16.12.2008.
U Libri broj 7, travnja 2004., objavljen je intervju s prof. dr. Markom Turinom, tada redovnim profesorom Medicinskog fakulteta u Z�richu i �efom odjela kardiokirurgije Univerzitetske bolnice u Z�richu, koji je u intervjuu najavio svoj skori odlazak u mirovinu. Kratko iza toga prof. Turina je prestao djelovati u �vicarskoj, a nedavno smo u Vjesniku pro�itali gdje je danas i �to radi:
U "Magdaleni" 500 operacija godi�nje
Opremljene maskama, papirnatim kapicama, u zelenim odorama i gumenim klompama, samo s fotoaparatom, sestra nas uvodi u salu gdje je u tijeku operacija lijeve karotide. Polje diskrecije je metar i pol do stola te se vo�eni pomo�nim osobljem �e�emo me�u ure�ajima tra�e�i najbolju poziciju za pogled na ruke kirurga Marka Turine koji uz mla�e kolege, Igora Alfirevi�a, Mladena Predrijavca i instrumentarku stru�e karotidu od nakupljenog plaka.
Operacija protje�e uglavnom u ti�ini uz diskretni �um ure�aja, a za nas posjetitelje, nenavikle na prizor, pogleda prikovanog na glavnu �ilu za dovod kisika u mozak, u otvorenom vratu uz dosta krvi, uzbudljiva je scena.
Tremu podi�e spoznaja da je pacijent na stolu budan, pod utjecajem sredstva za smirivanje, da tako delikatno mjesto operiraju samo pod lokalnom anestezijom. Kirurzi djeluju kao da je rije� o jednostavnoj rutinskoj operaciji, ali nam in�enjer uz aparat srce-plu�a tiho obja�njava da sve to nije ni najmanje bezazleno. Sve je u vratu blizu skalpelu i jedna pogre�ka mogla bi biti kobna. Osim �to �e se pacijent bez narkoze nakon operacije br�e oporaviti, on budan sura�uje s operaterima daju�i im do znanja stiskom gumene "patkice" u ruci je li mu glava bistra ili treba propustiti krv da se mozak opskrbi kisikom. Iz karotide je uklonjena nakupina, posljedica aterosklerotskog procesa, slijedi �ivanje i pacijenta voze na intenzivnu skrb, gdje �e biti idu�ih dan ili dva. Valja se nadati, bez komplikacija.
Bolesnik je prije patio od "povremenih tranzitornih ishemijskih napada" koji su mogli dovesti do mo�danog udara.
Kirur�ki je tim tog dana, u prethodnoj puno slo�enijoj i za novine spektakularnijoj operaciji u Specijalnoj bolnici za kardio-vaskularnu kirurgiju i kardiologiju "Magdalena" u Krapinskim toplicama, mijenjao uzlaznu sr�anu aortu i ugra�ivao dva aortalna zaliska i premosnicu.
Sve na jednom pacijentu, a i to je bila ve� druga operacija po redu koju je vodio redoviti gost, znameniti kardijalni kirurg prof. dr. Marko Turina. Izlaze�i iz sale primijetili smo da za operaciju u susjednoj sali pripremaju jo� jednog pacijenta za ugradnju sr�ane premosnice, no glavni kirurg bit �e dr. Zvonimir Ante Korda. U "Magdaleni" operacije teku k'o po traci, bez zastoja.
Uspje�nost "Magdalene", doznajemo od medicinskog direktora prof. dr. Mihajla �este, u rangu je najboljih centara kardijalne kirurgije u Europi. Svi koji tu rade izgradili su se u vrsne stru�njake za svoja podru�ja zahvaljuju�i kojima imaju vrlo malo lo�ih ishoda: mortaliteta kod standardnih operacija nema ili je do jedan posto, a do �etiri posto je kod slo�enih zahvata na valvulama, kongenitalnim gre�kama ili kod pacijenata s drugim te�kim bolestima. Prosje�no se godi�nje, uz stotine dijagnosti�kih, angioplasti�nih laboratorijskih postupaka dilatacija i postavljanja stentova u �ile...., tu obavi oko 500 operacija na otvorenom srcu, od kojih je �etvrtina iznimno slo�ena.
Lista �ekanja postoji kao i u svakoj ugovornoj bolnici, pa "hladni" zahvati �ekaju i vi�e od godinu dana. No, �esto isti�e da bi ih bilo puno manje kad bi se anga�irali svi njihovi ljudski i prostorni kapaciteti, najmanje jo� 200 operacija na godinu!
Smatra, �tovi�e, da bi hrvatski kardijalni kirurzi sa svojim potencijalima godi�nje mogli operirati 20 posto pacijenata vi�e.
Kao ugovorna bolnica Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) "Magdalena" oko mjesec do mjesec i pol prije kraja godine prestaju operirati, jer su ispunili ugovorenu kvotu zahvata. Kao privatna bolnica, ne mogu si dopustiti gubitke koje uobi�ajeno imaju dr�avne bolnice znaju�i �e ih "pokriti" i prora�unskim injekcijama. "Magdalena" i ostali privatnici s ugovorom kod HZZO-a moraju ostati najmanje na nuli ili propadaju. Iako privatna (prva u Hrvatskoj), "Magdalena" se oslanja na doma�e osigurane bolesnike, jer rije� je o najskupljim operativnim zahvatima od po 10.000 do 15.000 eura i vi�e (standardne operacije), koje malo tko mo�e sam platiti.
Na operaciju �eka 1500 pacijenata
Uz Turinu, �etiri operatera i jednog specijalizanta, Predrijavca i Kordu, te doktore Igora Alfirevi�a, Nenada Protrku i Kre�imira �o�tara, te �est anesteziologa i njihovu voditeljicu koja je i internist-pulmolog Nives Todori�, u "Magdaleni" mogu raditi 700 operacija godi�nje. Predrijavac i Korda smatraju da to vrijedi za cijelu hrvatsku kardijalnu kirurgiju, ali ona ne mo�e odgovoriti potrebama sve dok se na operacije �eka dulje od �est mjeseci. U "Magdaleni" na listi za operaciju na srcu i(li) sr�anih �ila je oko 1500 pacijenata, a godi�nje ih mogu napraviti 500. To je, me�utim, samo jedna strana problema. Druga je i nedostatak specijaliziranih kirurga za tako slo�ene i opasne zahvate. Njihovo �kolovanje i "trening" traje najmanje 10 godina.
Mehani�ko srce razo�aralo
"Kardijalna je kirurgija zadnje desetlje�e nevjerojatno napredovala. Operacije su manje rizi�ne, a gotovo 80 posto bolesti srca rje�avaju kardiolozi manje invazivnim zahvatima, kao �to su dilatacije sr�anih �ila i umetanje stentova. Broj koronarnih oboljenja se smanjuje i zahvaljuju�i promjeni na�ina �ivota", govori prof. Marko Turina. Mehani�ko srce je, ka�e, veliko razo�aranje, iako je i sam na njemu radio jo� u mladim danima. Pravog proboja "umjetnog srca" u lije�enju koronarnih bolesti nema i zbog vrlo visoke cijene, te slo�enosti ure�aja i komplikacija.
Bolnica "bez transfuzije" i "bez antibiotika"
U "Magdaleni" provode brojne projekte za unaprje�enje rada, a jedan je "bolnica bez transfuzije krvi", ideal kojem se te�i od 2006. godine koja je progla�ena godinom beskrvne medicine. Voditeljica intenzivne skrbi dr. Danica Dabi� ka�e da su postupci tako dizajnirani da se nastoji sa�uvati svaka kap krvi kako bi se pacijenata po�tedjelo transfuzije. Rade i na projektu "bolnica bez antibiotika", �to zna�i nultu toleranciju prema ikakvim infekcijama.
Izvor: Vjesnik -Biserka Lovri�
Na po�etak
