HMI: Znanstveno-stru�ni kolokvij
Hrvati u Malaguenu, provincija C�rdoba, Argentina

Od �i�arije do Anda

Znanstveni interes istra�iva�ice Sonie Sincich, mlade argentinske profesorice povijesti hrvatskih korijena, usmjeren je na fenomen lan�ane migracije iz istarskog sela Prapo�a u Argentinu

Prof. Sonia Sincich, znanstvenica koje je opisala fenomen lan�anog migriranja istarskih Prapo�ana u Malagueño

S obronaka �i�arije putovalo se brodom mjesecima do obala Ju�ne Amerike, a zatim danima do rudarskih regija središnje Argentine, kamo je vodio put mnoge siromašne mladi�e iz Prapo�a. Odlazilo se trbuhom za kruhom sa sun�anih obronaka mediteranskoga istarskog poluotoka u utrobu zemlje u podno�ju Anda kao u obe�anu zemlju, naj�eš�e u dva poznata rudnika vapna La Caleri i Dumesnil u blizini Malagueña, koji su bili prete�no u vlasništvu tvrtke Nasljednici (Sucesores) dr. Martína Ferreyra, vode�eg argentinskog proizvo�a�a vapnena�ke rude.

Tim je putem stotinu godina kasnije krenula istra�iva�ica Sonia Sincich, mlada argentinska profesorica povijesti i docentica na tamošnjem Nacionalnom sveu�ilištu. Njezin je znanstveni interes bio usmjeren na fenomen lan�ane migracije iz sela Prapo�e, ruralnog bisera istarske planine �i�arije...

Sudionici Znanstvenog kolokvija Hrvati u Malagueñu:
Darko Ma�urani� (stoji), ravnateljica HMI Katarina Fu�ek, stru�ni komentator i prevoditelj Domagoj Ante Petri�, prof. Sonia Sincich, na�elnik op�ine Laniš�e Neven Mikac.

Sa �eljom da taj istra�iva�ki rad prezentira široj javnosti, Hrvatska matica iseljenika priredila je znanstveno-stru�ni kolokvij pod nazivom Hrvati u Malaguenu, provincija Córdoba, Argentina (Croatas en Malagueño, provincia de Córdoba, Argentina), koji je odr�an u Zagrebu 4. listopada.

U nazo�nosti mnogobrojnih uzvanika iz našega javnog �ivota, me�u kojima su bili stru�njaci za migracije i studenti etnologije te antropologije, glavno predavanje je odr�ala na španjolskome jeziku goš�a predava�ica iz Argentine Sonia/Sonja Sincich/Sin�i�.

Prigodne pozdravne govore odr�ali su ravnateljica HMI-ja Katarina Fu�ek i Neven Mikac, na�elnik Op�ine Laniš�e, u �ijem je okrilju danas raseljeno selo Prapo�e, u kojem je ostalo svega 28 ljudi.

Sudbina 15 hrvatskih te�a�kih obitelji
Kako je tema kolokvija bila usmjerena na izazove integracije hrvatske zajednice u argentinsko društvo u dijelu razdoblja rane industrijalizacije Argentine i to od 1924. do 1930., radu znanstvenog skupa poseban je doprinos dao stru�ni koordinator, komentator te prevoditelj Domagoj Ante Petri� - koji je i sam dugo �ivio u toj ju�noameri�koj zemlji. Predavanje o migrantima iz argentinskih rudnika prije Prve svjetske depresije pobudilo je iznimno zanimanje nazo�nih, na �ija pitanja je odgovarala docentica Sincich i gospodin Domagoj Ante Petri�.
Profesorica Sincich na�inila je migracijsku bilancu iz koje je razvidna sudbina 15 hrvatskih te�a�kih obitelji podrijetlom iz sela Prapo�e, koje je 1910. godine imalo 352 stanovnika, a koji su se iselili trbuhom za kruhom od 1924. do 1930. s istarske �i�arije prete�no u Malagueñu u središnjem dijelu Argentine.

Na temelju skupljene arhivske gra�e iz mati�nih knjiga i drugih izvora, te uz pomo� usmene predaje izvornih kaziva�a poput iseljenice Ivane �udi� i sa�uvane etnografske baštine, kao i vjerskih obi�aja, istra�iva�ica je rekonstruirala �ivot i obi�aje hrvatskih doseljenika u Malagueño.

Rudnici vapna u Malagueñu
Migracijske etape Prapo�ana u dva argentinska rudnika vapna u Malagueñu, La Caleri i Dumesnil, rekonstruirane su i uz pomo� evidencije radnika te �vrstih rodbinskih veza tih argentinskih rudarskih obitelji sli�nih prezimena pa i nadimaka, koje su bile plod endogamnih brakova karakteristi�nih za migrante toga doba. Tako je svaki drugi stanovnik Malagueña Šverko, Sin�i�, �udi�, i sl.

Prapo�ani su se zapo�eli iseljavati, u sklopu poznatih velikih migracijskih valova iz Europe u prekooceanske zemlje potkraj 19. i po�etkom 20. stolje�a sve do kasnih tridesetih godina.
Poput svojih sunarodnjaka iz ostalih krajeva Sjeverne i Ju�ne Amerike, iz vremena rane industrijalizacije svijeta koji je štitio i osiguravao radništvo, Prapo�ani osnivaju Delavsko potporno društvo Slavija, koje je djelovalo punih 11 godina i to od 1931. do 1942.

Ova mlada profesorica povijesti, uz odli�nu mentoricu, uglednu sveu�ilišnu profesoricu hrvatskih korijena dr. Branku Tanodi, uspjela je odgonetnuti fenomen lan�ane migracije iz Prapo�a – što se zorno moglo uo�iti razgledaju�i istoimenu prigodnu izlo�bu dokumentarnih fotografija, �ija je autorica tako�er Sonia Sincich.

Izlo�ba dokumentarnih fotografija razotkriva autenti�an �ivot istarskih rudarskih obitelji iz Prapo�a u Argentini koji se mo�e sa�eti u tri rije�i: krv, znoj i suze. Bio je to kruh sa sedam kora, pe�alba iz koje mnogi nisu do�ekali svoje najmilije, ve� su vje�no ostali u Malagueñu.

I naša profesorica Sonia �e kro�iti, sre�om, prvi put u �ivotu stazama svojih baka i djedova. Vidjet �e pusta dvorišta i ku�e svojih raseljenih ro�aka u op�ini Laniš�e, danas u neovisnoj Republici Hrvatskoj. Ve�ina potomaka tih naših iseljenika iz Malagueña nikada nije posjetila domovinu unato� �arkoj �elji da vide to bajkovito seoce na �i�ariji – za koje znaju iz ve�ernjih pri�a svojih baka. Te su pri�e u njihovoj memoriji utisnute kao najljepše uspavanke – koje su ih samo u snovima odvodile na �udesnu sun�anu istarsku zemlju, magi�nu terru incognitu.

Povelja zahvalnosti

U znak trajnog sje�anja na ishodišnu to�ku vrijednih useljenika, i �elje za razvijanjem me�usobnog prijateljstva, na�elnik Malagueña Pedro P. Ciarez poslao je Povelju zahvalnosti s prigodnim pismom, koje je profesorica Sonia Sincic uru�ila na�elniku Prapo�a iz op�ine Laniš�e Nevenu Mikcu, a koji je dar uzvratio iskrenom zahvalnoš�u i nadom u razvitak prijateljskih veza s gradom koji je postao novi dom iseljenim Prapo�anima.

---

Pismo na�elnika Malagueña Pedro P. Ciarez, uz Povelju zahvalnosti,
poslano na�elniku Laniš�a Nevenu Mikcu

Znanstveno-stru�ni kolokvij pod nazivom Hrvati u Malaguenu, provincija Córdoba, Argentina oteo je zaboravu još jedan biser naše etnografske baštine koji je sa�uvan u hrvatskim iseljeni�kim obiteljima u dalekim Andama.

Suradnici u prezentaciji bili su: Darko Ma�urani�, Snje�ana �uri�kovi� i Srebrenka Šeravi�, koja je organizirala znanstveno-stru�ni kolokvij.

 

Fotografije Zbirke fotografija Sonie Sincich

POSAO iseljenika u Malagueñu:

„Delavsko Podporno Društvo –Slavija-„  Malagueño (1936.).

Stoje (s lijeva na desno): Ivan Grbac (Jekomin�i�ev); Alojz Pe�ari�; Alojz Oberman; Ivan Gornik; Kancijan Šverko (Tonkov); Jure Lon�ar; Jure Grbac (Jekomin�i�ev); Jakov Šverko (Tonkov).
Sjede (s lijeva na desno): Jo�e Ratkovi�; Ivan Anton�i�; Josip Sin�i� (Vicencov); Ivan Šverko (Tonkov); Stjepan Grbac (Jekomin�i�ev); Rudolf Šverko (Tonkov).
Djeca: Pedro Grbac i Pedro Sin�i�.

Radnici u radionici doktora Martina Ferreyra. Radionica (1928.).
S lijeva na desno:  Jakov Šverko (Gu�ev); Josip Sin�i� (Vicencov); Ivan �udi� (Perov); Jo�e Ratkovi�.

Postavljanje pruge u Castelaru,  Buenos Aires (1926.).
Desno: Jakov Šverko.

 

SVAKODNEVNI �IVOT iseljenika u Malagueñu:
OBITELJSKA OKUPLJANJA

Ku�a obitelji Sin�i�. Malagueño 1930.
Stoje (s lijeva na desno): Stjepan Grbac (Jekomin�i�ev); Riko Šverko (Gu�ev); Ivan Bo�i�; Josip Sin�i� (Vicencov); Ante Proli�; Ivan Sin�i� (Vicencov); Ivan Simoni�.
Sjede (s lijeva na desno): Jure Grbac (Jekomin�i�ev) - harmonika-; Jure Lon�ar; Jakov Šverko (Gu�ev); Stjepan Bili�; Petar Šverko (Gu�ev).

Malagueño 1931.
Stoje (s lijeva na desno): Ivan Simoni�; Mate Šverko; Jure Grbac; Riko Šverko; Jakov Šverko; Ivan Bo�i�; Anton �erneha ? (Markov); Petar Šverko.
Sjede (s lijeva na desno): nepoznata osoba; Luca Sin�i� (Vicencova); Marija Šverko (Gu�eva); Anica Grbac (Jekomin�i�eva); Katerina Sin�i� (Beni�eva).

 

RAZNO iz iseljeni�koga �ivota Malagueñu:

Malagueño 1933.
Pripremaju�i mate (tipi�ni argentinski napitak). Jakov Šverko; Stjepan Grbac.

 

PRVA GENERACIJA HRVATA RO�ENIH U ARGENTINI

Malagueño 1934.
Djeca: obitelj Sin�i� – Grbac; obitelj Sin�i� – Šverko; obitelj Grbac – Sin�i�; obitelj Šverko – �udi�.

 

MALAGUEÑO U PROŠLOSTI I SADAŠNJOSTI

Vapnena�ka brda. (1883.)

Pe�i za paljenje vapna. 1924

Jama za vapno Nº 7. 1994

Crkva Naše Gospe Snje�ne (danas)

 

DOKUMENTI

Pozivnica za sastanak Delavsko Podporno Društvo –Slavija- Malagueño (1934.)

Putovnica Jacoba Šverka (1925.)

Brodska karta Marije Šverko (1930.)

 

KARTE

Savezna pokrajina Córdoba u Argentini

 

Napisala: Vesna Kukavica
Snimke: Snje�ana Radoš i zbirka Sonje Sin�i�
Dizajn: Zvonimir Mitar