24.12.2007.
Prvi zagreba�ki nadbiskup, kardinal Juraj Haulik
1788-1869
Danas, kad hrvatski narod u�vr��uje temelje svoje samobitnost i granice svoje mlade dr�ave - za koju se bore i mnogi pripadnici raznih nacionalnih manjina, koji Hrvatsku smatraju i prihva�aju kao svoju domovinu; vrijedno se je sjetiti prvog zagreba�kog nadbiskupa, kardinala Jurja Haulika.
Sve�enik, kardinal, prvi hrvatski metropolit - Slovak Haulik, kroz �itav svoj sve�eni�ki �ivot svim je umije�em kao i svojim svestranim obrazovanjem svuda i svugdje branio nacionalna, kulturna i povijesno-politi�ka prava hrvatskog naroda pred nepravednim posezanjima Pe�te i Be�a. Gradio je i obdarivao crkve i samostane, utemeljivao je razna dru�tva i zaklade, zauzimao se za op�e prosvje�ivanje puka, podupirao je siroti�ta, osnivao novine, tiskao bro�ure i napisao je sedam svezaka propovijedi.
Juraj Haulik se rodio u Trnavi (Slova�koj) 20. travnja 1788. godine gdje mu je otac bio slu�benik na imanju ostrogonskog nadbiskupa. Osnovnu �kolu, gimnaziju i filozofiju u�io je u Trnavi i Ostrogonu, a ve� je za vrijeme �kolovanja izra�avao svoju naklonost i �elju prema sve�eni�kom pozivu.
Kao izrazito nadarenog i marljivog studenta, crkveni poglavari ga posla�e na Be�ko sveu�ili�te Pazmaneum na kojem je zavr�io studij teologije, da bi ga za sve�enika 18. travnja 1811. u Trnavi zaredio ostrogonski nadbiskup Nikola Rauscher. Haulik kao mladi sve�enik s punim srcem i mnogo ljubavi obavlja razne du�nosti u crkvenom i dru�tvenom �ivotu. Tako je kapelan u Komoranu, tajnik i arhivar budimirskog vikara, da bi 1819. u Pe�ti doktorirao teologiju, nakon �ega prima du�nost tajnika ostrogonskog biskupa. Njegov savjestan rad kao i �iroko obrazovanje u crkvenim i op�edru�venim krugovima nadaleko je poznat. Stoga ga se u Be�u mnogo cijeni.
Tako ga 1830. car Franjo imenuje savjetnikom ugarskog namjesni�kog vije�a i naslovnim biskupom od Pri�tine, a godinu dana kasnije prima du�nost dvorskog savjetnika kod ugarsko- dvorske kancelarije u Be�u. Njegov sveobuhvatan rad u Be�u je izuzetno cijenjen pa ga car 1832. imenuje velikim prepozitom Prvostolnog kaptola zagreba�kog s po�asnim povijesnim naslovom "prior vranski", ali na slu�bi i dalje ostaje u Be�u.
Nakon smrti zagreba�kog biskupa Alagovi�a 18. o�ujka 1837. (tako�er rodom iz Slova�ke) car Ferdinand (kako je to u ono vrijeme bilo uobi�ajeno, a ne papa) 8. svibnja 1837. Haulika imenuje zagreba�kim biskupom, �to je papa Grgur XVI. drugog listopada iste godine potvrdio. Nakon biskupskog posve�enja u Be�u, biskup Juraj Haulik biva 8. sije�nja sve�ano ustoli�en u Zagrebu gdje je od pomo�nog biskupa Josipa Schrota, koji je privremeno nakon smrti Alagovi�a vodio upravu biskupije, preuzeo zagreba�ku biskupiju.
Biskup Haulik se vrlo brzo u potpunosti su�ivio sa zagreba�kom biskupijom, visoko �tuju�i crkvene dostojnike, politi�are i kulturne djelatnike s kojima se �esto dru�i pa se i ubrzo suo�ava s nizom problema koji su pritiskivali njegovu biskupiju i hrvatski narod. Prije svega, jezi�na i kulturolo�ka zatiranja od strane Pe�te i Be�a kao i visoki stupanj nepismenosti.
Iako nije bio Hrvat po podrijetlu - Hrvatsku je svim srcem prihvatio kao svoju domovinu i njezin mu je narod kao i op�i napredak bila sveta obveza. Stoga nije ni �udo, �to su austro- ugarske vlasti plijenile njegova izvje��a koja je slao Svetoj Stolici u Rim - u kojima se kod pape zalagao za sveop�i napredak hrvatskog naroda, a ujedno je tra�io da se zagreba�ka biskupija podigne ( u to je vrijeme bila podvrgnuta metropoliji u Kola�i) na razinu nadbiskupije.
Tom uzvi�enom �inu �estoko su se opirali ma�arski politi�ki i crkveni krugovi. No povijesna dika hrvatskog naroda, ban Josip Jela�i� koji je s Haulikom vrlo prisno sura�ivao i podr�avao njegove ideje i uz punu podr�ku Hrvatskog Sabora, kod cara Franje Josipa ishodio je njegov pristanak - pa je papa Pio IX bulom "Ubi primun placuit" 11. prosinca 1852. zagreba�ku biskupiju uzdigao na dostojanstvo nadbiskupije. Uz taj povijesni �in, ujedno je osnovana i hrvatsko-slavonska crkvena pokrajina (metropolija) u Zagrebu.
Biskupa Jurja Haulika u narodu dobro poznatog i obljubljenog mecenu, papinski je nuncij Violie Prela 8. svibnja 1853. ustoli�io kao prvog zagreba�kog nadbiskupa i hrvatskog metropolitu - da bi ga papa Pio IX 1856 imenovao kardinalom.
Juraj Haulik, prvi nadbiskup zagreba�ki i kardinal, u hrvatsku je povijesnicu u�ao i kao veliki narodni mecena, �ovjek koji je volio umjetnost i znanost, a te je grane pomagao i pozama�nim nov�anim prilozima. Tako je za sanktuarij zagreba�ke katedrale u M�nchenu dao izraditi pet dragocjenih slikanih prozora i prekrasni gotski �rtvenik, a nabavio je i sjajne orgulje. Ujedno je velikim svotama obdarivao i opremao ali i gradio nove crkve, a 1849. utemeljio je i "Katoli�ki List". Po 20.000 forinti darivao je zakladu za pripomo� slabo dotiranih kao i za pomo� nemo�nih sve�enika, a zagreba�kom i po�e�kom siroti�tu povisio je dotacije za 20.000 forinti.
Kardinal Haulik je iz Brixena u Zagreb doveo sestre milosrdnice sv. Vinka Paulskog, danas najbrojniju �ensku redovni�ku zajednicu u Hrvata, koje su se uz ostalo brinule o bolesnima i nemo�nima. Za osnutak njihova zavoda i gradnju crkve darovao je 200.000 forinti.
�ovjek velikog narodnog srca, kardinal Haulik �esto je odlazio u Be� kod vladara kod kojih se zalagao za ekonomski, kulturni pa i politi�ki napredak hrvatskog naroda. Tim je povodom 1841. utemeljio "Hrvatsko gospodarsko dru�tvo" kojem je bio i predsjednik te ga je i nov�ano pomagao. Dru�tvo je izdavalo i svoje novine: "Mjese�ni list" i "Gospodarski list".
Nov�ano je pomagao i darivao Sveu�ili�te, Zagreba�ki narodni muzej, Glazbeni zavod, Maticu ilirsku za �iji se osnutak i osobno zalagao, Jugoslavensku akademiju - a dariva samostane i siroti�ta. Za siroma�ne udove svoje dijaceze darivao je 80.000 forinti. Povjesni�ar je zapisao; da je velike svote tro�io i divni park Maksimir u kojem je sagradio kapelicu sv. Jurja.
Biskup Haulik je po svom dolasku u Zagreb uo�io visoki stupanj nepismenosti u Hrvata pa je od svojih sve�enika tra�io hitno otvaranje pu�kih �kola u �upnim dvorima i drugim prikladnim crkvenim prostorijama. �esto je govorio: "�kodi vjeri i domovini onaj koji spava u neznanju i gluposti". Biskup Haulik se uporno zauzimao i za uvo�enje hrvatskog jezika u urede i �kole, govore�i:"Hrvati se svuda i na svakom mjestu moraju slu�iti svojim materinskim jezikom". Njegovim zauzimanjem u Zagrebu je otvorena i u�iteljska �kola. Zalagao se za sveop�e prosvje�ivanje puka, a iz tih se nastojanja rodilo i Dru�tvo svetog Jeronima kojem je kardinal Haulik 1868. potvrdio i odobrio pravila. Osobno je napisao i sedam svezaka propovijedi, a anonimno je tiskao bro�ure: "Oesterreich der Konkordaten Staat" i "Zur italienischen Frage".
Hrvatski rodoljub i knji�evnik Petar Grgec napisao je u "Hrvatskoj prosvjeti" o Hauliku: Taj ro�eni Slovak zavolio je Hrvatsku kao svoju ro�enu domovinu. Branio je hrvatska prava od ma�arskih �ovinista tako odlu�no, da su ga ovi namjeravali skinuti s biskupske stolice.
Prvi hrvatski nadbiskup i kardinal Juraj Haulik, danas bi u ovim previranjima, u kojima pojedini globalni mo�nici, zara�eni imperijalisti�kim ideologijama uz pomo� hrvatskih neznalica bez nacionalne svijesti; koji nastoje oslabiti i raskomadati Hrvatsku, kao svijetli primjer mogao i trebao slu�iti svima; Hrvatima i pripadnicima nacionalnih manjina - posebno onima, koji za sebe tra�e privilegije dr�ave u dr�avi, od Vukovara preko Knina pa sve do lijepe nam i drage Istre: Kako se Hrvatska voli i kako se za nju �ivi.
Za portal: Boris Ga�par
Hrvatska hrvatska hrvatska hrvatska hrvatska hrvatska hrvatska hrvatska Hrvatska hrvatska hrvatska hrvatska hrvatska hrvatska hrvatska hrvatska Hrvatska hrvatska hrvatska hrvatska hrvatska hrvatska hrvatska hrvatska Hrvatska hrvatska hrvatska hrvatska hrvatska hrvatska hrvatska hrvatska
Na po�etak
