KOME TREBA DIJASPORA?!
ZNA SE!

Dugo vremena sam bio dijaspora posebne vrste. Ne pitaj me, šta to zna�i dijaspora posebne vrste!? Svaka dijaspora ima svoje osobitosti, a to je uvjetovano zemljom i pokrajinom u kojoj �iviš. Zajedni�ko je jedino svima da ne �ive u Hrvatskoj…ali to je sve zajedništvo. Ja sam bio dio one dijaspore, koja �ivi u Njema�koj. Po�etkom 70-tih otišao… ili sam došao…u Njema�ku na privremeni rad. Privremeni rad, sada ve� otrcana fraza… bio je tada u velikoj modi. „Naši na privremenom radu“ govorilo se u Jugoslaviji. I mi smo u po�etku vjerovali u to.

Nijemci nas isto tako shva�ali. Trenutno su trebali radnu snagu i radne i boravišne dozvole tako dodjeljivali…prema trenutnim potrebama.

Neka posebna potreba za integracijom nije trebala, jer je domovina pru�ala prividnu sigurnost, a ni Nijemci je nisu posebno �eljeli.

Me�utim ispalo druk�ije. Od planiranog skorog povratka ništa. Ja odlu�ih integrirati se. Kasno, ali ne prekasno. Djeca pošla u školu…pa zbog njihove budu�nosti, a isto tako iz osobnih potreba.

Postojali tada jugoslavenski klubovi. Nisu mi se svi�ali zbog njihove izoliranosti. Pod pokroviteljstvom ambasade organizirana su dru�enja u kojima nisu mogli sudjelovati moji novoste�eni poznanici, jer za druge nacionalnosti nije bilo sadr�aja, koji bi ih privukli.

Mi Hrvati…dobismo svoju domovinu. Bio sam uvjeren da �e se stvari izmjeniti iz temelja, da �e do�i do jednog novog shva�anja dijaspore, tim prije, jer je hrvatska dr�ava postala demokratska.

Da ne duljim pri�u… bila je to i jest još jedna iluzija. Izmjeniše se dr�avni simboli, putovnice, pjesme…ali sve drugo je ostalo isto. Niti jedna hrvatska Vlada nije u�inila ništa da bi omugu�ila hrvatskoj dijaspori integraciju u društva u kojima �ive. Posljedica je gubljenje i raskorjenjivanje onih koji se odlu�iše za integraciju. Hrvatski svjetski kongres, zamišljen kao krovna udruga svih hrvatskih udruga i društava je ponizni servis strana�ke politike vladaju�e stranke. Popunjavao im je i popunjava mjesta u Saboru,mjesta koja su mogla poslu�iti interesima dijaspore. Jedanaesta izborna jedinica jest servis vladaju�e stranke i dosada im je slu�io kao glasa�ka mašinerija, a omogu�io je plja�ku dr�avne imovine nevi�enih razmjera. Nije ni djelomi�no iskorišten ogromni gospodarstveni potencijal, kojega bi dijaspora mogla pru�iti, a o intelektualnom i kulturnom da ne govorimo. Zastupnici u Saboru kupljeni stanovima i polo�ajima, izmišljenim radnim mjestima u dr�avnim tvrtkama, na ra�un hrvatskog naroda. Ogroman inozemni dug …u ovom �asu oko 45 milijardi eura, nikakva proizvodnja… rezultat su takve politike.

Jedino rješenje je integracija u civilizirana društva. Hrvatska te�i �lanstvu u EU. U onu istu uniju u koju je 20 godina sprije�avala svojoj dijaspori lakšu integraciju. Ne ide joj baš od ruke, jer se u tu igru uputila s figom u d�epu. Demagogijom se kod Europe ne posti�e puno. �ak više ni kod domicilnog pu�anstva, jer je i ovima voda došla do grla.

Za neuspjehe u pregovorima tra�i se krivac, ali on ne smije biti vlastita politika, pa se onda izmišljaju neprijatelji. Jer s neprijateljima je lakše, a s prijateljima moraš biti iskren. Sumnjam da u Hrvatskoj bilo tko više vjeruje da su Slovenci prepreka ulasku u EU. Pravi krivci su nesposobnost provesti reformu dr�avne uprave i pravosu�a. U Hrvatskoj je mogu�e na primjer da jedan administrativni akt isklju�i osnovna ustavna prava. Na ispri�nicama za školsku djecu, koju lije�nici pišu, stoji i dijagnoza bolesti. Svatko mo�e znati od �ega dijete boluje. Sustav ne vjeruje svojim namještenicima, a i kako bi mogao jer je i sam zasnovan na korupciji. Ustav je samo šminka za EU, a u dr�avi se �ivi po isprobanim staljinisti�kim metodama, po kojima svatko mora znati sve. �ak je imao i svoj slogan …ZNA SE!

Opet sam dijaspora i opet posebne vrste. Sada �ivim u Hrvatskoj. Trebao bih biti kod ku�e …svoj na svome. Ali nisam! Isuviše sam navikao na civilizirane odnose u Njema�koj na toleranciju i pluralizam. Isuviše sam inficiran razvijenim civilnim društvom da bih mogao gledati mirno kako se dijaspora, bilo kojeg oblika prevodi �edna preko vode i kako si sama to dopušta.

Ima još nešto što je dijaspori, ma gdje god ona bila, zajedni�ko. To je mogu�nost izme�u dva zla birati manje. Izme�u asimilacije i izolacije. Mla�a generacija bira mahom asimilijaciju, a starija izolaciju. Niti jedna mogu�nost nije ulaganje u zajedni�ku budu�nost. Integracija i istovremena suradnja svih Hrvata izvan Hrvatske je o�ito nepo�eljna. Do nje nikome u ovoj dr�avi nije stalo. Da je tako pokazala je i premijerka protokolom svoje posjete Njema�koj. Posjetila je samo svoju izbornu mašineriju …HDZ, a ostalima poslala jasnu poruku …jebite se, ‘ko vam je kriv!

Izvor: Hrvatski glas Berlin, autor Emil Cipar