Promocija knjige Dnevnik iz tu�ine australske Hrvatice Vande Boras Podravac

KNJIGA NADE I PONOSA AUSTRALSKIH HRVATA

Knjiga je autenti�no svjedo�anstvo hrvatske emigrantkinje 20. stolje�a Senjkinje Boras Podravac. To je pri�a o nadi i vjeri u bolje sutra i prilagodbi �ivotu u novim sredinama od Argentine do Australije, tj. od Buenos Airesa do Canberre

Hrvatsko iseljeništvo iz Australije dalo je iznimno vrijedan doprinos stvaranju suvremene Republike Hrvatske. �estitam autorici Vandi Boras Podravac iz Canberre što nas je obdarila vrijednim publicisti�kim djelom, koje �e povjesni�arima naše suvremene nacionalne povijesti biti koristan izvor informacija o hrvatskoj politi�koj emigraciji i njezinom konstruktivnom na�inu sudjelovanja u svim zna�ajnim politi�kim procesima koje je dosljedno proveo utemeljitelj Hrvatske dr�ave dr. Franjo Tu�man, gorljivi zagovornik jedinstva iseljene i domovinske Hrvatske. Tim se rije�ima predsjednik Hrvatskoga sabora gospodin Luka Bebi�, obratio brojnoj nazo�noj publici na sve�anoj promociji knjige Dnevnik iz tu�ine australske Hrvatice Vande Boras Podravac.

Brojnoj nazo�noj publici obratio se i predsjednik Hrvatskoga sabora Luka Bebi�

- Publicisti�ko djelo s podnaslovom Stradanja hrvatskog naroda u XX. stolje�u gledana kroz prizmu jedne hrvatske obitelji sastoji se od 11 tematskih cjelina koje prate �ivotne etape hrabre majke �etvero djece.Knjiga koju danas predstavljamo autenti�no je svjedo�anstvo hrvatske emigrantkinje 20. stolje�a Senjkinje Boras Podravac. To je pri�a o nadi i vjeri u bolje sutra i prilagodbi �ivotu u novim sredinama od Argentine do Australije, tj. od Buenos Airesa do Canberre. Rastanak s najmilijima 1954., �ivot u progonstvu, roditeljstvo daleko od zavi�aja, borba za etni�ka prava Hrvata u domicilnim multietni�kim društvima svijeta 60-ih i 70-ih godina, sudjelovanje hrvatskoga iseljeništva u ostvarenju sna o neovisnosti Hrvatske 90-ih, prvi posjet oslobo�enoj domovini nakon 38 godina progonstva tek su neke teme zabilje�ene u Dnevniku iz tu�ine ove vrijedne �ene. Za svoj rad autorica je primila visoko odlikovanje The Medal of the Order of Australia (OAM), koje dodjeljuje kraljica Elizabeta II. Uz Vandu odlikovanje su dobili još sljede�i Hrvati: dr. Konstantin Bosni�, dr. Tomislav Gavrani�, Frank Hesman, Nedjeljko Marun�i�, Vinko Romanik, Ljerka Drapa�, Michael Furjani� i Milan Karamarko, istakla je me�u ostalim ravnateljica HMI Katarina Fu�ek.
 

Pozdravni govor ravnateljice Hrvatske matice iseljenika Katarine Fu�ek

Me�u ljubiteljima Vandina publicisti�koga djela bili su uglednici Ministarstva kulture i Ministarstva vanjskih poslova RH. Promociju se pratile tako�er predstavnice Veleposlanstva Australije u Republici Hrvatskoj, prije svega konzulica i prva tajnica gospo�a Natalie Roche i Dijana Padezanin, kao i �lanovi Hrvatsko-australskoga društva prijateljstva te brojni povratnici iz Australije.

U svojim domovima 80 % australskoga stanovništva govori engleskim, a onda slijede jezici etni�kih zajednica. Po broju aktivnih govornika na 11. mjestu nalazi se hrvatski jezik kojim govori 0,4% australskog stanovništva ili 69.851 osoba od 105.747 australska gra�ana hrvatskoga podrijetla koje navodi zadnji popis stanovništva. U odnosu na šezdesete i sedamdesete godine prethodnog stolje�a, kada je Hrvatima u Australiji ondašnji ministar useljeništva Ian McPhee 15. listopada 1980. odobrio pravo na upotrebu materinskog jezika na svim razinama, broj se u�enika i govornika hrvatskoga jezika u Australiji smanjuje – no naši ljudi u svojim obiteljima njeguju hrvatski jezik poput Vande – koja se sa svojim sunarodnjacima izborila za materinski jezik u zemlji u kojoj se govori 206 jezika. U ovoj knjizi je pismo koje o tome svjedo�i, kazao je povjesni�ar i knji�evnik mr. �uro Vidmarovi�, autor zanimljivog pogovora Vandinoj knjizi.

S lijeva: Povjesni�ar i knji�evnik mr. �uro Vidmarovi� autor pogovora knjizi, autorica Vanda Boras Podravac iz Canberre, ravnateljica HMI Katarina Fu�ek i urednica knjige Vesna Kukavica

Hrvatska zajednica u Australiji burnih je sedamdesetih postizala vrhunske uspjehe u afirmaciji etni�kih prava zahvaljuju�i liberalnoj vladi Malcolma Frasera (1978), koja je prihvatila više od 50 preporuka pravnika Franka Galballyja za što pravi�niji status useljenika. Iz te pravne demokratske osnove multietni�kog društva znane kao Gallbaly Report izrasli su 1980-ih izvrsni rezultati slo�noga rada svih Hrvata u Australiji, kazala je urednica knjige Vesna Kukavica.

Valja znati da je tijekom Hrvatskoga prolje�a i nakon njegova sloma - u razdoblju od 1960. do 1973. g. u Australiju došlo najviše doseljenika, me�u kojima je bilo preko 150.000 Hrvata. Najviše Hrvata na australskom kontinentu �ivi u velikim gradovima: Sydneyu, Melbourneu, Perthu, Adelaidi, Canberri, Brisbaneu i Hobartu, te u podru�jima koja gravitiraju tim gradovima. Hrvati Australije prete�ito su i australski dr�avljani i imaju ista prava i obveze kao i svi ostali Australci. Na podru�ju Australije aktivno djeluje više desetaka hrvatskih klubova i društava. Ve�ina ih se nalazi u prostorijama hrvatske zajednice koja ih je uglavnom sama izgradila. Najpoznatiji klubovi nalaze se u Sydneyu, Melbourneu, Perthu i Canberri. Postoji i nekoliko domova umirovljenika koje su sagradile i organizirale hrvatske zajednice u ve�im središtima poput onog u Canberri o kojem pišem u mom Dnevniku kazala je autorica Vanda Boras Podravac, zahvalivši se nakladniku i uglednim gostima.

Autorica Vanda Boras Podravac prilikom potpisivanja knjige

Crkva je me�u Hrvatima Australije odigrala posebno va�nu ulogu u o�uvanju vjerskog, ali i nacionalnog identiteta, hrvatskog jezika i hrvatskog kulturnog naslje�a. Australija je prva zemlja na svijetu koja je priznala hrvatski kao poseban jezik – prije 30 godina.
Godine 1975. dr�avna postaja SBS po�ela je emitirati programe na hrvatskome jeziku. Australski Hrvati ve� su 70-ih godina prošlog stolje�a organizirali nastavu hrvatskog jezika, koja je danas uglavnom integrirana u redovni školski sustav, a Ministarstvo znanosti obrazovanja i športa RH podupire nastavu ud�benicima, zaklju�ila je Vanda Boras Podravac isti�u�i kako su ipak najponosniji na velebnu Ambasadu RH u Canberri koju su izgradili slo�nim radom i svojim novcima australski Hrvati, a otvorio ju je osobno prvi hrvatski predsjednik dr. Franjo Tu�man.

Prigodni glazbeni program izveo je Kvartet zbora Ivan pl. Zajca, kojega vodi dirigent i profesor Zlatan Sindi�i�.

Posebno je dirljiv trenutak bio kada je glavni urednik �asopisa Matica Hrvoje Salopek uru�io cvije�e Vandi Boras Podravac u znak zahvalnosti za sve što je u�inila za hrvatsku zajednicu u Australiji i sve one lijepe trenutke suradnje s Hrvatskom maticom iseljenika.

Za porta dostavila: prof. Vesna Kukavica, HMI-Zagreb / pripremio: zm