23.09.2007.
Iz
novije povijesti: MITSKE PEDESETE U ZADRU (1) Te�ko breme dvaju svjetskih
ratova
Stotinama godina glavni grad mleta�ke te, potom, austrijske
Dalmacije, Zadar je 1918. preko no�i pretvoren u izolirani talijanski
posjed, odsje�en od Srednje Europe. Velike neda�e ne dolaze same pa
se nad Zadrom uskoro javlja i bauk fa�izma. Oboren na koljena, Zadar
u vihoru Drugog svjetskog rata trpi razaranje, a kad se idu�ih godina
nastavlja iseljavanje u Italiju (Hrvati su ve� iselili izme�u dva rata)
Zadar zamalo ostaje bez autohtonoga gradskog �ivlja
pi�e Abdulah SEFEROVI�, Slobodna Dalmacija, Feljton
Pedesete godine pro�loga stolje�a odavno se smatraju mitskim
godinama. To je doba u kojemu je raskid sa staljinizmom i socijalisti�kim
realizmom omogu�io pojavu znatnih dru�tvenih i kulturnih previranja,
promjena i nada (a s njima i novih zabluda); vrijeme kada su se uo�ile
prve naznake odbacivanja normativne estetike i po�etka stvarala�kih
sloboda. Epicentar je, dakako, bio u Zagrebu, ali su se tektonski poreme�aji
osjetili u cijeloj zemlji.
Izoliran posjed
�tovi�e, reklo bi se da je u manjim sredi�tima bilo �ak
i ranijih navje�taja koji su zaboravljeni ili mo�da uop�e nisu prepoznati.
Tko bi se, primjerice, mogao nadati da je takvih refleksa bilo i u Zadru
u kojemu je �ivot tek po�eo nicati iz ratnog ni�tavila i neartikulirane
hrpe ru�evina.
Svi su nakon rata po�eli od ne�ega ili od nekoga. Jedino je Zadar po�eo
bez i�ega i bez ikoga. �ivot se ondje pojavio kao cvijet na zgari�tu,
bolno i te�ko, ali nadasve kreativno. Za razliku od ostalih gradova
koji su osje�ali ve�e ili manje ratne posljedice, Zadar se na�ao pod
te�kim teretom dvaju svjetskih ratova.
Stotinama godina glavni grad mleta�ke, a zatim austrijske Dalmacije,
Zadar je 1918. preko no�i pretvoren u izolirani talijanski posjed, dramati�no
odsje�en od izravne veze s prirodnim zale�en i Srednjom Europom. Jo�
gore, od gotovo 16 tisu�a stanovnika, koliko je u Zadru �ivjelo 1920,
u idu�e dvije godine Grad je napustilo njih 7458, uglavnom Hrvata koje
su zamijenili do�ljaci s Apeninskog poluotoka. Taj �e se broj kasnije
pove�ati na 9,7 tisu�a, tako da �e ve� 1931. godine samo 53 posto od
ukupno 18.614 stanovnika biti ro�eni Zadrani!
Kako velike neda�e nikada ne dolaze same, tako se nad Zadrom uskoro
pojavio jo� i bauk fa�izma. Enzo Bettiza sje�a se kako je to dvadesetih
i tridesetih godina bila italofa�isti�ka oaza u kojoj su se istovremeno
i proturje�no slavili nedovoljno autarki�na rasko� slobodne luke i razuzdana
ideolo�ka autarkija ratobornog i mahnitog pograni�nog nacionalizma.
Fa�isti�ko divljanje
Uz nacionalisti�ko divljanje, fa�isti�ki je populizam
sustavno zatirao gra�ansku duhovnu svijest. Nije to bila obi�na ideolo�ka
indoktrinacija ve� tvrda �ivotna praksa. Zadarski dnevnik Il Littorio
Dalmatico s kraja 1937. i po�etka 1938. donosi programatske napise pod
znakovitim naslovima Conversazioni d�Arte, Arte e Popolo i Arte e Fascismo,
iz kojih se vidi kako ta diktatura nije bila ni�ta mek�a od socijalisti�kog
realizma. Ve� oboren na koljena, Zadar je u vihoru Drugog svjetskog
rata pretrpio razaranje koje se mo�e mjeriti samo s onim iz 1202. godine
kada su ga kri�ari tako�er sravnili sa zemljom. Ra�una se da je u ameri�kim
bombardiranjima 1943. i 1944. potpuno poru�eno 45 posto Grada, a 25
posto te�e i 30 posto lak�e o�te�eno. Stanovni�tvo se razbje�alo na
sve strane. Najvi�e u Italiju, kamo su oti�li ne samo novoprido�li Talijani
ve� i najve�i dio zadarskoga �ivlja talijanske nacionalnosti. Bilo bi
pogre�no vjerovati, u skladu s onda�njom komunisti�kom ratnom retorikom,
da su sve to bili fa�isti. Premda je fa�izam doista mahnitao Gradom
i ostao na vlasti sve do kraja njema�ke okupacije, ne mo�e se re�i da
su ga stanovnici prihvatili bez ostatka. Da nije bilo tako, ne bi 1943.
bilo velikih policijskih �istki u kojima je uhi�eno oko 300 ljudi.
Odlazak autohtonih
Nakon svega toga na Poluotoku je u o�ujku 1945. �ivjelo
tek tisu�u stanovnika, a u ostalim rubnim predjelima jo� njih 7,4 tisu�e.
Kada se ra�una da se u idu�ih nekoliko godina nastavilo iseljavanje
u Italiju i kada se uzmu u obzir Hrvati koji su se iselili izme�u dvaju
ratova, tada nije te�ko zaklju�iti da je Zadar zamalo ostao bez autohtonoga
gradskog �ivlja.
Posljedice se osje�aju jo� i danas. Doktor Vladimir Skra�i� sa zadarskoga
Sveu�ili�ta pisao je 1999. godine: Grad je u osam posljednjih desetlje�a
dvaput izmijenio stanovni�tvo, a kroz svoju povijest nekoliko puta jezi�nu
praksu i slu�bene jezike. Danas se u Zadru ne govori ni vla�ki ni bodulski.
Ili to�nije, govori se i vla�ki i bodulski, ali se ne govori "po
zadarski". U jezi�nom smislu, Zadar je danas grad bez du�e.
I jo� ne�to, ni�ta manje va�no: Mo�e se bez straha ustvrditi da prekid
s prethodnim nara�tajima nije nigdje bio tako definitivan kao u zadarskom
slu�aju (...) Zadar je grad u kojemu danas vi�e ne �ivi tako re�i ni
jedan �lan slavnih zadarskih porodica. Tra�enje identiteta u pro�losti
vezuje se samo na prostore, spomenike i uspomene, ali ne i na osobe.
*****
�itajte sutra na portalu:
MITSKE PEDESETE U ZADRU (2)
Grad bez memorije i identiteta
Na po�etak
