rvatski kulturni klub Švicarske ve� niz godina izdaje vrlo kvalitetan �asopis Libra, u po�etku 4 broja, a unazad nekoliko godina 2 broja godišnje. U lipnju 2014. iza�i �e Libra broj 35. S obzirom da dio �itatelja portala ne poznaje taj �asopis, Libru �emo predstaviti s nekoliko još uvijek aktualnih �lanaka iz prethodnih brojeva. Nastavljamo s �lancima iz Libre broj 23 iz 2008. godine godine - danas s prilogom povratnice u Hrvatsku, autorice i dipl. fizioterapeutkinje Dijane Jel�i�:

Tehnike umije�a pokreta 

Ovo su ulomci iz knjige Dijane Jel�i� Umije�e svakodnevnog pokreta. Njeno poimanje pokreta, kao i njen stav prema vlastitom tijelu, mogu nam pomo�i pri obavljanju doma�inskih poslova. Dijana, po zanimanju kineziolog, i poslove poput pranja prozora i gla�anja do�ivljava kao misaonu tjelovje�bu.

Kada danas govorimo o tehnikama pokreta, makinalno mislimo na neko oru�e kojim se ta tehnika izvodi, a pri tome zaboravljamo ljudsko tijelo, prvu napravu koja je ujedinjenjem s misaonim i osjetilnim umom izmislila sve te vještine. Svaka tehnika nosi u sebi nešto svoje, nešto neusporedivo, nešto što mo�emo nazvati posjedom. Umije�e pokreta mora biti osobni posjed, nedjeljiv od osobe i neponovljiv u grupi kojoj pripadamo.

Da bi dobio izra�ajnu ljepotu, pokret moramo ustrojavati po odgovaraju�im djelotvornim na�elima. Kod stvaranja nove tehnike pokreta, moramo se usredoto�iti na dva osnovna, fizikalna na�ela, postojanost zgloba i gipkost miši�a.

Slu�e�i se tim na�elima uklju�ujemo u pokret tjelesnu te�inu i masu pa ih tijelo koristi, koriste�i u isto vrijeme i silu te�e. Ta metoda je proizašla iz istra�ivanja o našem osnovnom obliku kretanja, hodu, a uspješno se primjenjuje pri vje�banju pokreta kod slijepih osoba. Svaki korak je stalno padanje tijela, pod utjecajem sile te�e, koje se sprje�ava idu�im korakom. Prepuštaju�i se ritmu pokreta tijelo slijepe osobe osje�a granice svoje ravnote�e, osje�a svoje tijelo u prostoru koji ne vidi, sve to pamti kao misaone slike koriste�i se jednim od oblika svog osjetilnog pam�enja. Pri tome upoznaje prostor svojih zglobova i prirodni tonus svojih miši�a, spoznaje njihove mogu�nosti i njihovo djelovanje. Tijelo, svjesno svojih mogu�nosti, postaje tvorac, iznalazi nova stanja, stvara nove oblike i jednostavniji put k ostvarenju kona�nog cilja.
Stvaranje osobne vještine pokreta oboga�uje naš unutarnji svijet i naš do�ivljaj tijela. Pokret tako postaje vještina, umije�e svakoga od nas. Koreografija svakodnevnog pokreta treba postati samo poticaj za vaše daljnje razmišljanje, za stvaranje osobnih misaonih slika, poticaj za vašu zaboravljenu misaonu tjelovje�bu.

Pranje prozora

Jedan od prozai�nijih poslova u svakodnevnom �ivotu je pranje prozora. Da bi taj posao priveli kraju, prisiljavamo naše tijelo da izvodi vrlo slo�en niz pokreta. Na koncu, kad prozori zablistaju, ono je umorno i bolno, a cijeli u�inak svršenog posla gubi na vrijednosti.

Misaonim dijalogom, usmjeravanjem osje�aja i slo�enim tehnikama pokreta posti�emo u�inkovitost korištenja energije i ostvarujemo djelotvornost pokreta. Tako smanjujemo opasnost od nagomilavanja neiskorištene kineti�ke energije, nepotrebnog gr�enja miši�a i nastajanja umora.

Ovako razmišljati trebali bismo po�eti ve� kod punjenja posude vodom i njenog nošenja prema prozoru, spuštanja na pod ili dizanja na stolicu.

Tijelo koristi svoju te�inu kod saginjanja. Pravilno dr�anje tijela s pravilnim polo�ajem zglobova omogu�avaju besprijekoran rad miši�a. Pokret saginjanja tijela po�inje pomicanjem zdjelice u kukovima. Stopala su stabilna i cijelom svojom površinom na podlozi. Koljena slijede pokrete kukova, a kralje�nica �vrsta u svom kri�nom dijelu slijedi pokret zdjelice. Rameni pojas i prsni koš, postojani u svojoj dinami�koj ravnote�i, omogu�uju pravilan pokret ruku iz ramenog zgloba. To�ka te�išta tijela se pomi�e naprijed ili nazad ovisno o pravcu kretanja i ono ne gubi ravnote�u.

Ponovno podizanje i uspravljanja tijela makinalno uklju�uje suprotstavljaju�u grupu miši�a i tijelo se ispravlja. Za njihov pravilan rad je isto tako va�an pravilan polo�aj zglobova. Ruke �ine spiralne pokrete iz postojanih ramena, tijelo se na po�etku u izvijaju�em pokretu prema gore raste�e u osobnom prostoru, a onda taj prostor širi prema potrebi i veli�ini prozora. Stopala ostaju �vrsto na podlozi, sko�ni zglobovi su gipki, koljena se ispravljaju, a kukovi i zdjelica svojom postojanosti omogu�avaju kralje�nici i glavi slobodu kretanja.

Ja svojim pravilnim ritmom disanja odr�avam pokrete rebara i time poti�em pravilne pokrete prsnog koša. Ispravljam torzo iz zdjelice, raste�u�i trbušni miši� i miši�e struka.

(Karikatura: �eljka Bratolji� Melkay)

Pokret ruke polazi iz ramenog pojasa, raste�u�i prsne miši�e i savija�e podlaktice. Šire�i tako svoj osobni prostor mogu bez velikog naprezanja dotaknuti sve dijelove prozora. Kod ponovnog saginjanja opet koristim te�inu tijela i silu te�e opuštaju�i pri tome miši�e ispravlja�e, da bi oni kasnije, potaknuti novim poticajem okretanja i podizanja, mogli pravilno, svrsishodno i uskla�eno djelovati. Šake i dlanovi su pri tome samo izvo�a�i radova, produ�etak mojih misli, a ne potroša�i snage. Njihova snaga proizlazi iz pokreta ruku i tijela. Pridr�avaju�i spu�vu moja šaka radi kru�ne, vodoravne i horizontalne pokrete po staklu, proizašle iz mog osobnog ritma. Ne tvrdim, da nisam umorna poslije završenog posla, ali tvrdim da u mojim miši�ima nema neugodne napetosti, da su moja ramena opuštena, a kralje�nica pokretna.

Gla�anje

Gla�anje je, za mene, najdosadniji posao koji u svakodnevici ipak, moram obaviti. Pošto cijeli tjedan radim, nedjelja ujutro je jedini termin koji s vremena na vrijeme koristim za gla�anje. Obi�no se tada doga�a da je koš s neogla�anim rubljem pun. Nakon prve jutarnje kave, postavljam dasku za gla�anje u najsvjetliji dio dnevne sobe, prostora u kojem se osje�am ugodno. Izabirem i glazbu koja odgovara mom osobnom ritmu i predajem se tom nemilom poslu. Gla�alo je lagano i njegovo pomicanje po košulji ne zahtijeva snagu nego spretnost. Motivacija je u tom trenutku pokret, a ne dobro izgla�ana košulja. Glazba, kao pozadina tog prozai�nog nedjeljnog jutra, budi u meni dobro poznate ritmove iz mladosti. Tijelo, svje�e otuširano, probu�eno misaonim slikama vodoskoka i fontane svjetla, zauzima makinalno neutralni polo�aj, spremno za sva budu�a optere�enja. Košulja na dasci, gla�alo u ruci, muzika i ritam, moj osobni ritam bude dinamiku pokreta u meni. 

Mislima lutam po tijelu, pretvaram se u djevojku koja je voljela ples. I onda više nisam u dnevnoj sobi, plesni podij se nalazi na otvorenom, negdje u uvali moga djetinjstva. Tamo je more i pijesak i miris Mediterana, ali i ljepota i tišina ravnice, buka i vreva velegrada, tamo su moji djetinji snovi i po�etak moje zrelosti. Puštam korijenje i postajem breza na vjetru, vrba na obali rijeke, maslina u kamenjaru. Vjetar pokre�e moje grane, treperi liš�em i ja plešem ritmom svojih misli sjedinjena s ritmom glazbe koju slušam. Moje se cijelo tijelo, u skladnom odnosu svih njegovih dijelova, nalazi u jednoj jedinoj to�ki postojanja. Sve moje �elje, snovi, nade i ovaj stvarni trenutak izviru iz te to�ke i postaju moj pokret. Lutam sje�anjima u kojima sam kao dijete vjerovala u bo�ju snagu, povezujem ih s današnjim znanjem o velikom prasku i njime oslobo�enoj energiji. Slavim tri kralja u sebi, obnavljanje, skladnost i samosvijest, a s neba se spušta svjetlost spoznaje, moje svjesne spoznaje �ivota koji svojom energijom stvaram. Misaonim promatranjem sam uspjela ostvariti epifemiju, bogojavljanje u sebi, o�ivjeti uskrsnu�e, osjetiti beskona�nost u jednom prozai�nom nedjeljnom jutru.

Ponovo se vra�am stvarnom trenutku. Stojim pored daske za peglanje. Iz stopala struji ritam i širi se preko koljena, kukova, zdjelice pa preko kralje�nice do glave. Rameni pojas omogu�ava ruci pravilan pokret. Misao, izazvana mojim ritmom, vodi ruku, koja šakom gla�alu odre�uje pravac. Cijelim tijelom treperi kineti�ka energija, gla�alo jednostavno slijedi taj ritam. Šaka slijedi ritam tijela i vo�ena mojom misaonom slikom vala, širi pokret, oblikuje prostor u kojem zgu�vana košulja dobiva novi oblik. Desno, lijevo, naprijed, natrag, pa opet sve ispo�etka, u ritmu koji se širi cijelim tijelom.

Tekst: Dijana Jel�i�

Preuzeto iz Libre broj 23 (2008), �asopisa Hrvatskog kulturnog kluba u Švicarskoj

PS:

Dijana Jel�i� je autorica knjige "Umije�e svakodnevnog pokreta"
http://www.arhiva.croatia.ch/kako/070117.php
te autorica niza vrlo lijepih priloga na portalu www.arhiva.croatia.ch, spominjem samo neke:
           Što je �ivot?: http://www.arhiva.croatia.ch/kako/080117.php
           Gdje po�eti, kad su nam ukrali raj?: http://www.arhiva.croatia.ch/kako/080116.php
           Misaono - osje�ajni labirint: http://www.arhiva.croatia.ch/kako/080115.php
           Migrenino carstvo: http://www.arhiva.croatia.ch/kako/080114.php
           Balada pokretu: http://www.arhiva.croatia.ch/kako/080113.php
           Bolero: http://www.arhiva.croatia.ch/kako/080112.php
           Što je vrijeme?: http://www.arhiva.croatia.ch/kako/080111.php

Za portal pripremio: Zvonimir Mitar, urednik@arhiva.croatia.ch