24.09.2007.
MITSKE
PEDESETE U ZADRU (2) -Grad bez memorije i identiteta
Zadar je nakon dvaju svjetskih ratova izgubio memoriju
i identitet. Bez obzira na dobrohotnost, novo pu�anstvo iz okolice,
koje po�inje naseljavati zadarske ru�evine, ne mo�e popuniti prazninu
u gra�anskom kontinuitetu i osposobiti Grad za do�ek mitskih pedesetih.
Sa�uvanu gra�ansku svijest imali su malobrojni autohtoni Zadrani i pojedinci
iz ve�ih sredi�ta. Potonje je komunisti�ka vlast, kao nepo�udne, upu�ivala
na rad u opusto�eni Zadar
pi�e Abdulah SEFEROVI�, Slobodna Dalmacija, Feljton
Ono �to je od Zadra ostalo nakon dvaju svjetskih ratova
bila je samo be�ivotna hrpa pougljenih ru�evina u kojoj vi�e nije bilo
magme kojom bi se sastavila i obnovila barem utvara mjesne pro�losti.
Grad je izgubio vlastitu memoriju i osje�aj identiteta.
Naseljene ru�evine
Bez obzira na svu dobrohotnost, novo pu�anstvo iz okolice, koje je po�elo
naseljavati zadarske ru�evine, nije moglo popuniti prazninu u gra�anskom
kontinuitetu i osposobiti Grad za spreman do�ek mitskih pedesetih. Sa�uvanu
gra�ansku svijest nosili su sobom malobrojni autohtoni Zadrani i pojedinci
iz ve�ih kulturnih sredi�ta. Potonje je komunisti�ka vlast, kao nepo�udne,
upu�ivala na rad u opusto�eni Zadar.
Me�u rijetkim Hrvatima koji nisu napustili Zadar cijelo vrijeme talijanske
vladavine bio je i dr. Edvin Androvi� (1896.-1973.), unuk istaknutoga
zadarskoga ljekarnika, prista�e narodnjaka i ranog fotografa Nikole
Androvi�a (1824.-1895.). Pro�ao je te�ku fa�isti�ku torturu, a obiteljsku
ljekarnu uni�tili su mu ameri�ki bombarderi. Kao uzorit antifa�ist i
domoljub biran je za prvoga gradona�elnika Zadra i zastupnika u hrvatskome
Saboru.
Na drugoj strani, obitelj akademika i uglednoga sveu�. prof. Ive Petriciolija,
premda talijanskoga podrijetla, morala je napustiti Zadar zbog hrvatstva!
Njegovi su preci doselili iz Italije u 17. stolje�u u Sali na Dugom
otoku. Do 19. stolje�a kroatizirali su se i postali zadarski tvorni�ari
i odvjetnici.
Njegov otac Josip Petricioli bio je �lan Stranke prava i osniva� zadarskoga
Hrvatskog akademskog kluba. Previ�e da bi ga mogao trpjeti fa�isti�ki
re�im. Iselio se s obitelji 1928. u Preko na otoku Ugljanu. Mladi Ivo
Petricioli poha�ao je gimnaziju u Splitu, a studije zavr�io u Zagrebu
1949. Mogao je kao uzoran student birati gdje �e raditi, ali se odlu�io
za povratak u poru�eni Zadar.
Borbeni stjegono�a
Obitelj Brkan, pak, morala je iz Zadra oti�i tako�er zbog hrvatstva,
ali se zbog toga istog hrvatstva morala vratiti iz Nezavisne Dr�ave
Hrvatske u talijanski Zadar! Ante Brkan, djed uglednih majstora fotografije
Ante i Zvonimira Brkana, eksponirao se u doba Austrije kao borbeni stjegono�a
Hrvatskog sokola. Zbog toga je uo�i uspostave talijanske vlasti bio
prinu�en iseliti u Hrvatsku. Ondje je, me�utim, stradao njegov sin Antun,
koji je zbog sudjelovanja u Velebitskom ustanku 1932., dakle opet zbog
hrvatstva, morao zajedno s obitelji bje�ati u Italiju.
Nakon uspostave Nezavisne Dr�ave Hrvatska do�ao je u sukob s �elnicima
usta�koga pokreta poradi njihova politi�kog ekstremizma, �to ga je ponovno
odvelo u egzil. I njega i njegovu obitelj. Da apsurd bude potpun, ovaj
su se put sklonili u zadarski Varo�, u staru ku�u djeda Martina! Pre�ivjeli
su rat i bombardiranje, a za vrijeme komunizma Antun Brkan trajno je
ostao pod policijskim nadzorom, dakako opet zbog hrvatstva. Grgo O�tri�,
doajen zadarskih konzervatora, prvi koji je sustavno spa�avao umjetnine
iz ru�evina, potomak je uglednih i bogatih novigradskih na�elnika i
posjednika. Njegov djed Grgur O�tri� Zeki� imao je nekoliko zgrada u
Zadru. U jednoj od onih na Novoj obali, isto�no od hotela Zagreb (stradala
je u ratu), bilo je sjedi�te Hrvatskog sokola i Gimnazije s hrvatskim
nastavnim jezikom.
Grijanje arhivskim spisima!
Od brojnih poslijeratnih dogodov�tina, Grgo O�tri� se jednom zgodom
prisjetio kako je, obilaze�i revno prostorije u kojima je bilo pohranjeno
ono �to je spa�eno ispod ru�evina, zatekao nekolicinu promrzlih radnika.
Grijali su se, �estoko lo�e�i pe� arhivskim spisima. Poludio je od bijesa.
Da bi ga umirili, radnici su mu objasnili da pale samo staru, po�utjelu
kartu�inu, onu koja ni�ta ne vrijedi. Noviju ne diraju.
Me�u onima koji su na vlastiti zahtjev stigli u Zadar ve� potkraj 1944.
bio je i prof. �ime Dunatov (1907.-1997.). Ro�en je u Preku, a �kolovan
u �ibeniku i Zagrebu. Bogato kazali�no iskustvo, ste�eno u radu s �acima
znamenite dominikanske klasi�ne gimnazije u Bolu na Bra�u i u nadbiskupskoj
klasi�noj gimnaziji u �ibeniku, odmah je stavio na raspolaganje partizanskim
amaterskim skupinama koje su pristizale u Zadar.
Jednoj od tih dru�ina priklju�io se u prosincu 1944. i mladi zadarski
tenor Joso �pralja. Ro�en i odgojen u ku�i obitelji Brkan, izu�io je
fotografski postupak u atelijeru majstora Ivana Jeri�evi�a, a kao pjeva�
prvi put je samostalno nastupio 1942., na bo�i�noj misi u katedrali
svete Sto�ije. �pralja je ina�e nastavio neprekinuti niz doma�ih fotografa
u Zadru, od Josipa Br�i�a i Nikole Androvi�a, preko Tomasa Burata, do
Jakova Peru�i�a i njegova ro�aka Ivana Jeri�evi�a.
*****
�itajte sutra na portalu:
MITSKE PEDESETE U ZADRU (3)
Bila je hrabrost �ivjeti u Zadru
Na po�etak
