14.04.2010.

Otvorena je Slu�ba za integraciju AIA

Slu�ba za integraciju AIA (Anlaufstelle Integration Aargau), zamišljena je kao polazišno mjesto integracije u kantonu. U prostorijama slu�be izlo�ene su slike i skulpture naše umjetnice Sibile Bartod….

U kantonu Aargau �ivi 131 029 stranaca; ili u postotku, 21,9 % stanovništva su stranci. Oni redovno obavljaju svoje poslove, posje�uju škole, pla�aju porez, sportaši su ili umjetnici, jednom rije�ju dio društva. Na�alost, postoje i statistike koje nam govore da je ve�i dio nezaposlenih osoba u kantonu stranog dr�avljanstva, a i da veliki broj druge generacije, tzv. secondos, nema nikakvo zanimanje. Dok je 70-tih i 80-tih godina u Švicarskoj bilo mogu�e na�i posao i bez poznavanja jezika i naobrazbe, danas je situacija druga�ija. Osim toga, nepoznavanje jezika, kulture i obi�aja, školstva i dr. �esto izazivaju nesporazume i nezadovoljstvo samih stranaca, a i njihovih doma�ina - Švicaraca.

Dok se je prije pod integracijom podrazumjevalo da se stranci trebaju prilagoditi sredini u koju su došli; danas je situacija druga�ija. Od stranaca se ne o�ekuje da se odreknu svoje kulture. U Zakonu za strance navedeno je da integracija podrazumijeva obostrano poštovanje i toleranciju. A upravo za takav oblik integracije zalagat �e se AIA. Naime, kanton Aargau ima ve� Integracijsku slu�bu pri Kantonalnoj slu�bi za migraciju (nekadašnjoj policiji za strance), no to je �esto bio trn u oku mnogima koji su se zalagali za bolju integraciju u kantonu i postavljali otvoreno zahtjeve za jednom eksternom slu�bom zadu�enom za integraciju. Od izbora Ursa Hofmanna (SP) u vladu kantona Aargau u travnju 2009. godine, o�ekuju se poboljšanja na podru�ju integracije.

Nova slu�ba, zamišljena kao polazišno mjesto integracije, organizirana je kao udruga. Financiraju je dr�ava, kanton, te katoli�ka i reformirana crkva.

Voditeljica slu�be, Lelia Hunziker, pozdravila je u �etvrtak 8. 4.prisutne goste u novoure�enim prostorijama u Kasinostr. 25, sjedištu slu�be i kao prve zadatke slu�be navela izradu koncepta, prikupljanje podataka o ponudi i potrebama. Lelia Hunziker (studij novinarstva, vizualnog dizajna i kulturnog menad�menta) predstavila je i svoje suradnice Tamashu Bühler (politkolog i prevodilac) i Stanislavu Ra�i� (studiji knji�evnosti, španjolskog jezika i germanistike). Obje imaju iskustva na poslovima integracije.

Hrvatima u Švicarskoj Stanislava Ra�i� poznata je kao bivša koordinatorica Hrvatskih dopunskih škola, a i kao voditeljica Hrvatskog Instituta u Riedenu, gdje se ve� dugo godina odr�avaju  te�ajevi hrvatskog jezika za Hrvate i Švicarce i razna predavanja. Osim toga Stanislava ima 8 godina radnog iskustva na poslovima vezanim za integraciju u Baselu. 

Zanimalo me je, gdje Stanislava vidi problem integracije Hrvata.
„Smeta me, na primjer, kada �ujem naše Hrvate, ali i ostale strance, kako ka�u: „Oni mi nisu ništa rekli.“ Imam osje�aj da �ekaju da netko drugi obavi posao umjesto njih samih. Oni se sami trebaju anga�irati i pribaviti informacije. Za integraciju se treba aktivirati!“ 
Stanislava smatra da postoji i interes za kurseve o me�ukulturnoj komunikaciji od strane škola, soc. ustanova, op�ina i drugih institucija. Mnogi nesporazumi i nezadovoljstva proizlaze upravo iz pogrešne komunikacije.
„No nemojmo zaboraviti, ne mogu se baš svi problemi riješiti integracijom!“ dodala je Stanislava.

AIA �e u svojim prostorijama redovno predstavljati umjetnike sa migracijskim korjenima. Izlo�be �e se mijenjati dva puta godišnje. Nas je posebno veselilo da je prva predstavljena hrvatska umjetnica Sibila Bartod. Sibila nalazi inspiraciju u starim pismima kao što je na primjer naša glagoljica i u simbolima, na primjer Kelta ili Maja. Ovom je prilikom izlo�ila ulja i skulpture ra�ene od starog �eljeza. O umjetnici i o njenoj interesantnoj biografiji mo�ete se informirati na web-stranici www.sibila-bartod.com
 
Nakon nastupa muzi�ke grupe iz Konga, domjenak nam je pru�io priliku za razgovar s nekim uzvanicima.
Urs Hofmann, politi�ar koji je dao poticaj za osnivanje ove slu�be i poboljšanje kulture dobrodošlice (Willkomenskultur) u kantonu, smatra da se integracija ne dešava sama od sebe, za nju se treba potruditi. Potreban je i ve�i anga�man op�ina, ali svakako i stranaca u u�enju jezika i upoznavanju obi�aja.

Kada je �uo da pišemo za hrvatske �itaoce, ispri�ao nam je i jednu nevjerojatnu pri�u: godine 1949. (još prije njegovog ro�enja), njegov je stariji brat u�estvovao u natjecanju balona. Slijede�e godine javio mu se seljak iz okolice Zagreba – on je na svom polju našao njegov balon. Seljak se zove Alojz Mazur. Alojz se preselio u Austriju gdje ga je obitelj Ursa Hofmanna posjetila i upoznala. Do dana današnjeg odr�ali su kontakt. Gospodin Hofmann još nikada nije bio u Hrvatskoj.

I gospodin Otto Wertli (CVP), predsjednik udruge AIA pokazao je interes za Hrvate u Švicarskoj. Pohvalio se kako je dobio �asopis Movis i s interesom ga prelistao. �ao mu je da uz hrvatski tekst nije barem kratko pojašnjenje tema na njema�kom.
Naravno, obe�ali smo mu poslati Libru, dvojezi�an �asopis Hrvatskog kulturnog kluba iz Badena.

Marietta Casagrande i Sandra Ra�i� iz Slu�be za integraciju u Badenu (Fachstelle Integration) jako dobro poznaju prakti�ne probleme integracije. Naime, Fachstelle Integration u Badenu, je do sada bilo jedino integracijsko savjetovalište u kantonu, koje nudi stanovništvu Badena, institucijama i ustanovama svoje usluge. I Marietti i Sandri dobro je poznat obim posla vezanog uz integraciju i stoga ih veseli ovo poboljšanje integracijske ponude.

Bogatu zakusku s kosovarskim specijalitetima priredio je Riza Demaj sa obitelji. Riza, voditelj kosovarske dopunske škole, prevodilac i pravni savjetnik, dobro poznaje u praksi problematiku integracije. On je bio prvi koji je glasno rekao da se integracijom u kantonu ne treba baviti policija, tj. Slu�ba za migraciju. „Danas i ja slavim“ - rekao nam je i ponudio, na odli�nom hrvatskom, kola� koji je sam ispekao.

Iza naših le�a �uli smo kako jedan gost pita :
- „Da li je to pita ???“
- „Ne, to je urmašica!“
- „ Hurmashitza???“

Zadovoljne smo napustile prostorije AIA, a svim �itaocima portala iz kantona Aargau predla�emo posjet internet stranici www.integrationaargau.ch.

Pogledajmo i kratki fotozapis s otvaranja Slu�be za integraciju:

Stanislava Ra�i� i Otto Wertli pozdravljaju goste na ulazu

Lelia Hunziker, Otto Wertli i Urs Hofmann otvaraju Slu�bu za integraciju u Aarau

Lelia Hunziker predstavlja gostima Slu�bu za integraciju

Tamasha Bühler (2. slijeva) sa muzi�arima iz Konga

Dvije umjetnice i dvije slike: pjeva�ica iz Konga i slikarica Sibila Bartod
Iza njih dvije Sibiline slike

Gorana Nydegger i Sandra Ra�i� - Fachstelle Integration, Baden

A ovo su neki od izlo�enih eksponata Sibile Bartod:

Relativitätsbegriff
ulje na lan. platnu, 2005,100 x 140
Jedinstvo suprotnosti; u keltskoj simbolici sjedinjuju se suprotnosti:
ro�enje, �ivot i smrt �ine cjelinu

Zurückgekommenen- Tor
ulje na lan. platnu, 2000, 60 x 90
U sredini slike nalazi se glagolji�ko slovo D,
a u okviru je stih Aleksandra Zdencaja iz 18. stolje�a, glagoljica

Aus dem Hafen von St Petar,
�eljezni objekt, 2008, otok Bra�
Materijal od kojih su izra�ene izlo�ene skulpture Sibila „peca“ u Jadranskom moru

Konzeption des Seins
ulje na lan. platnu, 2003, 30 x 100
Slika inspirirana keltskom simbolikom

Der Helm i Aquatische Ergänzung
obje slike: ulja na lan. platnu, 2004, 60 x 80

Pogledajmo i cijelu fotogaleriju:

Fotogalerija

(kliknite na sliku da biste ju pove�ali - pa još jednom kliknite do pune veli�ine)

Za portal pripremila: Gorana Nydegger 
Fotografije: Iris Smokvina

PS:

Nakon što je Sibila Bartod imala �ast prva izlagati svoje radove u novootvorenim prostorijama Slu�be za integraciju kantona Aargau i tako se predstaviti kao jedna od niza brojnih hrvatskih umjetnica i umjetnika koji �ive i rade u Švicarskoj i svojim radovima oboga�uju kulturnu scenu Švicarske, red je da ju ukratko predstavimo i �itateljima portala:

Sibila Bartod
Geboren 1966. in Slavonski Brod, Kroatien.
1987. in die Schweiz ausgewandert.
Als Pflegefachfrau, naturheilkundliche Gesundheitsberaterin und Erwachsenenbildnerin tätig.
Seit 1997 Redaktorin der HKR-Kroatisches Kultur Radio Sendung auf Radio Kanal K und Lokale Radio Zürich. Produziert Beiträge in den Bereichen Kultur, Ethnologie und Ökologie.
Veröffentlicht Kolumnen über Gesundheit und Geselschaft in kroatischen Zeitschriften, beteiligt sich an interkulturellen Projekten.
In ihren Ölbildern setzt sie sich mit der Bedeutung der Zeichen und Symbole verschiedener Kulturen auseinander. Die Maya Hieroglyphen, kroatische Glagolica und die keltische Münzen- Symbolik, sind umfangreiche Bilder Reihen in den sie mit Farbe und Form die alte Botschaften aufspürt und neu interpretiert.
Seit 1996. hat sie einige einzeln und Gruppenausstellungen in der Schweiz gehabt, war beteiligt an Ausstellungen in Rovinj, Kroatien und Bishkek, Central Asien.
Der kroatischen Künstlergruppe „Kravata“ ist sie 2005. beigetreten.