Reforma zakona o dr�avljanstvu

Uz reformu zakona o strancima (ANAG) u �vicarskoj je u tijeku i reforma zakona o dr�avljanstvu. Da bi se zainteresirani krugovi mogli iz prve ruke informirati o namjerama i stanju reforme, pod pokroviteljstvom EKE (Savezno povjerenstvo za strance), EKF (Savezno povjerenstvo za izbjeglice) i EKR (Savezno povjerenstvo protiv rasizma) 29. listopada na tu temu je odr�ano nacionalno zasjedanje u Bernu. Hrvatsku radnu grupu za integraciju u Bernu je zastupala g-�a Ljiljanka Primorac

Gost dana je bio gospodin �zdemir, parlamentarni zastupnik u njema�kom Bundestagu, koji je u svom uvodnom referatu pod naslovom "izme�u ovdje i tamo" izme�u ostaloga poku�ao prikazati da primanje u dr�avljanstvo ljudi koji ve� desetlje�ima �ive u jednoj zajednici nije nikakav dar ili nagrade, ve� da ih se tim �inom uvezuje u dru�tvo te ih se obvezuje na po�tivanja ustava.

Zatim je novoizabrani direktor Saveznog ureda za pitanje stranaca, gosp. Eduard Gnesa, u svom referatu predstavio tri glavne to�ke reforme zakona o dr�avljanstvu.

1. Olak�ano primanje u dr�avljanstvo mladih strankinja i stranaca druge generacije za koje bi nadle�nost ostala kod kantona, a postupak bi u �itavoj �vicarskoj bio isti. Ukoliko ti mladi �ive najmanje pet godina u �vicarskoj i poha�ali su ovdje najmanje pet godina obvezno �kolovanje, mogli bi izme�u 15. i 24. godine �ivota postaviti zahtjev za olak�ano primanje u dr�avljanstvo, uz uvjet da su u op�ini u kojoj postavljaju zatjev �ivjeli najmanje dvije godine.
   
   
2. Primanje u dr�avljanstvo pri ro�enju za osobe tre�e generacije. Djeca ro�ena u �vicarskoj i mladi stranci �iji je bar jedan roditelj pripadnik druge generacije, ubudu�e bi �vicarsko dr�avljanstvo trebali dobiti pri ro�enju u �vicarskoj. Ova uredba uvjetuje izmjenu Saveznog ustava. Savezno vije�e za ovo (automatsko) primanje u �vicarsko dr�avljanstvo pripadnika tre�e generacije stranaca postavlja sljede�e uvjete: najmanje jedan roditelj morao je zavr�iti bar pet godina obveznog �kolovanja u �vicarskoj te kod ro�enja djeteta mora ve� pet godina posjedovati stalno boravi�no pravo.
   
   
3. Mogu�nost �albe protiv odbijanja zahtjeva za primanje u dr�avljanstvo od strane op�ine. Ovdje se radi naro�ito o negativnim rje�enjima koja se donose narodnim glasovanjem, jer takva odbijanja mogu biti uvjetovana rasisti�kim predrasudama, �to pak kr�i Savezni ustav koji zabranjuje diskriminaciju i samovolju. Protiv takvih rje�enja zasad ne postoji pravni lijek, �to je - kako je Savezno vije�e u vi�e navrata naglasilo - za jednu pravnu dr�avu dedopustivo

Napokon, za strankinje i strance prve generacije reformirani zakon o dr�avljanstvu predvi�a da bi zahtjev za primanje u dr�avljanstvo mogli podnijet ve� nakon osam godina stalnog boravka u �vicarskoj (danas 12 godina).

U drugom dijelu diskutiralo se u raznim radionicama o povjesnoj i etnolo�koj dimenziji integracije i dr�avljanstva, da bi se na kraju zasjedanja u zajedni�kom razgovoru kojeg je vodio gosp. Peter Gysling (�ef informacije Saveznog ureda za pitanja starnaca) o toj problematici izjasnili g-�a Rosmarie Simmen (predsjednica EKE), g-�a Bo�l Sambuc (dopredsjednica EKR-a), g-�a Elisabeth Gander-Hofer (�lanica EKR-a), g-�a Dragica Raj�i� (hrvatska knji�evnica) i gosp. Guglielmo Grossi (predsjednik FIM-a). Skupa s njima prisutni su se slo�ili da �e blagovremeno trebati po�eti s kampanjom za glasovanje, kako za zakon o strancima tako i za reformu zakona o dr�avljanstvu, jer ne�e biti lako za sve izmjene koje idu u prilog stranim sugra�anima dobiti ve�inu glasova naroda i kantona.

Predsjednica EKE, g-�a Rosmarie Simmen je iskoristila ovaj skup da objavi svoju ostavku koju je podnijela za kraj ove godine. Upravo danas je izi�la informacija da �e nju na �elu EKE od 1. sije�nja 2002. godine naslijediti gosp.Francis Mathey, biv�i parlamentarac i �lan vlade kantona Neuenburga.

Ljiljanka Primorac