, glazbena, knji�evna, kazali�na doga�anja i gostovanja hrvatskih poslenika, poma�e otvaranje Katerde za hrvatski jezik i kulturu u Torontu, omogu�uje domovinsko izdavanje knjiga i snimanje filmova, a u najpresudnijem �asu za nacionalnu samobitnost, u najdoslovnijem smislu rije�i stavlja svoj �ivot na kocku i pod embargom posebnim zrakoplovom doprema oru�je u Zagreb, �ijim smo dramati�nim trenucima i sami bili svjedoci.

Oni koji istinski ne pojme ljudsku lirsku bit, od ovakvoga junaka i ne bi o�ekivali pjesme. Pogotovo se ne bi nadali tako melanholi�noj, gotovo nje�noj lirici osamljenika, kojima je samo primjerena "ispovijed ru�i". Iako Kika� izrijekom ka�e da "od istine �to sam u�inio ne �elim pobje�i", on ne pi�e ni politi�ki anga�irano, ni egzistencijalno tvrdo, ve� se vi�e prepu�ta rije�ima pogodnim �aputanju ili pjevanju, zbog �ega njegove stihove i izvode vode�a hrvatska glazbena imena.

Pi�u�i o ljubavnim drhtajima i du�i u elegi�noj, ponekad cesari�evskoj maniri, pjevaju�i domu i domovini posredno se povezuju�i s korijenima hrvatske knji�evnosti i izvorom hrvatskog jezika, Kika� pun emotivne sugestivnosti ispisuje vodi� kroz osje�aje svojega �ivota. Tako, kad pjeva o su�anjstvu, on ne kune, niti prijeti, on se moli i opra�ta. U pjesmi "Du�a mi se tiho gasi", izoliran me�u zidovima kazamata razmi�lja o progoniteljima koji vi�e nisu sigurni ni u �to, pa �ak ni u to mo�e li "tajno da im ode njegova du�a".

Kad pjeva o domovini "hrvatska je samo jedna", on se gotovo ljubavnim tonom, poput Zlatka Tomi�i�a, obra�a domovini, koja je na isti na�in voljena kao ljubavnica, ali i kao majka �ija ga "sjena jo� uvijek prati." To mogu biti i sinovi, koji su ista radost njegove du�e, kao �to je to, kona�no i "na� lijepi Jadran" na njegovom "Putu u raj".

Gotovo da kod ovog pjesnika nema pjesme u kojoj se ne spominje du�a iako "samo malo, sasvim malo- "mojoj du�i treba " , a treba joj, kako vidimo, bezbroj simboli�nih poruka, koje nam samo du�a sa svojim besmrtnim principom mo�e pru�iti. Izra�avaju�i svoje intimno bi�e uzvi�enim tonom punim suzvu�ja, �istom idejom i starinskim �tihom, danas u doba masovne okrenutosti globalnim temama, ovo nas pjesni�tvo osvje�ava tako �to opu�teno donosi svoje istine, misli i osje�aje.

Iako, kao �to smo vidjeli, Kika� �ivi u elitnome svijetu, on se u svom pjesni�tvu kloni elitnog, povr�nog i ispraznog, ne blefira u jeziku ve� se �vrsto i postojano dr�i korijena i iskustva svoga jezika s lokalnim timbrom, pa su prinosi ovih stihova zanimljivi i na lingvisti�kome planu. Pjesni�tvo je ovo koje se ne dijeli od svijeta, kao ni od svog nacionalnog izvora, ve� se razvija po komponenti njegovog izravna govora. Ponekad na valu narodnog lirskog pjesni�tva (kao u pjesmi "Da si mogu �ivot vratiti"), Kika� pjeva pune du�e razumljivo i pitko, pjevno i zanosno, a prije svega, rekao bih iskreno, da bi to mogao biti i pravi obrazac ljubavnih balada.

Tomislav Marijan Bilosni�, istaknuti hrvatski knji�evnik i kriti�ar


Tomislav Marijan Bilosni�, Mirjana Maji�, predsjednica Makedonskog kulturnog dru�tva u Zadru, Ljerka Totch Naumova, knji�evnica, Anton Kika�, pjesnik i Mate Maras, recenzent.

*****

TI�INA DODIRNUTE ISTINE

Prikovan za svoje sje�anje, Anton Kika�, u svojim pjesmama gradi nedvosmislenu istinu. Osje�a kroz ti�inu zov daljine i "zra�ak nade" i "jednu ispru�enu ruku" obasjanu ljubavlju. Osje�a spokojstvo, htijenje o�ivljene domovine u svome srcu , kao krijesnicu �to zabljesnu ljepotom neuvele sjene.

Svijet tragi�nosti motivike se zatvara slu�aju�i "dugo o�ekivani glas" koji se u njemu ra�a i "kako u zraku treperi". Pjesnik Anton Kika� u lirskim treptajima bdije u pono�i kroz stih "bdijem nad njenom sudbinom", a trenutak u kome se budi, kad ga obasja sunce ,bilo bi predivno "kle�e�i poljubiti tvoj stas ... to bi bio, jedini spas, Domovino moja".

U citiranim stihovima iz pjesme "Osje�am zov daljine" ni�u se kapi ljubavi, posve�ene domovini Hrvatskoj, sve ih je vi�e i vi�e i ta vje�na ljubav smireno otpo�iva kroz ti�inu dodirnute istine, sazdane istinskom ljubavlju domoljublja.

Neposredan izri�aj pjesnika Kika�a oslikava mozaik �ivota. Iz osobnih do�ivljaja, crpi svoje izraze, slijede�i pri tome put krjeposti preliven u pjesme. Tako, pod stihovima pokritih ti�inom, �ovjek usamljen i ugro�en ("zato�en sam ve� predugo, to najbolje du�a znade...") prodire sjeta na temelju pro�ivljenog zato�eni�tva. Zaiskri tu samo trenutak ljepota vizuelnih elemenata (mo�da �e mi jedna topla zraka sunca produ�iti �ivot) da bi pjesma "Du�a mi se tiho gasi" zavr�ila tu�nim stihom (u ti�ini ja �u mrijeti), kao uvjerljiv ukaz suo�avanja pro�ivljenog.

U otkrivenim pjesni�kim svijetovima Antona Kika�a, probija unutra�nje jezgro natalo�enih imaginacija, misaoni i emotivni segmenti, ukradeni trenutak razmjenjenoga vremena, �ovjekova osje�ajna osebujnost, usmjerenost Bogu i kr��anskim vrednotama.

Ova poezija nudi zrelu i provjerenu pjesni�ku metaforu, izvor koji izvire u svojoj jednostavnosti iz samoga ljudskoga bi�a da bi se pretvorio u pjesmu, odva�no zapjevanu kroz zbijen stih, tra�e�i smisao svojega postojanja. Nezadr�iva nit u stvarala�kom treptaju, zanosni govor je, izraza srca koje prepoznaje ljepotu vezanu za svakodnevni �ivot.

mr.sc.Ljerka Totch Naumova


Prijateljski susret u Kanadi, u restoranu "La Castile", Mississauga, Ontario
Anton Kika�, Ljerka Totch Naumova sa sinom Dubravkom Naumovim, akademskim slikarom koji �ivi u Torontu

*****

PJESME

Anton Kikaš                                                                                    
OSJE�AM ZOV DALJINE

Duboko sam zamišljen,
zbog ne�eg što je tako daleko,
a mojem srcu tako blizu.
Duša je nemirna, jer brine
za jedno bi�e, a ne mo�e
niti da ga vidi ni �uje.
Pono� je,
bdijem nad njenom sudbinom,
i �elim joj pomo�,
a ona je daleko,
tisu�e milja daleko.

Osje�am zov daljine
i jednu ispru�enu ruku,
kao da je to njen vapaj,
ruku koja bi htjela, ali ne mo�e
dosti�i, �eljeni cilj,
jer sve oko nje
stvara joj pretešku bol i muku.

Slušam njen glas,
kako u zraku treperi,
ali nju ne �ujem,
dok u mislima,
do�aravam njen divan stas,
i beskrajne pu�ine plave.
Svaki put kad razmišljam,
�esto pogled odluta u daljinu
s nadom da �uje njen glas.

Vjeruj mi, ljubavi moja,
moje srce poznaje,
najtajnovitije osje�aje tvoje,
dok sluša �udan zov iz daljine,
što ga ti u sebi tiho šapu�eš,
a koji daje zra�ak nade, tvoje i moje.
Oh, kako bi divno bilo,
�uti tvoj dugo o�ekivani glas,
a još ljepše dotaknuti
i kle�e�i poljubiti tvoj stas,
jer za moju nemirnu dušu
to bi bio, jedini spas, Domovino moja.

Prolje�e 1991.

*****

Anton Kikaš
TEBI MAJKO
Sjedim uz obalu i gledam rijeku
kako blago krivuda i mirno te�e,
i u posljednjem odsjaju zalaska sunca
iznenada prepoznah ljepotu tvojih plavih o�iju
i osjetih �arku �elju da ti stihovima
podarim mali dio svoje ljubavi,

Majko, ti si simbol moga bi�a
u dubini moje duše;
ti si �e�nja moje radosti
i najljepših dana moje mladosti.

Kad mi je u djetinstvu teško bilo
utjeha moja uvijek je bila maj�ino krilo
a tvoj topli zagrljaj pred spavanje
bio je tvoje, za laku no�, najsla�e davanje.

Sje�am se i onih vru�ih ljetnih dana
kada smo zajedno klasje pšenice brali,
da bismo našoj brojnoj obitelji
uz Bo�ji blagoslov  kruha dali.

Ti si onaj maj�in šapat
što me zorom budit znao,
i zato svakoga dana zahvaljujem Bogu
što te je mojoj duši, zauvijek dao.

A danas, kada te majko nema više,
tvoja me sjena još uvijek prati
i znam da �u jednoga dana
u Bo�jem vrtu s tobom,
               cvije�e ponovo brati.

Blagdan Svih Svetih, 2008.

*****

Anton Kikaš
DUŠA MI SE TIHO GASI

Zato�en sam ve� predugo,
to najbolje duša znade,
dok prodire kroz nju vlaga,
a zidovi tijelo hlade.

Tra�io sam da me puste
da se branim sa slobode,
al se plaše duša moja
mo�e tajno da im ode.

Otvorite makar prozor
zadnji put vas duša moli,
jer uskoro dušu ne�e
ništa mo�i da zaboli.

Mo�da �e mi jedna
topla zraka sunca
produ�iti �ivot srcu
koje teško, teško kuca.

Ostali su zadnji sati
al ne�u vas kleti
lagano se duša gasi
u tišini ja �u mrijeti.

 Jesen,1991.
�elija Beogradskog vojnog zatvora                                                                            

*****

Za portal: Ljerka Totch Naumova


Povratak na po�etnu stranicu

Untitled Document

Optimizirano za
Internet Explorer
| home | doga�aji | chat | linkovi | tvrtke | sport | putovanja | turizam |
(c) 2000 - 2008  http://www.arhiva.croatia.ch/ Sva prava pridr�ana.