| Starost i migracija
Starost i migracija postale su aktualne teme u Švicarskoj. Od 1,4 milijuna stranca koji danas �ive u Švicaskoj otprilike 220 000 je starije od 55 godina. Samo u Zürichu kategorija stranaca starijih od 80 godina �e se u periodu od 2003. do 2020. pove�ati 100%.
Šezdesetih i sedamdesetih godina kada je Švicarska bila u svom razvojnom zamahu i vapila za nekvalificiranom ili manje kvalificiranom radnom snagom, veliki je priljev strane radne snage iz slabije razvijenih krajeva Italije, Španjolske, Portugala i ondašnje Jugoslavije. U isto vrijeme Švicarska oskudijeva u medicinskim zanimanjima, pa u potrazi za boljim stru�nim i �ivotnim standardima ovamo sti�u zubari, lije�nici i medicinske sestre. Ovi ekonomski imigranti dolaze u Švicarsku u naponu svoje snage i veliki broj njih ne planira do�ekati u njoj starost, ve� se, naprotiv, raduje povratku u domovinu. Me�utim, u praksi je ispalo druk�ije, jer brojni statisti�ki podaci pokazuju da se otprilike samo jedna tre�ina doseljenika odlu�uje vratiti, jedna tre�ina »pendla« izme�u dva prebivališta, dok se broj imigranata, odnosno doseljenika koji odlu�uje ostati u Švicarskoj rapidno pove�ava. Razlozi da ova posljednja kategorija imigranata raste su naj�eš�e izgubljenost socijalnih kontakata i porast troškova �ivota u vlastitoj domovini, kao i blizina obitelji te bolje socijalno i zdravstveno zbrinjavanje u Švicarskoj.
Rezultati istra�ivanja na temu Starost i migracija kao i dugogodišnja praksa ukazuju
da je kod ove kategorije stranaca:
- izra�ena visoka opasnost od izolacije; vrlo su usamljeni, ne poznaju svoja prava i mogu�nosti u vezi zbrinjavanja u starosti (starosne i invalidske mirovine, zdravstveno osiguranje i sli�no)
- rizik od siromaštva je ve�i, a �ivotna kvaliteta i zdravstveno stanje su lošiji nego kod doma�eg stanovništva, �esto im nije dostupan sustav zdravstvenog i socijalnog zbrinjavanja
- zbog nedostatka informacija, nepoznavanja jezika, straha, ote�anog kontakta s društvenim ustanovama i sli�nog, ponude doma�ih institucija iz oblasti zbrinjavanja u starosti (Spitex, Prosenectute i druge) se nedovoljno koriste
- negativno prosu�uju i razmišljaju o mogu�nostima smještaja u stara�kim domovima kao i domovima za njegu starih osoba.
Na osnovi gore nabrojanog ukazuje se nu�nim poduzimanje koraka ka poboljšanju »pripreme za starost« i informacijskom posredovanju kod ove kategorije stanovništva. Zato je u zadnje vrijeme problematika starijeg doseljeništva postala aktivna tema u nizu dr�avnih, društvenih pa i politi�kih institucija i ustanova. Evo nekih primjera:
-Ured stara�kih domova grada Züricha je izradio program dodatnog osposobljavanja svojih zaposlenih i dobrovoljno anga�iranih osoba za rad sa starijim doseljenicima.
-Ausländerbeiratje savjetodavna komisija gradskog vije�a Züricha osnovana po�etkom 2005. koja se izme�u ostalog svestrano zala�e da stariji doseljenici budu bolje informirani o ponudama gradskih institucija kao i da ih se bolje upozna s pravima i mogu�nostima. Ova komisija sastavljena je od 25 �lanova iz 20 razli�itih dr�ava i usko sura�uje s udrugama i klubovima dr�ava iz kojih doseljenici dolaze. Podr�ava odr�avanje tribina za stare ljude, prevodi brošure i razni informacijski materijal vezan uz problematiku starije populacije doseljenika, a na ve�im informativnim skupovima gradskih institucija koje zbrinjavaju stariju populaciju osigurava prisustvo prevodilaca. Kontakt adresa spomenute komisije je: www.auslaenderbeirat.ch i info@auslaenderbeirat.ch.
-Radna grupa Alter SP (Socijaldemokratske partije) grada Züriha i second@s-plus su na temu Starost i migracija pokrenuli njenu obradu s migracijsko-politi�kim perspektivama. 22. travnja 2006. odr�an je skup na kojem se vodila diskusija sa stranim doseljenicima prve generacije u kantonu Zürich u vezi s problemima starenja. Na ovom skupu u�eš�e je uzela i glavna urednica Libre gospo�a Vesna Poli� Foglar. Izme�u ostalog zaklju�eno je da treba zahtijevati olakšice i br�i i jednostavniji put do dobivanja švicarske putovnice ili boljeg statusa, odnosno boravka za starije migrante u Švicarskoj.
-Da bi se uspostavio bolji kontakt sa starijom populacijom doseljenika te da bi bili bolje informirani i imali potrebne podrške pokrenut je prije nekoliko mjeseci projekt AltuM (Alter und Migration) uz zajedni�ku saradnju HEKS-a i Prosenectute Kantona Zürich. Projekt se odnosi na osobe starije od 55 godina (koje se spremaju ili ve� jesu u mirovini) iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Turske te Srbije i Crne Gore i s Kosova, a koji �ive u aglomeraciji ili u gradu Züricu. Predstavnici navedenih kulturoloških skupina nazvani multiplikatori poha�aju ovih dana u prostorijama Prosenectutea te�aj, tzv. Basiskurs, na kojem �e se bolje upoznati s temama kao što su zdravlje i specifi�ne bolesti starijih doseljenika, starosne i invalidske mirovine (AHV/IV), mirovinski fond (Pensionskasse), dodatna davanja (Zusatzleistung), zdrava ishrana, ku�na njega koju pru�a Spitex, slu�ba za dostavu dnevnih obroka i pru�anja drugih vidova pomo�i i njege starijim osobama, stanovanje u starosti, organizacija slobodnog vremena i još puno toga. Po završetku te�aja multiplikatori �e u svojom sunarodnja�kim sredinama organizirati informativne skupove uz u�eš�e stru�ne osobe.
To je ujedno dobra prilika da npr. starija populacija hrvatskih doseljenika do�e do mjesta gdje �e se sastajati, me�usobno se bolje upoznati, sklopiti nova prijateljstva, razmijeniti mišljenja i iskustva, organizirati gimnastiku, ples, izlet i sli�ne aktivnosti, a što je još va�nije, do�i do informacija, kako bi ovaj dio �ivota organizirali na najbolji mogu�i na�in. Više informacija o Projektu AltuM mo�e se na�i na www.heks.ch, a kontakt adresa je kalamujic@heks.ch.
Bilo bi naravno lijepo i kad bi se hrvatske udruge, klubovi ili pojedinci anga�irali na ovoj temi i pru�ili razumijevanje, podršku i pomo� svojim ostarjelim sunarodnjacima.
Za kraj, dopustite da Vam se ukratko predstavim. Ro�ena sam u Sarajevu, (Bosna i Hercegovina), po zanimanju sam diplomirana pravnica, udana i majka 16-ogodišnje k�erke. Po dolasku u Švicarsku 1993. godine bila sam anga�irana u nizu programa Asyl organizacije kantona Zürih. Od prije dvije godine radim kao socijalni pedagog u Centru Rötel i kao prevoditeljica za Medios, a od prije par mjeseci kao voditeljica projekta AltuM pri HEKS- u (Hilfswerk der Evangelischen Kirche Schweiz). �lanica sam »Ausländerbeirata« grada Züricha te predsjednica uprave FEMIa (Kultur und Bildungshaus für Migrantinnen).
Do idu�eg javljanja, Aida Kalamuji�
Preuzeto iz Libre broj 16, �asopisa Hrvatskog kulturnog kluba u Švicarskoj | 
