VLADO FRANJEVI�, UMJETNIK XXI. STOLJE�A

Svjetski renomirani hrvatsk islikar i pisac Vlado Franjevi� ro�en je 1963. godine u Martincu kraj �azme. Slikarski smjer na Školi Primjenjene Umjetnosti u Zagrebu završio je 1985., a 1989. god. se preselio u Švicarsku. Od 1993. godine �ivi u Kne�evini Liechtenstein. 2003. godine postao je �lan Hrvatskog Društva Likovnih Umjetnika(HDLU) u Zagrebu, a od 2008. i �lan Berufsverband Bildender Künstler/Innen in Liechtenstein (BBKL) u Liechtenstainu. Sudjelovao je na mnogim samostalnim i skupnim izlo�bama, umjetni�kim i grafi�kim simpozijima i likovnim kolonijama u mnogim europskim zemljama te u zemljama izvan Europe: Indonezija, Jordan, Ju�na Korea, Kirgistan, Kina, SAD i Mauritius, u kojima je u više navrata i boravio. Bio je i sudionik  Me�unarodnog likovnog bijenala i Olimpijade likovne umjetnosti u Pekingu 2008. god. �lan je me�unarodne Udruge InternationalerKulturgildekoja okuplja najprominentnije umjetnike. Umjetnik Franjevi� je 2003. god. dobitnik godišnje stipendije Savjetodavnog tijela za kulturu Kne�evine Liechtenstein. Temeljem spisateljske djelatnosti dobitnik je potpiraju�e nagrade za mlade pisce od Interesne zajednice njema�kih pisaca (IGdA e.V.) u Njema�koj i prve nagrade za poeziju na natjecanju Silvije Strahimir Kranj�evi�, koju svake druge godine raspisuje HMI podru�nica u Rijeci.

* Gospodine Franjevi�, na planu likovne umjetnosti i dizajna ostvarili ste respektabilnu karijeru. Vaše radove izla�ete na mnogim meridijanima u svijetu, koje auditorij publike nagra�uje s freneti�nim aplauzima. Stekli ste popularnost i na stranicama Interneta. U Vašem likovnom opusu koristite spektar tehnika. Informirajte �itateljstvo o Vašim likovnim tehnikama koje koristite  u radu?

- Dakle, kada je rije� o karijeri i aplauzima, cijela se stvar vjerojatno mora sagledati na na�in da �ovjek bude svjestan odakle potje�e i iz kakvih je uvjeta  krenuo na odredjeni put. To je vrlo va�no za znati! Kako ja sad to dobro znam, mogu sa sigurnoš�u tvrditi da više ništa u �ivotu ne bih morao napraviti, a da bih ipak smio i te kako biti sretan sa svojim dostignu�ima.

Popularnost na Internetu je jedna vrlo osjetljiva kategorija i o njoj ne bih ovaj put progovorio detaljnije, a što se ti�e likovnih tehnika - koje sam do sada u svojem stvaranju koristio, mogu re�i da sam dodirnuo dosta toga ... osim  performansa. Iako, kad bolje razmislim, mo�da sam djelomi�no i �ivjeo „umjetni�ki“ preformans za vrijeme odrastanja u okolici �azme i gradu �azmi. No, mi tada nismo znali da bi se to moglo nazvati performansom. Bili smo tada dobri dragi seljaci. U to vrijeme sam crtao i „crtkarao“, pa slikao i „slikario“, a zapo�eo sam: montirati materijale u zasebne cjeline, miješati tehnike, dodavati tekstove kao likovni element, te graditi zidne objekte i plastike.

Radio sam i umjetni�ke instalacije u Indoneziji i Liechtensteinu, te kombinaciju instalativnog rada u otvorenom prostoru sa umjetni�kim izrazom zvanim Land Arte. Oprobao sam se i u videu - to su ipak samo slike koje se pokre�u, a slike i slikovnost imam obi�no pod kontrolom. No video mi je zahtjevan. Razvijao sam i neke stvari u Internetu, ali te i takve sam uvijek spajao sa djelovanjem u stvarnom svijetu. Tak', ima i bilo je „svašta po malo“. Ali - to „svašta po malo“ mogli bi neki shvatiti i u negativnom kontekstu ...

- Krajolik, 2007. god. (ulje, 50x60) -	- Vodene o�i, 2008. god. (akrilik, 100x80) -

- U�ahureno cvije�e, 2005. god. (akrilik, 75x35) -

*  Što Vas motivira na odluku odabira likovne tehnike, a otkrijte �itateljstvu koja Vam je tehnika najdra�a, a koja najte�a? 

- Volim kad se oko mene nalaze najrazli�itiji materijali i ovisi o tome kak' sam kojeg dana i na što „raspištoljen“. Tako djelujem i temeljem re�enog koristim odre�enu tehniku. Slikam najra�e sa akrilom, jer onda mogu na najednostavniji i najbr�i na�in do�i do „kakvog takvog“ cilja. Ali, rajca me u zadnje vrijeme pomisao slikati opet sa uljem! „Najte�e“ mi je slikati akvarelom, iako sam napravio više prekrasnih, jednostavnih, ilustrativnih radova malih formata u akvarelu. Akvarel mi se doima „�enskasto“, prenje�no, i preosjetljivo.

* Glede Vaših likovnih kreacija na erotske teme akademski slikar Mehmed Slezovi� – oduševljen Vašim ostvarenjima, napisao je:

U ovoj fundamentalisti�koj islamisti�koj sredini, ostaje mi samo misti�ki ezoterizam. Ako zbog i�ega zavidim zapadu, to je što omogu�ava slobodu, slobodu realizacije i kreacije koja osloba�a �ovjeka svih stega.

Što biste ovim mislima dodali?

- Ovdje je potrebno prije svega dodati da zemlja u kojoj gospodin Slezovi� djeluje nije R. Hrvatska. Zaprepastio me njegov napis! Nisam imao pojma u kakvim sve masovnim psihozama ljudi, pa �ak i manja društva �ive! Erotskih tema ima onoliko dugo, koliko i samog �ovje�anstva. Ipak, ove se teme tabuiziraju i svrstavaju negdje gdje ne bi trebale biti. No, dakako, teško je izdvajati erotsku umjetnost od jeftinih svakodnevnih porno uradaka, koji onda budu raznim „mašinerijama“ podignuti na nivo posebne umjetni�ke vrijednosti. Nisam se niti po tom pitanju nigdje to�no pozicionirao. Dr�im da erotika i zdrav odnos prema seksu spadaju u va�ne i najnormalnije ljudske odnose. Ali - potreban je ipak i sram - kao odre�eni okvir i kao putokaz, a potrebna je i ljudska intima. Svatko mora biti slobodan da odlu�i što je za njega dobro. Prije toga se mo�da nije loše obrazovati pak i po tom pitanju. Erotske teme obra�ujem �esto i u pisanim formama.

- Iz serije „Raslinje“, 2008. god. -  (olovke u boji, 25x40)	- 1 od 5 najcrvenijih, 2008. god. - (mješana tehnika, 30x30)

* Prof. Dr. Inyoung Albert Choi na Hanyang Univerzitetu / Ju�na Korea,ostvario je realiziranje vlastite filozofije da vizualnu komunikaciju kroz eksperimentalni prakti�ni dizajn prezentira na likovnim izlo�bama, bez prosudbi (za ili protiv)  kreativnosti dizajna, religija, politike, kulture, povijesti, te jezi�ne pripadnosti njegovih kolegica i kolega, u �elji da ovakve izlo�be od samog po�etka postanu jedinstveni i senzacionalni me�unarodni do�ivljaji na planu svjetskog grafi�kog dizajna. Prva ovakva likovna izlo�ba „United Designs" izvan Koreje bila je 2006. god. u Ammanu / Jordan, na Simpoziju grafi�kog dizajna, a 2009. god. je organizirana na kalifornijskom dr�avnom Institutu Nortridge u Los Angelesu / SAD. Bili ste sudionik i na Simpoziju u Ammanu, i na izlo�bi u Los Angelesu. Otkrijte Vaše reminiscencije i dojmove s ovih manifestacija likovne kulture?

- �ujte, to su krasni do�ivljaji poput �arolija! Biti osobno pozvan na takve skupove, dobiti priliku mjeriti se sa ljudima svjetskih formata, to je nešto posebno, to je veli�anstveno, nešto što se ne zaboravlja, što ohrabruje, daje nadu, i budi vjeru da ste na pravom i plemenitom putu.
U mojem malom rodnom selu - te u nekim društvima od prije, bio sam i bit �u za neke ljude samo mali šonjo, nitko i ništ'. A ipak, baš kao takav, budem „odjedanput“ pozivan (nakon toga što sam radio na sebi, što sam ulagao u vlastito znanje kojeg bih mo�da mogao poslije i dijeliti) da se u Jordanu dru�im sa znanstvenicima i umjetnicima posebnih kalibara - primjerice: Prof. Todor Vardjiev iz Sofije - koji je dizajnirao mnoge dokumente za samu dr�avu Bugarsku i mnoge poštanske markice za bugarsku Poštu, Prof. dr. Arafat Al-Naim – iz Jordana, Prof. dr. Albert Inyoung Choi - iz J. Koreje, indijski grafi�ki dizajner Sudhir Sharma, i dr. A me�u njima i ja - �ovjek koji je samo završio SPU-i u Zagrebu! To su posebne zanimljivosti. �injenica je da sam njima postao i prijatelj. Na ta imena dodala su se u Los Angelesu i druga imena posebnih i va�nih ljudi, internacionalaca.

 
           - na slici desno prof. dr. Albert Inyoung Choi -

Glede mog putovanja u Jordan, posebno me opekla pismena opaska Savjetodavnog tijela za kulturu Kne�evine Liechtenstein da moje sudjelovanje na simpoziju u Jordanu ne�e potpomo�i jer: „bilo bi bolje da se skoncentriram na ono što bolje znam raditi, te da nisam i grafi�ki dizajner“! U biti, ja u Jordan nisam bio pozvan kao graficki dizajner, nego jednostavno kao - Vlado Franjevi�, a to su bitne razlike! I što se dogodilo?
Otišao sam, odr�ao govor pred 200. prisutnih studenata, profesora i profesionalaca grafi�kog dizajna na engleskom jeziku - kojeg nisam nikada u�io u školi, i u tom govoru hvalio Liechtenstein i promovirao liechtensteinski grafi�ki dizajn. Kad sam se vratio i odr�ao u Liechtensteinu prezentaciju mojeg boravka u Jordanu, na moj se poziv nije nitko odazvao od ondašnjih sudaca i kroja�a pravde, niti se zainteresirao za ono što sam u biti radio i zaslu�io u Jordanu! Da nisam bio u Jordanu, ne bih se nikada upoznao sa prof. dr. Choiem niti izlagao plakat u Koreji, Los Angelesu i Šangaju, a ni ponudu da godine 2013. u Liechtensteinu organiziram šesti nastavak me�unarodne izlo�be grafi�kog dizajna „UNITED DESIGNS“.
Posebno me dirnulo povjerenje mladih ljudi u Ammanu, njihova otvorena srca, njihovo simpatiziranje i stalni pozivi da opet do�em i s njima radim. Posje�ivanje pompoznog grada Petre u pustinjskim stijenama i slu�ajno sretanje dviju �ena iz Zagreba ne�u tako�er nikada zaboraviti. Ne bih nikada mislio, da bih u onom mete�u i u onoj pustinji imao s kime pri�ati na hrvatskom jeziku! Nikada ne�u zaboraviti plesanje u sredini autobusa na putu od Petre do Ammana, kupanje u Mrtvom moru, posjet biblijskom brdu Monte Nebo ... …

 
- Lijevo od V. Franjevi�a Rana, a desno Eman, koje su 2006. god. bile
studentice Univerziteta ASU, na odjelu grafi�kog dizajna u Ammanu -

Los Angeles je nešto totalno drugo, ali sli�no fasciniraju�e. Totalno druk�ija iskustva, druk�ije podneblje, druga kultura. Osobito je bilo susretanje i upoznavanje Branka i Branke Sömen. On - poznati hrvatski pisac i scenarist, ona - odgovorna za kulturu i odnose s javnoš�u pri Konzulatu RH-e u Los Angelesu. Fascinirao me posjet muzejima: Getty Villa (Santa Monica), te Getty Centre i Muzeja suvremene umjetnosti u Downtown-u.
�etverodnevno stanovanje kod frendice u Burbanku - s kojom sam polazio osnovnu i srednju školu u �azmi, kupanje u privatnom im bazenu, te pijuckanje pive pored bazena s njezinim mu�em - to su stvari koje treba do�ivjeti, i pre�ivjeti. Ponešto od svega re�enog mo�e se do�arati, napisati i naslikati, a ostalo - ostalo se jednostavno �ivi!

- supru�nici Branko i Branka Sömen i V. Franjevi� -

- V. Franjevi� ispred Music Halla u Los Angelesu -

* Nedavno je - na poziv Shangai Normal Univerziteta (SHINU) u okviru likovnog projekta „United Designs“ izlo�en i Vaš Plakat „From green to black, and back“ / „Od zelenog ka crnom, i natrag“. Što ovaj plakat poru�uje ljudima?

- Ekološku temu: Pozor, pa�nja, smrkava se, vratimo se natrag ...! To je poruka.

* Vi ste pjesnik, i recitator Vaše poezije, a objavili ste i brojne napise u tiskovinama. Na internetu je objavljena i Vaša pjesma „U ruskom Internet kafi�u“ koju recitirate, a ista pjesma se nalazi i u zbirci poezije „SLOVOM I SNOM“ izdanoj od Kulturno-literarnog drustva „REŠETARI“. Otkrijte �itateljstvu što Vas inspirira na tvorbu pjesama i napisa?

- Ima jedna pjesma koju po�injem sa „Sve ti mo�e biti inspiracija ...“ To je zbilja tak'! �esto po�nem nešto zapisivati, a onda se skra�ivanjem, dodavanjem, nadogradnjama, i reduciranjima iznjedre stihovi odre�ene kvalitete. Dodao bih da su moji stihovi na hrvatskom jeziku bili objavljivani i u „Hrvatskom slovu“ - u dvije zbirke „Senje i meteorji“, a u Vara�dinu sam gostovao i u okviru tribine „Jutro poezije“ u vrijeme Saše Mersinjaka.  

* Vaš autoportret, Vaše korjene, i Vaš umjetni�ki credo stihovima govori Vaša poema „PISANI SPOMENIK PAVLU BAN“ koja glasi:

Pavel je palio ugalj ispod Kalu�era 
ljeta jednog na bijelom konju
kroz gustu šumu probijali smo se
ja i drugi mu� moje majke
put se umornim ratnicima �inio suviše dug
a onda na jednom
sunce je zašlo
crne prašine zavjesa sve gore do neba
to novi dom je starine Pavela
njegove crne ruke i crno �elo njegovo
tirkizne o�i i crne suze
zaustavljene negdje duboko u srcu
pozdravljale su nas
nakon nekog vremena
kada smo ispri�ali Pavelu
kako je kod ku�e sve u redu
i kako �e ljetina izgleda biti dobra
i da je umro poštar u srijedu popodne
pisama više ne�e biti
mu� onaj i ja
otišli smo brati gljive u košaru
sa punom se vratili natrag
zatim smo slasno pojeli prirodu onu
još danas u ustima osje�am meko�u pr�enih gljiva
i ugalj
kao dio svega
ponekad sretnem Pavela
na pragu svoje samotne stoji on
onako pognut onako hrom
a opet
visok kao stijena
o�ima svojim tra�i izgubljeno nešto
ne �elim ga pitati što je to
tajnu �u svakako na�i
pod kri�em njegovim u onaj dati �as
Pavel je palio ugalj ispod Kalu�era

Što Vas je inspiriralo da napišete ovu poemu?

Sam �ivot, i odrastanje sa djedom i bakom - jednostavnim ljudima povezanim sa majkom zemljom, i teškim te�aštvom. No, tijekom �ivota spoznao sam: Što te ne strga, u�ini te jakim!

* Predstavite fotkama Vašu obitelj u Liechtensteinu?

Justin S. Franjevic / u tatinom spiralnom kanalu u Liechtensteinu /	- sa k�erkom Tainom T. Franjevi� -

- sa suprugom Rajkom Poljak Franjevi� -

 

* Otkrijte djelatnost Vaše supruge, gospo�e Rajke Poljak Franjevi�?

- Supruga mi je iz Zagreba - nakon dugogodišnjeg rada u uredu, došla u Liechtenstein na nešto za nju posve novo i ne bavi se ni�im što je sli�no onom �ime se bavila. Došla je sa odre�enim znanjem jezika, koje ipak nije dovoljno za bavljenjem druge vrste posla. Teško joj je, dakako! Bol za domovinom, k�erkom, i nekim ostalim dragim ljudima je s vremena na vrijeme velik. Pokušava se nositi sa svim time najbolje što mo�e i zna.
Talentirana je slikarica i vrlo kreativna osoba!  Time kompenzira svoja unutarnja previranja i razli�ite nelagode. Napisala je do sada i jako puno dobrih tekstova. Šteta je što u Hrvatskoj ne na�e tisak, za kojeg bi pisala - na samo njoj svojstven na�in, o iskustvima gastarbajtera u jednom urbanom europskom selu! Dr�im da bi njezini napisi stekli veliku popularnost, jer mi supruga ima pregled situacije i bogata iskustva, osjetilna je i puna duha, a  istovremeno je i totalno vickasta i poprili�no kriti�na, s istan�anim smislom za razdvajanjem dobra od zla, kukolja od �ita, i pravde od nepravde.
U Zagrebu je pisala i blog, na kojem je na posebno dobar i zanimljiv na�in podr�avala i promovirala moje likovne i ine aktivnosti. Za to joj i ovom prigodom od srca iskreno hvala! Nedavno smo zajedno sura�ivali na jednoj publikaciji, koju je prošle godine izdao Centar za kulturu grada �azme. U istoj su objavljeni Rajkini tekstovi.

 
- Rajka Poljak Franjevi�: „Mrtva priroda“, 2008. god.
(akvarel, 45x30) -

- lijevo prof. Dinko Pirak, gradonacelnik �azme, u sredini  Rajka Poljak Franjevi�, desno Vlado Franjevi� -

*  Nedavno ste na internetu objavili knjigu: „Fine Art & Graphic Design by Vlado Franjevi�“ koju je za kratko vrijeme pro�italo preko 6000. korisnika interneta. Recite kako je knjiga nastala i što je njezin sadr�aj?

- Knjigu je postavio na internet gospodin Roland Weiniger Nürnberga, a on je jedan od najva�nijih ljudi njema�ke Udruge Kulturgilde.de. To je u stvari digitalni oblik fizi�ke publikacije, koja je bila specijalno pripremljena za moju promid�bu za vrijeme boravka u Los Angelesu. Ista je na engleskom jeziku i sadr�ava tekstove od spomenutog Weinigera, kao i od nekih drugih internacionalnih kulturnjaka i kriti�ara iz Jordana i  Malezije.  

*  Gdje su do sad bile Vaše zna�ajne likovne izlo�be u Hrvatskoj i u drugim zemljama bivše Jugoslavije?

- Naveo bih: skupnu izlo�bu „Hrvatski obzori“ 1997. god. u „Klovi�evim dvorima“ pod pokroviteljstvom prvog hrvatskog predsjednika Franje Tu�mana i umjetni�kim vodstvom Darka Glavana; izlo�bu u Muzeju grada Bjelovara 2000. god. zajedno sa liechtensteinskim kolegom Arnom Oehriem; a 2007. god.  izlagao sam u galeriji „Matešin“ u Bojani kraj �azme. Godine 2005. sam na poziv iz Beograda radio na likovnoj koloniji u Trsi�u, a 2008. god. sam na poziv akademskog slikara Ahmeta Ibukica djelovao na Me�unarodnoj likovnoj koloniji u Biha�u zajedno sa kiparom Mirzom Mori�em iz Pariza.

*  Gospodine Franjevi�, boravili ste u mnogim zemljama i upoznali kulture ovih zemalja. Što Vas je osobito impresioniralo u ovim kulturama?

- Svugdje gdje sam bio imao sam �ast upoznati otvorene, drage i dobre ljude. Impresionirala me njihova spremnost za bilo kakvu uslugu ili pomo�. Spoznaja njihovih razli�nih svijetova i kultura impresivno me obogatila. Osobitu impresiju do�ivljavao sam prigodom obilaska kulturnih spomenika nulte kategorije: Borobudur (najve�i budisti�ki tempel na svijetu), Petra, Kineski zid i dr. Oduševljen sam iskustvima i proširenim mi horizontima, oduševljen da me se odasvud zove gdje sam ve� bio. To je izuzetno dobar osje�aj!

 
                                - Borobudur / Java -                                      - Petra / Jordan -

*  U Vašoj razu�enoj umjetni�koj djelatnosti susretali ste, sura�ivali ste i dru�ili se s brojnim odli�nicima. Navedite nekoliko najzna�ajnijih odli�nika.

Godine 2002. sam sa �etvero kolega umjetnika bio primljen u Yogyakarti kod Sultana Hamengku Buwono X. Na sultanov dvor smo bili pozvani nekoliko dana poslije primanja gospodina Stjepana Mesi�a, predsjednika R. Hrvatske. O tome je od hrvatskog tiska izvještavala samo „Arena“ pod naslovom „Hrvat na �aju kod indonezijskog Sultana“. S dvojicom svojih kolega akademskih slikara iz Hrvatske bili smo u Kne�evom dvoru u Vaduzu, gdje smo bili primljeni od Nj. V. Marije od Liechtensteina. Bio sam primljen i od bivše Ministrice za kulturu i vanjsku politiku Liechtensteina dr. Andrea Willi. Tom prilikom napravio sam i interwiev s njom za bivši �asopis „Dijaspora“.

- Sultan Hamengku Buwono X -	- u sredini Nj.V. Marija od Liechtensteina lijevo Franjo Matesin -

Pokojni prof. dr. �arko Dolinar me je cijenio kao i pokojni Dubravko Horvati�, te pokojna i meni vrlo draga Sun�ana Škrinjari�. Sa njezinom k�erkom Sanjom Pili� prijateljujem. Prof. Duško Maleševi� me je jedanput nazvao „genije iz primijenjene“! Dobro sam ga �uo. I to mu ne�u „nikada oprostiti“!
Naveo bih prof. dr. Šimuna S. �ori�a, prof. Ivana Matari�a - orguljaša, skladatelja i glazbenog pedagoga, Ibricu Jusi�a – glazbenika, te Veleposlanike R. Hrvatske dr. Mladena Andrli�a, Ton�ija Stani�i�a, Jakšu Mulja�i�a, i dr.

- lijevo Ibrica Jusi�, desno prof. dr. Šimun S. �ori� -

Bio sam mjesec dana gost obitelji gospodina Suwarno Wisetrotomo - jednog od najpoznatijih likovnih kriti�ara Indonezije. U moje dobre i iskrene prijatelje smijem s ponosom ubrojiti „hodaju�u enciklopediju“ dr. Wieslawa Piechockog - švicarskog publicista, akademskog kipara, likovnog i literarnog kriticara, Al' Leua, prof. Vesnu Todorovi� iz Beograda. Osim ve� ovdje navedenih odli�nika, tu spadaju svakako i dr. Essam Abu Awad, prof. Alida Sokolovi� iz Bjelovara, Entang Wiharso - jedan od najpoznatijih suvremenih likovnih djelatnika Indonezije, povjesni�ar umjetnosti dr. Thomas E. Wanger i njegov brat dr. Markus Wanger, i dr.

- lijevo lic.phil. Marianne Lörcher, u sredini Kolinda Grabar-Kitarevi�,
desno V. Franjevi� u Liechtensteinskom dr�avnom Muzeju -

*  Bilo je dakako i šaljivih zgoda, koje su se doga�ale na Vašim gostovanjima u svijetu. Otkrijte ih �itateljstvu?

- Pa evo zgode, koja se dogodila nakon dolaska u Indoneziju. Ugrizao me nekakakav pauk na lijevoj strani lica, pa mi je cijela lijeva strana lica izgledala poprili�no demolirano, nateklo i crveno. I takav sam baš morao i�i predstavljati se studentima, sa kojima sam trebao raditi na umjetni�kom Institutu. Kad je došao red na mene da se predstavim, skinuo sam sun�ane nao�ale i zapo�eo pri�u: „Selamat pagi, nama saya Vlado. Sorry because I look today very bad and my face is burned, normaly I'm a nice one.“ Ili na hrvatskom: „Dobar dan, zovem se Vlado. Oprostite jer danas izgledam jako loše i lice mi je izgorjelo, ina�e sam lijep.“ Led je bio probijen ... !
Druga zgoda zbila se nakon lumpovanja s nekoliko dobrih frendova, mladih Švicaraca. Banuli smo u švicarskom mjestu Wil kraj St. Gallena na pono�ni koncert svjetski renomiranog australsko-švicarskog pijanista Petera Watersa. Otvaraju�i vrata lokala, i u sredini njegovog koncerta, tulio sam na svojoj usnoj harmonici. On je prestao svirati na pozornici, i okrenuo se prema meni - dok sam se ja kretao prema sredini prostora u kojem se doga�ao koncert. Nakon od prilike minute stanke, pozvao me - mahnuvši rukom, na pozornicu. Došlo je tako do poprili�no „divljeg“, „stranog“ eksperimentiranja. Sve što sam ja „cvilio“ na usnjaku, on je odmah nakon toga „preradio“ na klavijaturi! Ja sam (u no�i) nosio sun�ane nao�ale, a on obi�ne svoje. Promjenili smo iste, skakali obadvoje na pozornici i napravili šou! Publika je vrištala, smijala se i aplaudirala. Peter i ja smo od tada postali dobri prijatelji. Posebna zanimljivost vezana uz Petera, mene, i moju još �ivu�u baku je: da smo ro�eni istog datuma!    

* Njema�ki skladatelj i pijanist Johannes Brahms (Hamburg 1833. – Be� 1897.) je u Be�u jednom prigodom izjavio: „Puštam svijet da se okre�e tako kako se okre�e.“ Francuski pjesnik Paul-Marie Verlaine (Metz 1844. – Pariz 1896.) zapo�inje svoju poemu „Mjese�ina“ stihovima:

Pejsa� bez premca
To je Vaša duša,
Gdje idu ljupke maske,
Plešu krinke,
A svi, dok zvonki leut se sluša
Ko' da su tu�ni ispod �udne šminke.

Što bi re�enom dodali?

- Teško mi je nadodavati nešto na ono što su drugi (s)mislili. To je mo�da u meni taj strah od: nedovoljno biti originalan. Biti šašav, i tko zna kakav sve ne, to da, ali biti neoriginalan, to mi je ve� skoro pa strašno.

*   Imate li hobby?

- Hobby? Mo�da je moj hobby u biti moj posao u Liechtensteinskom dr�avnom Muzeju? Kad bih imao hobby, bilo bi to tr�anje po dolini rijeke Rajne ili mo�da izmedju planina, ili pjevanje, ali i sviranje usne harmonike i elektri�ne gitare - koju ve� dugo nisam imao u rukama.    

*  Ljubav je spiritus movens bra�ne sre�e i kreativnih uradaka ljudi. Ljubav daruje i inspiraciju umjetnicima. U zbirki francuskih popijevki Bergerettesnalazi se slijede�a poruka: Ljubav je nevino dijete, koje radosno pleše i milozvu�no pjeva poput slavuja. Sloboda je ta, koja ljubav vodi putovima do srca i ljudske duše. Ali – ako ljubav o�uti nasilje, odletjet �e, i nikada se ne�e povratiti. Recite Vaše poimanje ljubavi?

Ljubav je opjevana i zabilje�ena na sve mogu�e na�ine. Neki zapisni�ari i notari su �ak mislili da je ljubav bol. Me�u iste se i ja - kao sentiš dje�ak i romanti�ar, mogu ubrajati. Koliko ljudi, toliko �udi, a onda valjda i toliko poimanja o osje�aju svih osje�aja …!
Ljubav se mo�e o�utiti prema stvarima, pojavama, drugim ljudima, svijetlu, ili energiji svemira. Kako su moji osje�aji �esto pomaknuti iz osovine tako i ovaj osje�aj varira. Nije mi jednostavno iz košmara osje�aja izvu�i jedan na površinu i re�i: Da, to je ljubav, to je ta, koju duboko osje�am, nek me vodi prema tebi, njemu, njoj! O�aran sam ljudima koji zra�e toplinu bezrezervne ljubavi. Ja se na�alost ne znam uvijek s ljubavi nositi na onaj na�in koji bih volio. �ak sam se u puno - jako puno navrata, ljubavi skoro bojao!

   
- Foto-autoportret V. Franjevi�a -

*  Gospodine Franjevi�u, Vaša likovna i poetska djela, govore poruke – koje se odnose na Lijepo u estetici umjetnosti, ali i na tijekove ljudskog bitka. Vaša djela sadr�e pleter sadašnjih vremena i davnine. U davnini - kada su gra�ene goti�ke katedrale, legendarni francuski biskup, skladatelj, i pjesnik Guillaume de Machault (?1302. – Pariz 1377.) napisao je pjesmu koja glasi:

Ru�e, ljiljani, prolje�e, trava,
Cvije�e, balzam i dra�esni mirisi,
Svje�inom nenadmašivo plijene.

Darujem Vam sva dobra Prirode
S dra�esnim mirisima
Ru�a, ljiljana, prolje�a, trave,
Cvije�a i balzama.

Ako bilo koja �iva tvar
Nadmašuje Vaše vrijednote,
S ponosom �u re�i:
Ru�e, ljiljani, Prolje�e, trava,
Cvije�e, balzam i dra�esni mirisi,
Svej�inom nenadmašivo plijene!

Prijevod na hrvatski jez.: Miloš Laloševi�

Sudionik ste i na humanitarnim akcijama za donacije likovnih radova. Jedna od tih akcija bila je u Kunstmuseum-u Vaduz / Liechtenstein krajem listopada 2009. god. u korist gradnji bolnice „SHALOM“ u afri�koj dr�avi Burkina Faso. Svijet se danas generalno podijelio na bogate i siromahe. Donacijski rad plemenita je akcija. Veliki umjetnici bili su i vizionari budu�ih vremena. Što biste rekli na generalno pitanje: Kamo ide ovaj svijet?

- Ja bih mo�da na to citirao zapis samog sebe, a kojeg sam zapisao prije nekoliko godina. Nije to rije� koja bi pomakla svijet, ali ipak �u je reci: „EKS-PLO-ZI-JA“!

* Vaša likovna djela kruni bogata paleta rasplesanih kolora, koji svje�om invencijom Vaše umjetni�ke duše plijene svjetski auditorij ljubitelja „lijepog“ na planu likovne umjetnosti. Vaša poezija govori emocije, koje spajaju davninu, i  suvremeni tijek �ivota u XXI. stolje�u. Re�enom treba dodati Vašu respektabilnu karijeru umjetnika. Ova karijera je u permanentnom usponu i širi se diljem svijeta geometrijskom progresijom. Otkrijte �itateljstvu Vaše planove uradaka koji �e se ostvariti u skoroj budu�nosti?

Sam pojam karijere �esto se povezuje sa novcem. Ja pak novca nisam nikada imao u izobilju. Ali - tijekom �ivota uvijek sam bio bogatiji od miljea bogatih! �esto me vodio prkos i volja da doka�em da nisam, ili da jesam ono što su drugi htjeli da budem ili mislili da jesam. U tim nastojanjima uvijek me vodila iskrena i �ista vjera, snaga i energija oslobo�ena od sputanosti i imaginarnih okova. Konkretno: kad sam u Švicarskoj pro�itao nekoliko redaka u tisku o mojoj prvoj izlo�bi, bio sam oduševljen. Uskliknuo sam: Nitko me više ne mo�e zaustaviti! Pozitivna energija ovih rije�i, vodi me od 1991. god. do danas.
Na slijede�oj izlo�bi u Švicarskoj prodao sam dvije slike. Godinu dana kasnije izlagao sam u �enevi na velikoj skupnoj izlo�bi ART EXPO, gdje sam upoznao našeg slikara naive Borisa Kruni�a - koji �ivi u Eze-Villageu blizu Monaca. On mi je 1993. god. omogu�io izlagati u samom srcu Monaca - u galeriji de la Cathedrale, a potom su uslijedile  izlo�be u Francuskoj i u Bugarskoj - zaslugom galerista Georgija Koleva iz Sofije. Tamo sam na prijemu u Veleposlanstvu R. Hrvatske 2003. god. upoznao japanskog grafi�ara Masahira Fukudu -pobjednika splitskog Bijenala grafike.

Boris Kruni�: POGLED, ulje na kartonu,  60x80 cm, 2001. god.

U bliskoj budu�nosti slijede projekti: izlo�ba na Bijenalu likovne umjetnosti u Pekingu - gdje �u predstavljati Kne�evinu Liechtenstein; osnivanje Me�unarodne udruge za kulturu - koja �e biti liechtensteinski ogranak istoimene Udruge iz Nürnberga zaslugom gospodina Rolanda Weinigera, nürnberškog znanstvenika kultur - politologa i poslovnog �ovjeka; a nadam se da �e se idu�e godine ostvariti moja davna zamisao, da �u sa ljudima iz Europe do�i na posjed mog prijatelja Franje Matešina - akademskog slikara u Bojani kraj �azme, kako bi u njegovoj galeriji i amfiteatru po�eli s projektom „Tjedni kulture i umjetnosti u Hrvatskoj“. Za ovaj projekt su se zainteresirali kako u Be�u, tako i u jednom turisti�kom uredu u Švicarskoj.

* Recite Vaše poruke �itateljstvu?

Prva poruka glasi: krajnje je vrijeme da se shvati da sam sve pametno osmislio i samo sa svojim snagama i nešto znanja doveo na odre�eni kvalitativni nivo. Sad je vrijeme za akcije na višoj razini.

Druga poruka glasi: budite sami sebi dobri, pa �e vam to biti i drugi. Radite na sebi i ne predajte se! Koliko nam se god �ini da neke stvari nemaju smisla, te da bi trebalo prestati na izgradnji sebe samih, a time i zdravih društava, to jednostavno nije tako - jer „samo naj - ja�i ostaju“! Jak se pak mo�e biti na razli�ite na�ine ... !  

Za portal: Miloš Laloševi�