29.09.2007.
MITSKE
PEDESETE U ZADRU (7)
Gradu tijesno u njemu samome
Pod vodstvom Mira Marottija, Narodno kazali�te ima nezamjenjivu
ulogu u obnovi grada, u obnovi hrvatskoga nacionalnog duha i gra�anskog
kulturnog identiteta, uklanja se diletantizam, �ablonizirana gluma i
pre�ivjela artificijelnost. Najve�i doga�aj mitskih pedesetih tek slijedi:
osniva se Filozofski fakultet, u Zadar sti�u sveu�ili�ni profesori...
Gradu postaje tijesno u njemu samome, po�inju i susreti jadranskih kazali�ta,
a bra�a Brkan pokre�u me�unarodnu izlo�bu fotografije "�ovjek i
more"...
pi�e Abdulah SEFEROVI�, Slobodna Dalmacija, Feljton
Dvije stvarala�ke avanture obilje�ile su koncem 1955.
po�etak drugoga dijela mitskih pedesetih u Zadru. Na jednoj strani,
osnovana je Tankerska plovidba s dva stara tankera, ukupnoga kapaciteta
23.832 DWT-a, a na drugoj strani, premijerom predstave Istina je mrtva,
po�ela je kreativna obnova Narodnoga kazali�ta. Danas je Tankerska plovidba
najsna�niji hrvatski brodar, a od Narodnoga kazali�ta ostala je samo
kazali�na ku�a.
Budu�i akademici
U prvih �est-sedam godina zadarsko je Narodno kazali�te odigralo nezamjenjivu
ulogu u obnovi grada, posebno kada je rije� o restauraciji hrvatskoga
nacionalnog duha i gra�anskoga kulturnog identiteta. Kriza u koju je
zapalo, rije�ena je 1954. na najbolji mogu�i na�in. Za ravnatelja i
redatelja anga�iran je Miro Marotti, apsolvent kazali�ne re�ije u klasi
legendarnoga dr. Branka Gavelle, a za scenografa akademski slikar Zdenko
Venturini.
Njihova prva premijera 1955. ozna�ila je novi kurs Kazali�ta, koji �e
se temeljiti na anga�iranju strukovno �kolovanih glumaca i redatelja.
S pozornice se po�inju uklanjati diletantizam, �ablonizirani gluma�ki
postupci i pre�ivjela scenska artificijelnost; ru�e se ustaljene dogme,
a scena pretvara u veliki duhovni prostor. U idu�ih nekoliko sezona
bit �e dosegnut kreativni vrhunac.
Bio je to zadnji trenutak da se Kazali�te pripremi za prikladan do�ek
najve�ega doga�aja mitskih pedesetih u Zadru -osnutak Filozofskog fakulteta,
1956. godine! Sve je izgledalo kao san na javi. Vi�e poru�en nego obnovljen,
Grad s jedva dvadesetak tisu�a stanovnika na�ao se odjednom uz bok Novom
Sadu i Rijeci. Tvorio je skupinu od jedina tri grada u biv�oj Jugoslaviji
koja su, uz onda�nja republi�ka sredi�ta, imala fakultete.
Hit-bruco�ijade
U Zadar su stigli sveu�ili�ni profesori, ali i mladi asistenti, sada
ve� akademici, kao primjerice Dalibor Brozovi� i Nikica Kolumbi�. Tada
je za Grad zna�ilo vi�e prvih 150 studenata nego �to sada zna�i njih
tisu�u. S njima i njihovim profesorima stigao je novi elan i nepoznati
duh. Zadarski muzeji, Arhiv, Galerija, knji�nice prestaju biti mrtvi
kapitali. Kazali�te nikada prije ni poslije nije imalo takvu strukovnu
kritiku kao u drugoj polovici pedesetih.
Na drugoj strani, pak, bruco�ijade su postale sredi�nji dru�tveni doga�aji
u Gradu. Jedna od njih, ona 1958., �ak je izazvala i javni skandal.
Tra�ilo se da se skine njezin plakat u Kalelargi zbog toga �to je navodno
vrije�ao �udore�e. Naslikao ga je tada�nji student i slikar Ivo Govor�in.
Pripadao je skupini zadarske mlade�i koja se vratila sa Srednje umjetni�ke
�kole u Splitu i 1956. priredila prvu zajedni�ku izlo�bu.
Gradu po�inje bivati tijesno u njemu samome. Kazali�te u studenome 1956.
okuplja u Zadru predstavnike kazali�nih uprava iz Pule, Rijeke, �ibenika,
Splita i Dubrovnika i stvara Koordinacioni odbor jadranskih kazali�ta.
U travnju 1958. odr�at �e se u Rijeci Tjedan drame jadranskih kazali�ta,
na kome �e nagrada za najbolju �ensku ulogu biti dodijeljena zadarskoj
primadoni Jelici Lovri�-Vlajki za ulogu Serafine u predstavi Tetovirana
ru�a.
"�ovjek i more"
U me�uvremenu se tragalo za uspostavom neposrednoga komunikacijskog
kanala s kulturnim doga�ajima u svijetu. Prigoda se ukazala 1957., kada
je utemeljen Me�unarodni sajam ribarstva. U njegovo osnivanje spretno
su se i sretno ubacila bra�a Brkan, osobito Zvonimir, s idejom o me�unarodnoj
izlo�bi fotografije pod nazivom �ovjek i more. Sajma se vi�e nitko ne
sje�a, a �ovjek i more odavno je postao sastavnim dijelom kulturnoga
identiteta Zadra.
Sve je to ubrzalo da se 1958. priredi i prva izlo�ba Fotokluba koji
je osnovan jo� 1954., ali se nije javno eksponirao. U �iriju su bili
bra�a Brkan, Joso �pralja i Zdenko Venturini, a me�u 24 izlaga�a isticali
su se prof. Ivo Petricioli i dr. Slavko Perovi�. Potonji je 2004. objavio
knjigu pjesama i fotografija iz toga vremena.
Fotografija i kazali�te, dva tipi�na gra�anska medija, dominirali su
umjetni�kim �ivotom Grada. Drugi Tjedan drame jadranskih kazali�ta odr�an
je u Zadru travnja 1959. Sudjelovala su kazali�ta iz �ibenika, Karlovca,
Pule, Splita, Rijeke, Dubrovnika i, dakako, Zadra.
U okviru manifestacije prire�ena je, me�u ostalim, izlo�ba pod naslovom
Fotografija u slu�bi kazali�ta. Novinarska nagrada za najbolju kolekciju
pripala je Josi �pralji. Me�u zanimljivostima zabilje�eno je da su izvo�a�i
zadarske Glorije darovali Ranku Marinkovi�u album fotografija predstave
�to ih je snimio Joso �pralja.
*****
�itajte sutra na portalu:
MITSKE PEDESETE U ZADRU (8)
Zadnji �avao u gra�anskom lijesu
Na po�etak
