06.11.2006.
New Orleans - tu�na obljetnica uragana Katrina
�ivimo u vremenu u kojem se masovne nesre�e i katastrofe doga�aju gotovo svakodnevno, bilo da su izazvane ratovima, terorizmom ili da se radi o prirodnim katastrofama. Svi ih brzo potiskuju iz svijesti i zaboravljaju, osim onih, katastrofama direktno pogo�enih. Pa podsjetimo se i mi kako je to bilo u New Orleansu prije godinu dana, kada je uragan Katrina opusto�io grad. Pogledajmo �to su tih dana o toj katastrofi javljali hrvatski elektronski mediji:
118 poginulih u gradu uni�tene povijesti
utorak, 6.9.2005
URAGAN Katrina uzeo je 118 �ivota u New Orleansu i okolici, priop�io je Ured za zdravstvo dr�ave Lousiane, nagla�avaju�i da �e tragi�na brojka zasigurno biti ve�a.
Isti ured je potvrdio da je identificirano 67 tijela koja se nalaze u mrtva�nici u gradu Baton Rougeu.
U ponedjeljak je slu�bena brojka �rtava uragana koji je 29. kolovoza pogodio jug Sjedinjenih Dr�ava bila 83 mrtva i to samo na podru�ju New Orleansa.
Razli�iti neslu�beni izvori naga�aju da su poginule tisu�e ljudi, a najcrnje prognoze govore o 10.000 poginulih, koji �e tek biti otkriveni kada se voda u potpunosti povu�e, prenosi Hina.
I dok lokalne vlasti u New Orleansu nastoje �ivot grada vratiti u normalu, ameri�ki je kongres u �etvrtak nave�er odobrio paket od 51.8 milijardi dolara pomo�i podru�jima poharanim uraganom Katrina.
Ameri�ki predsjednik George W. Bush potpisao je odluku iste ve�eri, a od kongresa je tra�io brzu reakciju u dono�enju odluke o dodatnim sredstvima za pogo�ena podru�ja.
Svota koju je jednoglasno odobrio Senat predstavlja drugi dio hitnih sredstava deblokiranih nakon Katrine. Hitno sazvan kongres ve� je odobrio pro�log tjedna iznos od 10,5 milijardi dolara pomo�i �rtvama Katrine.
Katrina uni�tila povijest ameri�kog juga
utorak, 6.9.2005
Uragan Katrina otpuhao je �ivote i �ivotne ste�evine stanovnika ameri�ke obale Meksi�kog zaljeva ali i velik dio ameri�ke povijesti.
U zemlji urbanih sredi�ta bez prepoznatljivog identiteta slikovite ku�e iz 19. stolje�a na ju�nim obalama Sjedinjenih Dr�ava bile su jedan od rijetkih podsjetnika na pro�la vremena. Sada su, me�utim, mnoge velike ku�e na obali s prostranim verandama i crkve sa zvonicima jednostavno nestale. Generacije uspomena i��eznule su u jednoj jedinoj 12-satnoj oluji.
"Gotovo su sve na�e stare ku�e nestale. To nije samo pitanje financijskog gubitka, nestala je na�a povijest", ka�e Helen Sirmon, u�iteljica u osnovnoj �koli koja je svoje razrede vodila u obilazak povijesnih gra�evina grada Biloxija.
"Poku�at �emo o�uvati pro�lost govore�i o njoj, no to nije isto kao i kada je mo�ete vidjeti. To �e osiroma�iti na�u djecu", rekla je Sirmon.
Green Oaks, najstarija rezidencija na obali Mississippija, samo je gomila sme�a. Uni�ten je Beauvoir, posljednji dom Davisa Jeffersona, predsjednika konfederacije.
Vilu Davis, izgra�enu 1854. godine, uni�tila je oluja. Unutra�njost Old Brick Housea, povijesnog muzeja, poharana je.
Gospodarstvo Tullis-Toledano, izgra�eno 1856. i s pa�njom obnovljeno nakon uragana Camille 1969., sada su razbacane krhotine. A popis tu ne zavr�ava.
S obzirom na potpuno razaranje vrlo malo ljudi na tom podru�ju vjeruje da �e vlasti poku�ati obnoviti potez ku�a uz obalu. Ve�ina je nekretnina ionako bila u privatnoom vlasni�tvu a njihovi vlasnici mo�da nemaju novac potreban za obnovu.
"Ovdje �e se nuditi mnogo vrlo jeftinih nekretnina i zemlji�ta uz obalu", ocijenio je Bruce Brookshire, savjetnik za ulaganja �ija je kamena ku�a u blizini obale jedna od rijetkih zgrada koja se nije uru�ila.
"Tko �e ponovno graditi? Ne mo�ete dobiti osiguranje od poplave a sve �to napravite lako bi moglo biti otplavljeno u sljede�oj oluji", ka�e Brookshire.
Najvjerojatniji kupci mogle bi biti velike kockarnice Biloxija koje su u grad po�ele nicati 1992. nakon promjena u zakonu o kockanju dr�ave Mississippi i sa sobom donijele gospodarski procvat ostvaruju�i prihod od 2,7 milijardi dolara godi�nje.
Po sada�njem zakonu kockarnice mogu biti smje�tene samo na vodi. Goleme teglenice ukra�ene neonskim svijetlima istrgnula je i na obalu izbacila Katrina pri �emu su uni�tile sve �to im se na�lo na putu.
Oko 14.000 radnih mjesta vezano je uz mjesnu industriju kocke a gradona�elnik Biloxija, koji �eli odr�ati gospodarstvo na �ivotu, nazna�io je da bi zakon mogao biti jo� jednom promijenjen kako bi se kockarnicama dopustilo da puste korijen i na kopnu.
"Bojim se da �emo morati prodati na�e du�e i dopustiti im gradnju na kopnu", ka�e Joshua Toler iz Biloxija. "Ljudi �e biti isti, no mnoge �e se stvari promijeniti. Morat �emo postati jo� jedan Las Vegas samo kako bi pre�ivjeli".
I ostale zajednice koje nastoje pokrenuti obnovu du� obale suo�ene su sa sli�nim slo�enim izborima i morat �e poku�ati na�i ravnote�u izme�u gospodarskih potreba i �elja za o�uvanjem pro�losti.
Gradona�elnici mjesta na obali ponavaljaju da je njihov prvenstveni cilj operacija tra�enja i spa�avanja pre�ivjelih �rtava Katrine, a razmi�ljanja o obnovi ostavljaju za kasnije. No samim pogledom na razaranja i �rtve postaje jasno da promjena dolazi.
"To je kraj jednog razdoblja. To je Prohujalo s vihorom. Kako ka�e Scarlett OHara; Sutra je novi dan", rekao je savjetnik za ulaganja Brookshire tumaraju�i napu�tenom pla�om Biloxija.
Nakon poplave, New Orleans napala smrtonosna bakterija
utorak, 6.9.2005
VODA kojom je poplavljen New Orleans zara�ena je bakterijom E. coli, izvijestio je gradona�elnik grada Ray Nagin. Bolest koju ona uzrokuje �esto zavr�ava smr�u, a postoji opasnost da �e se pojaviti i komarci koji �e prenositi druge bolesti.
Kako javlja CNN, vi�e od 80 posto grada je poplavljeno vodom koja je duboka i do 6 metara. Voda je postala toksi�na mje�avina kemikalija, sme�a, le�eva i ljudskih ostataka.
Bakterija E. coli dolazi iz ljudskih i �ivotinjskih ostataka i mo�e se na�i u otpadnim vodama. �ak je i voda za pi�e kontaminirana s bakterijom, �to bi moglo dovesti do bolesti i smrti. Vlasti su objavila i podatak da �e pro�i tjedni dok se voda ne povu�e iz grada.
U povijesnom dijelu grada, Garden Districtu, helikopteri gase po�ar koji vatrogasci nisu uspjeli obuzdati, a vatra, koja je dosad uni�tila najmanje dvije velike zgrade, sada se �iri po ostalim slikovitim zgradama.
Vatra je zapo�ela kada se zapalila svije�a u podrumu zgrade, a Garden District je jedan od rijetkih dijelova grada koji je po�te�en posljedica uragana Katrina.
Gradona�elnik Nagin je rekao kako se jo� ne zna koliko �e mrtvih biti kada se voda povu�e, ali smatra da �e broj biti u tisu�ama.
"Bit �e u�asno i ponovo �e zgroziti naciju." - kazao je gradona�elnik "grada u�asa".
Nagin je tako�er demantirao da je naredio spasiteljima da uskrate hranu i vodu ljudima koji su inzistirali na tome da ostanu u gradu.
Timovi spasitelja i dalje pretra�uju ku�u po ku�u u gradu kako bi prona�li �rtve, a helikopteri i dalje kru�e po gradu ne bi li prona�li pre�ivjele.
Vojska razmi�lja o tome da avionima zapra�uju komarce u dijelovima grada u kojima bi se mogli pro�iriti i zaprijetiti preno�enjem opasnih bolesti.
O�ito je da �e New Orleans tek pogoditi nove katastrofe, a prijetnje ne�e prestati tjednima, sve dok se voda potpuno ne povu�e iz grada.
Reuters: Veliko srce Hrvatice tje�i o�ajnike New Orleansa
utorak, 6.9.2005
UGLEDNA agencija Reuters objavila je toplu ljudsku pri�u iz New Orleansa, grada duhova i le�eva, vezanu uz hrvatsku obitelj Cvitanovi� koja se odlu�ila pomo�i u nevolji svojim sugra�anima i besplatno im omogu�iti ono najpotrebnije, hranu i vodu.
Grad je potpuno devastiran, le�eva ima posvuda, �to najbolje ilustrira slu�aj �ene �ije je mrtvo tijelo tjednima le�alo na ulici. Njeno tijelo je nabreklo i jako se izobli�ilo, no vlasti su ga tjedan dana ignorirale sporo evakuiraju�i pre�ivjele.
Izbjegli�ki kampovi postali su mjesta silovanja, ubojstava i plja�ki. Mnogi su izgubili sve, a najvi�e nedostaju osnovne potrep�tine poput hrane i vode.
Restoran s morskim specijalitetima Drago u ulici Arnoult, poznat kao jedan od najboljih ribljih restorana u gradu i okolici, ponudio je preostalim gra�anima New Orleansa pogo�enog uraganom Katrina besplatnu hranu za sve koji to �ele.
Nakon �to je pred vi�e od tjedan dana uragan poharao grad veli�ine Zagreba, hrvatska obitelj Cvitanovi� otvorila je svoj restoran kako bi servirala tople obroke piletine i tjestenine uz pitku vodu, �to je ovih dana pravi luksuz u gradu.
"Odlu�ili smo da �emo servirati hranu tako dugo koliko �e trajati na�e zalihe, vjerojatno dok ne podijelimo hrane u iznosu od 20,000 dolara." - izjavila je vlasnica restorana Klara Cvitanovi�, a prenosi Reuters.
Gospo�a Cvitanovi� ima 66 godina, a iz Hrvatske je "trbuhom za kruhom" oti�la kao vrlo mlada djevojka.
"Da budem iskrena, �ivjela sam ameri�ki san i sad im se imam priliku odu�iti" - dodala je Hrvatica velika srca.
Pomo� u kriti�nim trenucima najvi�e se cijeni, a kad se ve� ameri�ke vlasti ne brinu za svoje gra�ane, moraju to �initi sami. Prepu�teni su sami sebi i ako si ne�e me�usobno pomagati, uz sve �to su do sada izgubili, ostaje im jo� jedino ostaviti svoje �ivote u gradu u�asa.
New Orleans pred prisilnom evakuacijom 
srijeda, 7.9.2005
RAY NAGIN, gradona�elnik New Orleansa, u kojem je ostalo samo desetak tisu�a stanovnika, naredio je da se prisilno evakuiraju sve osobe iz grada, �eljele to one ili ne. U gradu �e ostati samo oni koji sudjeluju u �i��enju ostataka nakon katastrofalne koju je uzrokovao uragan Katrina.
"Moramo prisiliti sve osobe na evakuaciju bez obzira na to �to mo�da ne �ele oti�i ili su na privatnim posjedima." - stoji u priop�enju iz gradona�elnikova ureda, javlja CNN.
Mnogi stanovnici su odbili napustiti New Orleans usprkos naredbama od strane vlasti i upozorenja da ostanak u poplavljenom gradu predstavlja zdravstveni rizik.
Prema anketama koje su proveli CNN, USA Today i Gallup, ve�ina Amerikanaca smatra da se grad nikada ne�e oporaviti od katastrofe uzrokovane uraganom Katrina.
Busheva administracija je od Kongresa zatra�ila dodatnih 30-tak milijardi dolara za sljede�u fazu vra�anja "grada u�asa" u prvobitno stanje. Do sada su dobili svega 10.5 milijardi dolara.
Ministar obrane Donald Rumsfeld izjavio je da distribucija pomo�i u New Orleansu ne�e sprije�iti ameri�ko sudjelovanje u Afganistanu.
"Imamo snage i kapacitete da nastavimo globalni rat protiv terorizma dok se bavimo humanitarnom krizom kod ku�e." - kazao je Rumsfeld.
Gra�ani New Orleansa koji su ostali u gradu �ele sa�uvati svoje domove koliko je to mogu�e
Neki su zabrinuti za svoje vlasni�tvo koje �e biti oplja�kano ukoliko ga napuste, dok ostali �ele sa�uvati svoje ljubimce, a svi se sla�u oko toga da bi �ivot u izbjegli�tvu mogao biti �ak i te�i od sada�njeg.
Podsjetimo, voda kojom je poplavljen grad kontaminirana je E. coli bakterijom, a postoji visoki rizik zaraze koja mo�e izazvati smrt. Voda je postala toksi�na mje�avina kemikalija, sme�a, le�eva i ljudskih ostataka.
Gra�ani bi grad trebali napustiti isklju�ivo zbog vlastitog dobra, no ho�e li ih vlasti uspjeti istjerati iz njihovih domova, pokazat �e naredni dani.
Tisu�e vre�a za le�eve poslano u Lousianu
�etvrtak, 8.9.2005
DESETAK dana nakon �to je razorni uragan Katrina poharao New Orleans savezne vlasti su u dr�avu Louisianu poslale 25.000 vre�a za le�eve. Dok se stanje u poplavljenom gradu polako normalizira, po�elo je skupljanje tijela ljudi koji su stradali direktno od uragana ili njegovih posljedica.
Slu�bena brojka poginulih u �etvrtak ujutro bila je 83, me�utim strahuje se da su tisu�e ljudi izgubili �ivot. 30-ak mrtvih tijela prona�eno je ju�er u poplavljenom stara�kom domu u predgra�u New Orleansa, dok je oko 50-ak starijih ljudi iz doma pre�ivjelo te su odvedeni na sigurno, javlja CNN.
Ju�er su komunalne slu�be u gradu poku�ale ukloniti vodu s ulica, a od 80-ak pumpi izgra�enih u New Orleansu za ovakve slu�ajeve samo tri su bile ispravne. Pod vodom se jo� uvijek nalazi ve�i dio grada, zbog �ega postoji opasnost od izbijanja zaraze. Najmanje troje ljudi umrlo je zaraziv�i se kontaminiranom vodom, a strahuje se da poplavne vode skrivaju jo� mrtvih tijela.
Djelatnici savezne slu�be za rje�avanje hitnih situacija (FEMA) proveli su ispitivanja vode u kojoj je, prema prvim rezultatima, prona�ena bakterija Escherichia coli (karakteristi�na za zaga�enu hranu), zatim coliform bakterija, a prona�ene su i smrtonosne koncentracije olova u vodi.
Vodu nitko ne smije piti ni pod kakvim uvjetima, a FEMA je preporu�ila da ljudi izbjegavaju svaki kontakt s vodom. Vlasti zbog toga i dalje evakuiraju gra�ane u prihvatili�ta u kojima je osiguran pristup �istoj vodi s ure�enim sanitarnim �vorom.
Da je poplava trenutno najve�a opasnost u New Orleansu najbolje svjedo�i podatak da je gradona�elnik Ray Nagin ju�er nalo�io prisilnu evakuaciju preostalog stanovni�tva grada.
Policijski upravnik Eddie Compass rekao je kako njegovi slu�benici ne�e provoditi prisilnu evakuaciju sve dok svi oni koji �ele dobrovoljno napustiti grad ne iza�u iz njega.
"Ako zapovjedim svojim policajcima da izvr�e prisilnu evakuaciju, mnogo ljudi �e poginuti." - rekao je Compass na press konferenciji.
Policija i nacionalna garda ipak i dalje kru�e gradom te poti�u stanovnike da privremeno isele dok se situacija ne dovede do razine sigurne za �ivot.
No, mnogi gra�ani u strahu za svojom imovinom jednostavno ne �ele oti�i, zbog �ega se stvara potencijalno opasna situacija u kojoj bi moglo do�i do obra�una izme�u stanovni�tva i policijskih snaga.
Barbara Bush: Siromasima iz New Orleansa se ba� posre�ilo!
�etvrtak, 8.9.2005
MAJKA aktualnog ameri�kog predsjednika Georgea W. Busha i supruga biv�eg predsjednika Georgea Busha, biv�a prva dama Amerike, izjavila je kako �rtvama uragana Katrina u New Orelansu i nije tako lo�e!
Ona je posjetila �rtve uragana Katrina na Astrodomu u Houstonu u kojem su sklepane ku�ice za nesretne ljude. Komentiraju�i objekte namijenjene izbjeglim osobama iz "grada plutaju�ih le�eva", biv�a prva dama je kazala kako su jadni ljudi iz New Orleansa - imali sre�e!
Kako javlja ameri�ki The Nation, prije nego se vratila u svoju vilu "te�ku" vi�e milijuna dolara u Houstonum okupljenim je "sretnicima" kazala: "Svi su odu�evljeni gostoprimstvom. Znate, velika ve�ina ljudi ovdje su ionako bez privilegija, pa je ovo, zaspravo, jako dobro za njih."
U Astrodomu u kojem su sklepane improvizirane nastambe smje�tene su obitelji odvojene od svojih najdra�ih, ljudi koji su bili prisiljeni napustiti svoje domove i zajednicu u kojoj su proveli cijeli �ivot.
Roditelji svojoj djeci poku�avaju objasniti da su njihovi ku�ni ljubimci, njihove igra�ke i prijatelji vjerojatno izgubljeni zauvijek, ali g�a Bush ipak smatra da su bili sretne ruke.
U najmanju ruku, pi�e The Nation, Barbara je pokazala djeli� empatije koja odgovara nedavnom doga�aju, pri kojem je njezin sin�i� predsjednik iskoristio priliku da odleti u New Orleans kako bi se fotografirao za medije.
Iako su tisu�e �rtava uragana Katrina nastavile moliti za hranu, vodu, uto�i�te, lijekove i napokon za izlazak iz "grada no�ne more", Michael Brow, zadu�en za saniranje izvanredne situacije je kazao kako "ljudi dobivaju sve potrebno."
Nakon ovakvih izjava i "brige" za svoje gra�ane, koji �ive "ameri�ki san", postavlja se sasvim logi�no pitanje: Tko je ovdje lud?
Oko 900 stranaca smatra se nestalima nakon udara Katrine
�etvrtak, 8.9.2005
OKO 900 stranaca, me�u kojima brojni Francuzi i Britanci, smatraju se nestalima nakon �to je uragan Katrina pogodio podru�je New Orleansa, objavio je u �etvrtak Washington Times.
List prenosi kako je tijekom kontakta s konzularnim predstavni�tvima u zemlji ustanovljeno da se nestalima smatra oko 160 francuskih i 96 britanskih dr�avljana.
Ono od �ega se posebno strahuje je vjerojatno velik broj nestalih meksi�kih imigranata koji su u podru�ju New Orleansa radili na crno, prenosi list.
Za one koji �ele vidjeti op�irniji fotozapis mogu ovdje skinuti PPS (PowerPoint prezentaciju)
*****
GODINU DANA KASNIJE...
Po�etkom lipnja 2006. Ve�ernji list objavljuje:
New Orleans: Poznate su posljedice uragana Katrina
Nestale dvije tre�ine grada
Prije tjedan dana na podru�ju Kariba i Atlantika po�ela je nova sezona uragana, a preostali stanovnici New Orleansa jo� nisu zaboravili u�as kroz koji su pro�li kada je lani potkraj kolovoza grad zahvatio bijes uragana Katrina. Devet mjeseci naga�alo se o konkretnim brojkama, no ovoga tjedna sve je postalo jasno grad se smanjio za dvije tre�ine. Popisom stanovni�tva utvr�eno je da se u New Orleans dosad nisu vratila �ak 278.833 stanovnika.
Promijenila se i demografska struktura pa sada u New Orleansu ima puno vi�e bijelaca, starijih ljudi i onih imu�nijih, a �okantno je da je St. Bernard Parish, koji je prakti�no dio grada, izgubio �ak 95 posto stanovni�tva koje je u njemu �ivjelo prije uragana. No, tu nije kraj pora�avaju�im brojkama na cijelom podru�ju koje su poharali uragani Katrina i Rita jo� je raseljeno vi�e od 400 tisu�a ljudi. Istra�ivanje koje je sveu�ili�te u New Orleansu provelo me�u onima koji su ostali u gradu pokazuje da �ak 67 posto ispitanika izrazito strahuje za svoju budu�nost u idu�ih pet godina, a utvr�eno je i da su u�estali psihi�ki problemi, izrazita tjeskoba i nesanica.
Iako federalne vlasti izjavljuju da su uspjele popraviti sustav nasipa koji �tite grad od poplava, stru�njaci s Kalifornijskog sveu�ili�ta tvrde da je posao obavljen traljavo i da satelitske snimke pokazuju da popravljeni nasipi ne�e izdr�ati ako ove godine sli�an uragan pogodi grad.
Nova nesre�a mo�e se dogoditi prakti�no svakog trenutka, veliki dijelovi grada jo� nisu obnovljeni, a stru�njaci tvrde da postoje podru�ja koja vi�e nikada ne�e biti pogodna za naseljavanje zato �to tonu takvom brzinom da je ondje zapravo nemogu�e i�ta sagraditi. Vodoopskrbni sustav grada radi, no toliko je pun rupa da gubi vi�e od dvije tre�ine vode, a tlak je slab pa su vi�i katovi zgrada potpuno bez vode.
Ovih dana ameri�ki mediji pi�u i o tome da je New Orleans postao glavno odredi�te ilegalnih useljenika iz Ju�ne i Srednje Amerike koji ondje lako nalaze posao. Naravno, rije� je o radu na crno. Ti ilegalci obavljaju vrlo opasne poslove ra��i��avaju ru�evine bez ikakve za�tite, i to za dvostuko manju pla�u od radnika koji su na istim poslovima zaposleni legalno. Na podru�je koje su lani pogodili uragani doselilo se oko 150 tisu�a Hispanoamerikanaca.
I tako je Katrina jednom zauvijek promijenila obli�je cijele regije koja je bila i ostala najsiroma�niji dio Sjedinjenih Dr�ava. No, tamo�nje stanovni�tvo mu�i i to �to Washington nije imao puno razumijevanja za nj. �ini se da je i ovaj put prednost imao rat u Iraku, a ne ameri�ka sirotinja.
*****
A kad smo ve� kod ameri�ke sirotinje, evo i jedne potresne drame, koja se dogodila godinu dana nakon uragana "Katrina", a prenosi je Index.hr:
Ljubavni par - simbol "Katrine" -
skon�ao u stravi�nom ubojstvu i samoubojstvu
NEW ORLEANS se godinu dana nakon uragana "Katrina" i egzodusa vi�e od polovice uraganom protjeranog stanovni�tva, suo�ava sa sve ve�im valom nasilja. Iako se jedan od naj�ivopisnijih gradova Sjeverne Amerike i ranije mogao "pohvaliti" visokom stopom ubojstava, malo je doga�aja koji su lokalnu javnost �okirali kao otkri�e u Ulici North Rampart, u utorak nave�er.
Sve je zapo�elo kada je policija dobila dojavu da se s krova hotela "Omni" bacio mladi� u 20-godinama. Samoubojica je identificiran kao 28-godi�nji Zackery Bowen, a u d�epu mu je prona�eno pet stranica dugo opro�tajno pismo. U njemu je tvrdio da je 5. listopada ubio vlastitu 26-godi�nju djevojku Adriane Addie Hall (na slici gore Bowen i Hall snimljeni nedugo nakon udara "Katrine").
Policija se potom zaputila u ulicu North Rampart gdje je Bowen zajedno sa svojom djevojkom Addie unajmio stan iznad lokalne vudu-trgovine. Tamo su prona�li �tednjak s dva lonca - u jednom je bila skuhana �enska glava, a u drugom skuhane ruke. U pe�nici su prona�li tragove ljudskih nogu, a na tavi tragove ljudskog tkiva. Ostatak trupla je prona�en u kantama za sme�e.
Izvori bliski istrazi tvrde da, usprkos tome svemu, nema dokaza da je ubojica na svojoj �rtvi prakticirao kanibalizam, a autopsija provedena u Bowenovom �elucu nije prona�la tragove ljudskog mesa.
Osim stravi�nih prizora raskomadanog le�a, detektive su u stanu do�ekale i oznake koje je ubojica ostavio kako bi im pomogao da prona�u druge dokaze. Me�u njima je bio i osam kucanih stranica dug opis cijelog doga�aja.
Bowen u njemu tvrdi da je svoju djevojku prvo zadavio, dodav�i da se to dogodilo "brzo". Potom se, suo�en s onime �to je u�inio, napio i u takvom stanju nekoliko puta seksualno op�io s le�om. Kada se otrijeznio, krenuo je u komadanje le�a, pri �emu se slu�io pilom i no�em.
Policija je kasnije izvijestila kako je autopsija �rtve potvrdila navode iz Bowenovog pisma. On u pismu navodi da je ispo�etka mislio sakriti zlo�in, ali se nakon odre�enog vremena predomislio, u�asnut spoznajom da "ne osje�a nikakvo kajanje". U pismu je tako�er dao detaljne informacije o rodbini i prijateljima �rtve, kao i svojoj obitelji, za koju tvrdi da o zlo�inu "nije imala pojma".
Bizarnost cijelog slu�aja le�i i u �injenici da su ubojica i �rtva ve� ranije bili na naslovnicama ameri�kih i svjetskih medija, upravo zahvaljuju�i uraganu "Katrina".
Bowen, rodom iz Los Angelesa, u New Orleans je do�ao 1996. godine, a neki izvori navode da je slu�io u ameri�kim vojnim snagama u BiH i Iraku. Za vrijeme "Katrine" je ostao bez doma te se smucao po poplavljenim ulicama dok mu uto�i�te nije pru�ila konobarica Adrienne Hall, u koju se zaljubio na prvi pogled. Ubrzo su postali ljubavni par i trgovali zalihama alkoholnih pi�a kako bi osigurali pitku vodu.
U �lanku "New York Timesa" Hall je opisala kako je policijsku za�titu njihovog doma osigurala tako �to je pokazivala grudi svakom policijskom automobilu koji bi patrolirao njihovom ulicom.
Zbog odluke da poku�aju po svaku cijenu pre�ivjeti u poplavljenom gradu Bowen i Hall su od medija slavljeni kao simbol prkosa New Orleansa, a njihova ljubavna veza kao jedna od rijetkih pozitivnih pri�a usred najve�e prirodne katastrofe u ameri�koj povijesti.
Godinu dana kasnije, par je postao �rtvom financijskih problema, pa su u North Rampart do�li nakon izbacivanja iz prethodnog stana zbog nepla�ene stanarine. Svjedoci i prijatelji tvrde kako se par po�eo sve vi�e sva�ati i zbog Bowenove nevjere prema Adriani.
Leo Watermeier, njihov najmodavac koji se prije par mjeseci natjecao za gradona�elnika, pretpostavlja da je povod ubojstvu djevoj�ina odluka da de�ka izbaci iz stana. O tome ga je izvijestila nakon sva�e koja je izbila oko toga �ije �e ime biti na ugovoru o najmu stana.
Usprkos hrpe dokaza koji cijeli slu�aj �ine zaklju�enim, policija New Orleansa je na mjesto zlo�ina pozvala FBI-jeve stru�njake kako bi izradili Bowenov profil i bizarno ubojstvo eventualno povezala s nekim sli�nim doga�ajima u SAD.
Za portal pripremio z.m.
