Libra - interview

Tipi�no švicarsko
Streljaštvo u Švicarskoj: ga�anje na otvorenom

Krajem tjedna, od 23. do 25. svibnja, i ove godine (t.j. 2008.!!!) svoju su preciznost odmjeravale tisu�e švicarskih strijelaca amatera oba spola na Saveznom natjecanju streljaštva na otvorenom, na 300 m udaljenosti ga�anjem puškom ili na 50 m pištoljem. Tisak i razli�ita udru�enja �esto veli�aju ovaj doga�aj kao "najve�u svjetsku sve�anost streljaštva". Prema broju natjecatelja to je i to�no, jer svake godine na sve�anost dolazi deset do petnaest tisu�a strijelaca. Odakle dolazi taj entuzijazam, koji su mu povijesni uzroci, tko su ti športaši, što ih poti�e da u tako velikom broju sudjeluju na natjecanju?

Streljaštvo je duboko ukorijenjeno u švicarskom narodu i to ne samo zbog Schillerovog Tella. Ve� preko stotinu godina odr�ava se sve�anost streljaštva. Ono je �esta tema i u knji�evnosti, po�evši od poznatog švicarskog pisca Gottfrieda Kellera i njegove pripovijetke "Das Fähnlein der sieben Aufrechten", koju treba �itati i razumjeti kao tipi�no švicarsku. Ve� tada su sudjelovanje na nekoj sve�anosti streljaštva i osvojena pobjeda zna�ili osobnu sre�u, društveno priznanje i narodno veselje. Gottfried Keller zna svoje �itatelje upoznati i zbli�iti sa švicarskim osobitostima, narodnim obi�ajima, s vjernoš�u i ljubavi prema domovini, a �itaju�i ga shva�amo da ova manifestacija ne sadr�i samo osobno natjecanje na odre�enom športskom doga�aju, ve� da u tome sudjeluju i obitelji, ro�aci i znanci, cijelo društvo.

Povijesno gledano, više od 130 godina ga�anja na otvorenom proisteklo je iz nekadašnje odredbe u Švicarskoj da mladi vojno sposobni muškarci moraju sudjelovati na obaveznom ga�anju, u što je spadalo i ga�anje na otvorenom. Godine 1850. po prvi put je uvedeno godišnje mom�adsko ga�anje cilja.

Provo�enje i programi streljaštva Federacije bili su me�utim podre�eni kantonskim odredbama, tj., svaki kanton je odlu�ivao u što �e se ga�ati i koliko �e pucnjeva biti ispaljeno. Rezultati su bili op�enito razo�aravaju�i i nezadovoljavaju�i, jer bi samo 15 posto strijelaca pogodilo figuru �ovjeka koja je bila postavljana kao cilj, a �ak 85 posto strijelaca bi promašilo! Vojna odredba iz 1874. u okviru revizije Saveznog ustava uvela je zbog toga obavezno neslu�beno ga�anje. Prvo sekcijsko ga�anje na otvorenom, prvobitna sve�anost streljaštva koja je prethodila današnjem streljaštvu na otvorenom, odr�ana je ve� rano na Twannbergu iznad grada Biela. Nakon toga postoje podaci o odr�avanju kantonskog streljaštva na otvorenom u kantonima Solothurn i Bern, što je dovelo do današnjih natjecanja u streljaštvu na otvorenom.

Osim u nekim mjestima u unutrašnjosti gdje su se natjecanja ustalila kao dio streljaštva, kantonski provedena natjecanja još dugo nisu postala stalna savezna institucija. U poticanju discipline vodili su kantoni Bern i Solothurn, gdje je rano zabilje�eno zna�ajno broj�ano sudjelovanje strijelaca. �elnici strelja�kih udru�enja uskoro su ipak spoznali potencijal kojeg streljaštvo na otvorenom nudi dobrovoljnom streljaštvu, pa su na odre�eni na�in to poticali, doduše od 1899. prvo financijski. Ubrzo nakon po�etka novog stolje�a postavio je Švicarski strelja�ki savez obavezuju�e temelje u provo�enju natjecateljskog streljaštva, što je zna�ilo po�etak zajedni�kog natjecanja �itave Švicarske. Od 1926. sudjeluju tako�er i strijelci pištoljima; a tek od 1940. godine po�inje se ova manifestacija odr�avati svake godine. U po�etku su uspješni strijelci dobivali diplome i karte priznanja Konfederacije. Od 1935. uvedeno je savezno odlikovanje u obliku vijenca kojeg bi nakon natjecanja svaki dobar strijelac ponosno pri�vrstio na prsluk. Danas oko 60 posto strijelaca oba spola osvoji neko od odlikovanja koje kasnije izlo�i kod ku�e u po�asnom ormaru ili na nekom drugom dostojanstvenom mjestu. �itav niz tema umjetni�kih djela ukrasilo je do današnjih dana odlikovanja vijencem Saveznog strjeljaštva na otvorenom.