Jugoslavenstvo vi�e ne skandalizira Hrvatsku. I to je najve�i skandal koji nas podsje�a na Wielandove Abderi�ane. Najnoviji slu�ajevi su tiskanje knjiga potporom hrvatskoga ministarstva kulture o "srpskohrvatskom jeziku" Roberta D. Greenberga i antologije srbijanske poezije u kojoj su tiskane i pjesme poznatih �etnika. Brda se tresla i mi� se rodio.

Nizu hrvatskih skandala, koji hrvatske Abderi�ane ne skandaliziraju, mo�e se pribrojiti i pisanje Hrvatske matice iseljenika (dalje u tekstu HMI) kao dr�avne ustanove zadu�ene za hrvatsko iseljeni�tvo. Pri tom �emo se ograni�iti na njezino glasilo "Matica" i, da ne budemo preiscrpni, na �vicarsku u kojoj �ivi vi�e desetina tisu�a Hrvata jo� od �ezdesetih godina pro�loga stolje�a.

Na�ela HMI-a

HMI pi�e o sebi, na internetskoj stranici, da je utemeljena 1951., a da danas "djeluje u skladu sa Zakonom o HMI �to ga je prvi saziv Sabora nakon demokratskih promjena prihvatio, na sjednici odr�anoj 28. prosinca 1990.", te definira se "kao sredi�nja nacionalna ustanova za obavljanje dru�tvene i privredne djelatnosti od zna�enja za polo�aj hrvatskih iseljeni�kih zajednica"... "HMI prire�uje specifi�ne kulturne, prosvjetne, sportske, nakladni�ke i informativne programe namijenjene svekolikom hrvatskom iseljeni�tvu. HMI se tako s jednakom pa�njom obra�a svim hrvatskim zajednicama izvan domovine, neovisno o vremenu i razlozima iseljenja, socijalnim, kulturolo�kim ili drugim kriterijima." HMI "nastoji razvijati i poticati sna�an, vi�eslojan i trajan dijalog s Hrvatima u iseljeni�tvu i njihovim potomcima kako bi posredovala �injenice koje govore o sastavnicama na�e samobitnosti..." "Istodobno, HMI djeluje i u svrhu o�uvanja ba�tine i etni�ko-kulturnog lika pripadnika hrvatskih manjinskih zajednica u drugim zemljama, te nastoji na najbolji na�in odgovoriti posebnim zahtjevima hrvatskih udruga ili pojedinaca izvan Republike Hrvatske, kako bi se rad te ustanove �to bolje uskladio s potrebama i �eljama na�ih ljudi u svijetu."

Hrvati o kojima se mora �utjeti

Programi su jedno, a djelovanje ustanove drugo. U �vicarskoj je �ivjelo i �ivi lijep broj Hrvata koji se svoga hrvatskoga podrijetla nikada nisu sramili, dapa�e, o�itovali su svoje hrvatstvo i u vremenima kad to nije bilo sasvim uputno. Pisali su �lanke, objavljivali knjige, istupali javno u obrani svoga naroda i sna�ili nacionalnu svijest u suradnji s Hrvatskim katoli�kim misijama. Me�u njima ima i politi�kih zatvorenika koji su svoje hrvatstvo platili robijom po jugotamnicama kao i onih kojima su oduzimane putovnice pri posjetu domovini. I nakon oslobo�enja domovine, pojedini je Hrvati ne prestaju promicati primjerice organizirajem koncerata klasi�ne glazbe mladih hrvatskih glazbenika iz Zagreba, "hrvatskim tjednima" kao susretom �vicaraca i Hrvata s kulturnom, kulinarskom i zabavnom ponudom i sli�nim priredbama. U St. Gallenu je primjerice takvu priredbu u svibnju 2004. otvorio glavom gradona�elnik u gradskoj vije�nici, �to za Hrvate nije ba� svakida�nji doga�aj.

U �vicarskoj postoje razli�ite zavi�ajne, �portske, folklorne, humanitarne, kulturne i druge udruge iseljenih Hrvata. � asopisi "Libra" ( �etiri puta godi�nje) i "Quercus" (najmanje jedanput godi�nje) tiskaju se na hrvatskom i njema�kom - dvojezi�no. Jedan je hrvatski odbojka�ki klub bio na pragu samog ulaska u najja�u �vicarsku ligu, ali je zbog nedostatka financijske potpore morao odustati od prvoliga�koga nauma.

U �vicarskoj �ivi Dubravko Pu�ek, emigrantsko dijete, pjesnik s vi�e zbirki poezije na talijanskom, neumorni prevoditelj i izdava� hrvatske poezije i proze. Dragica Raj�i�, autorica vi�e knjiga na "krnjem" njema�kom jeziku, tiskanih kod �vicarskih nakladnika, (�to nije zanemarivo kad se zna da apsolutna ve�ina hrvatskih autora u inozemstvu tiska svoje knjige u privatnoj nakladi, pla � aju � i tiskanje vlastite knjige) ima godi�nje i po pedesetak nastupa pred �vicarskom publikom i jedino je hrvatsko bi�e, osim vrhunskih �porta�a, u �vicarskoj zanimljivo tuzemnim sredstvima javnog priop�avanja. Promovirane povjesni�arke �vicarskih sveu�ili�ta, Anna Pia Maissen i Jasna Adler, objavile su vrijedne knjige i objavljuju �lanke o hrvatskoj povijesti i prevode na njema�ki odnosno francuski povijesne dokumente i upoznaju svijet tih jezika s hrvatskom povijesti. Tu su jo�, naprimjer, imena hrvatskih znanstvenika poput Pavune, Perovi�a, Bana, �tagljara..., �porta�a Petrica, Majstorovica, Stanica, Rakitica ... O svemu ovome i jo� koje�emu ne�ete saznati ni�ta iz mati�ine "Matice". Jednom je prilikom glavna novinarka HMI-a, upitana za�to se HMI odnosi selektivno prema Hrvatima u �vicarskoj, odgovorila da se srami toga �ina, ali da ona prema Statutu ne mo�e govoriti u ime HMI, ve� samo ravnatelj, njegov zamjenik i urednik �asopisa "Matica". Na to smo upitali onda�njega ravnatelja zbog �ega se pre�u�uju Hrvati iz �vicarske, odgovorio je da se ne mije�a u posao urednika "Matice". Nismo bili lijeni i uputili smo jednu zamolbu aktualnom uredniku "Matice" da nam pojasni kriterije po kojima se ta dr�avna ustanova ravna pri izboru �tiva o Hrvatima, nismo dobili nikada odgovor.

Jugoslavenski sindrom ili �irenje neznanja

Ono �to "Matica" �iri o Hrvatima u �vicarskoj zapravo je namjerno �irenje neznanja. Kao kad se popnete na neku uzvisinu na Jadranu i vidite desetine ili stotinu otoka pred sobom. Tako se mo�ete, dodu�e, uvjeriti da uistinu postoje brojni otoci na Jadranu, ali time va�e znanje o otocima niti ste pro�irili niti produbili. Izvje��a o hrvatskim iseljenicima su u biv�oj dr�avi upravo bila takva. S nekim podobnim jugoslaven�i�om su se mogle puniti novinske stranice o "odanosti na�ih gra�ana svojoj dr�avi", ali javnost nikada nije mogla saznati da postoje iseljenici koji se osje�aju samo Hrvatima, koji se zala�u za uva�avanje ljudskih prava i vi�estrana�ku demokraciju u starom kraju, koji svoje hrvatstvo o�ituju na dostojanstven na�in i sl.

Da se glasilo HMI-a i nakon gotovo petnaestgodi�nje hrvatske samostalnosti u odnosu na Hrvate iz �vicarske zadr�alo na razini biv�e dr�ave, naprosto je skandalozno. HMI se i dalje pokazuje ispostavom kojekakvih interesnih skupina, koje joj se dodvoravaju la�nim ideolo�kim predznacima. "Matica" nam ponovno servira jugoslavenske optante kao prave Hrvate. "Matica" �e sve tiskati, na veliko razo�aranje Hrvata u �vicarskoj, �to joj ponude Dunja i Osvin Gaupp i njihov adlatus Ljupko Peri�. To me�u ovda�njim Hrvatima evocira traume na zloglasni jugore�im. Moraju li Hrvati uvijek iznova biti izlo�eni istim �ikaniranjima? Da "obitelj Gaupp" nije "�lan HKZ od njezinog osnutka" (Matica br. 4/2004), dovoljno je pogledati popis i iznos upla�enih �lanarina. A i nitko ih se ne mo�e sjetiti, iako ima onda�njih aktivista koji su jo� mla�i od njih. Kad su godine 1979. skupljani potpisi za zadr�avanje hrvatskih odjela u onda�njim dopunskim �kolama, uzalud �ete me�u 263 potpisa tra�iti Gauppe. Nigdje ih nije bilo ni kasnije kad smo prosvjedovali zbog izbacivanja naziva hrvatskoga jezika iz ustava tada�nje SR Hrvatske. Tako�er ih nigdje nije bilo ni u vrijeme osnivanja Hrvatske dopunske �kole 1990. Godine 1999. Hrvatska kulturna zajednica (HKZ) je brojila 556 �lanova. Tada se nekako ti Gauppi pojavljuju me�u Hrvatima i preuzimlju zajedno s Ljupkom Peri�om HKZ. Ubrzo je nestalo oko 550 �lanova. Ljudi bje�e od jugoslavenstva, za razliku od HMI-a! HKZ-u se dogodilo isto �to i NK Gra�andkom 1945. A "Matica" nam ih svako malo servira (vidi br. 2, 3, 10/2005., 3/2006.). Poku�a li netko upozoriti na neto�nosti koje o sebi �ire, dobit �e od urednika pouku: "S ovim okon�avamo prepisku. Matica je list koji promi�e sklad i zajedni�tvo Hrvata, pa ubudu�e ne�emo objavljivati tekstove bilo na�ih dopisnika ili �itatelja koji idu protiv tog osnovnog postulata". Pitanje je, za�to mora ba� jugoslavenska jo� i danas biti zadnja? I je li promicanje zajedni�tva me�u Hrvatima u �vicarskoj uva�vanjem samo na�ih nasta�a?

"Najte�a kletva moje stare majke upu�ena Srbima na po�etku rata u Hrvatskoj - dabogda se sami sobom zabavili - bila je mo�da prete�ka, kad znamo kakvim je plodom urodila"! I to pi�e Dunja Gaupp u svom glasilu 2000. godine pod naslovom "Biti identi�an sa samim sobom" A njezin mu� Osvin Gaupp odgovara na pitanje, za�to nije, kad se sada prikazuje velikim Hrvatom, pisao i govorio u vrijeme kad su Hrvati bili proganjani i zatvarani sedamdesetih i osamdesetih godina pro�loga stolje�a, da to nije kriterij hrvatstva jer "da po tom kriteriju bi onda prakti�ki svi Hrvati propali na ispitu hrvatstva"! Ljupko Peri� pi�e, tako�er u najnovijem broju svoga glasila, da "pregovara�i na �elu s predsjednikom Tu�manom, snose punu odgovornost za po (bosansko�hercegova�ke) Hrvate nepovoljan" Daytonski sporazum. Dok je pokojni predsjednik �ivio, Ljupko Peri� je odbacivao i mogu�nost sudjelovanja na izborima BiH, jer bi navodno "na taj na�in priznao tu dr�avu". Odjedanput se zauzimlje za dr�avno-pravni polo�aj Hrvata u dr�avi koju ne priznaje - i okrivljuje mrtvaca, koji se vi�e ne mo�e braniti, za hrvatske nezgode. Svoje nehrvatsko pona�anje u sedamdesetim, osamdesetim i devedestim godina pro�loga stolje�a taj trojac Gaupp-Gaupp-Peric naprosto ignorira. Uvijek drugi snose krivicu za sve neda�e naroda, pa i za to �to su se oni nehrvatski pona�ali. I to nije sve. "Hrvatstvo" trojca Dunja Gaupp, Osvin Gaupp i Ljupko Peri� se najbolje o�ituje tamo gdje pi�u pod skrovitim imenima (borovo, ivka, povratnik, bh-hrvat i sl.), gdje su u ilegali, u elementu Titovih pionira i bizantske kulture: AMAC-Forum! Ne samo da pi�u svakojake bezo�nosti i bedasto�e nego i prijete Hrvatima batinama i umorstvima. S ovim trojcem je HKZ postala jedina protuhrvatska udruga s hrvatskim predznakom, koliko nam je poznato, u cijelom svijetu.

Jugoslavenski sindrom selektivnosti na temelju podobnosti, za koju ne postoje objektivni kriteriji osim lojalnosti onom mo�nijem koji je iznad, ni�ta manje nije zarazio "Maticu" nego sindrom "bratstva i jedinstva" naprijed spomenuto ministarstvo kulture. Velik je raskorak izme�u proklamiranih ciljeva HMI-a o namjeni "Matice" "svekolikom hrvatskom iseljeni�tvu" i radu koji polu�uje njezino mjese�no glasilo. HMI je na dr�avnom prora�unu, a posljedica toga bi trebala biti da je "Matica" otvorena svim Hrvatima diljem svijeta i da donosi sve relevantne informacije o njima. Trenuta�ni urednici "Matice" su se odlu�ili, prema jugoslavenskom uzoru, za selektivnost glede Hrvata u �vicarskoj, a o selekciji odlu�uje jedan ovda�nji centar bogat debelim jugoslavenskim i tanak hrvatskim biografijama.

�to se u "Matici" ima pojaviti, valjalo bi odlu�iti na temelju jasnih kriterija i citiranih na�ela koji bi jednako va�ili za sve. Sitni interesi su o�ito i ovdje ja�i od op�ega dobra hrvatskoga naroda. Mo�da �e nova ravnateljica, gospo�a Katarina Fu�ek, imati vi�e odlu�nosti i ras�istiti s jugoslavenskom paradigmom u HMI-u!

Tihomir Nui�

Autor je pisac knjige o Hrvatima u �vicarskoj "Auf der Suche nach Freiheit und Brot" (U potrazi za slobodom i kruhom), St. Gallen 2003.