Libra - interview

Nasilje me�u mladima - tema bespomo�nika

Nasilje me�u mladima trajna je politi�ka tema, koja svaki put dosegne vrhunac kada predstoje izbori ili kada su nu�ne velike promjene kod kojih postoji strah od posljedica. Posebno aktualna ta tema postaje kada odrasli više nemaju recepata za raspolaganju, kada ih nadvlada kompleksnost situacije.

„Naša je mlade� srozana i neodgojena. Mladi ljudi više ne slušaju roditelje. Smak svijeta je blizu.“ Ovo nam prenosi jedno klinasto pismo od prije 4000 godina, a Sokrat 2000 godina kasnije dolazi do spoznaje: „Današnja mlade� voli luksuz, ima loše manire i prezire autoritet. Suprotstavljaju se roditeljima, prebacuju nogu preko noge i tiraniziraju u�itelje.“ Budu�i da ni nakon 4000 godina nije nastupio smak svijeta, ali iste tvrdnje nanovo preplavljuju dnevne novine, mora biti dopušteno pitanje zašto odrasli neprestano prigovaraju mlade�i. Kao prvo: Isplati se mlatiti po mladima. S jedne strane nemaju politi�ke mo�i, a ako i imaju pravo glasa, izlazi ih tek oko 4% na izbore. Odaziv bira�a raste do 54. godine.

Ima nasilnih maloljetnika
Oko 4% maloljetnika godišnje po�ini kazneno djelo, od toga manje od polovice u obliku nasilja. No u statistikama o nasilju je grupa od 18-35-godišnjaka odgovorna za preko 80% nasilnih djela. Zašto onda nitko ne govori o „nasilju mladih odraslih muškaraca“? Ne mo�e se pore�i da su neki maloljetnici po�inili strašna nasilna djela u koja se ubrajaju �ak i ubojstvo i silovanje, a �injenica je da su �ak i osnovnoškolci bili po�initelji takvih kaznenih djela. No to se doga�alo i prije nekoliko desetlje�a i radi se o pojedina�nim slu�ajevima koji su u ono vrijeme duboko potresli stanovništvo. Za nas odrasle predstavlja šok kada se nešto sli�no dogodi. Takvo što o�ekujemo samo od zlih muškaraca koji pate od nekih poreme�aja. Upoznamo li naknadno po�initelje tih djela, nerijetko vidimo povrije�ene ljude neupadljive vanjštine. Nitko ne bi pomislio da su u stanju nešto takvo u�initi. Iritirani smo, po�injemo sumnjati, u ljude, u sebe. Neki tu udare pre�icom i tra�e visoke kazne. Iznova ja�a obrazac odmazde i osvete iz starog zavjeta. Kada bismo pak posumnjali sami u sebe i time odabrali te�i put, naišli bismo na interesantne paralele.

Nema smisla odgajati djecu, ona i tako samo oponašaju

Nerijetko se tvrdi da su posljedice pokreta iz 68. g. krive za današnju odgojnu bijedu. Ponovno su nu�na jasna pravila. Predsjednik jedne narodne stranke u svom je govoru za švicarski nacionalni dan 1. kolovoza zatra�io „nesmiljeni jezik sankcije, kazne“. Dobronamjerna je pedagogija na udaru kritike. Kako li pak on sudi o �injenici da se Švicarska sve više udaljuje od ciljeva redukcije uglji�nog dioksida, usprkos me�unarodnim dogovorima i ugovorima? Ho�e li i automobilske udruge oštro kazniti? Kada je jedan spiker objavio da kantoni nisu ispunili svoje doma�e zadatke s podru�ja planiranja prostora te da je rascjepkavanje i dalje u punom zamahu, upitao me jedan školarac ho�e li i oni, kao u školi, dobiti kaznene zadatke. „Naravno da ne“, odgovorio sam refleksno i uplašio se ove nepromišljeno izgovorene re�enice. To eto nije isto, djeca se moraju odgajati, kod odraslih je to druk�ije. „Odgoj je organizirana obrana odraslih od mlade�i“, izjavio je prije sto godina ameri�ki pisac Mark Twain. Zaista je loše što djeca i mladi u�e ponašati se poput odraslih. O tome je govorio i Albert Einstein: „Ne postoji drugi razumni odgoj osim biti uzor, ako ne ide druk�ije - onda zastrašuju�i.“

Rješavati stvarne probleme

Politi�ari moraju kona�no rješavati stvarne probleme, koji doduše nisu lako rješivi. Pritom bi odrasli morali prihvatiti ograni�enja. Ali tko to uop�e ho�e! Moramo riješiti klimatski problem, a rješenje je jednostavno i mogu�e: Smanjiti uglji�ni dioksid, kao i potrošnju energije, prestati s razbacivanjem. To bi zna�ilo odre�i se slobode pri izboru prijevoznog sredstva. Zabraniti udobno �ivljenje pri 22 stupnja i lošoj izolaciji, isto tako i standby-funkcije tehni�kih naprava, itd... Tu je ve� jednostavnije provesti jasna pravila i teške kazne kod maloljetnika. Smanjiti nasilje bi zna�ilo ne prodavati ili poklanjati oru�je zemljama koje vode rat kao i ostavljanje oru�ja u skladištima. No time se dovode u opasnost prihodi proizvo�a�a oru�ja i švicarska tradicija, pa je jednostavnije prijetiti mlade�i kaznama zatvora i time-outom.
Smanjiti nasilje zna�ilo bi i integralno razumjeti integraciju. Onaj tko druge �eli integrirati mora otvoriti krug, dati drugome šansu da se izbori za svoje mjesto. Integracija podrazumijeva i prihva�anje drugoga onakvim kakav on jest. Djeca to u�e u školama. Otvoriti se drugima, upoznati ih. Opominje se onaj koji u školi tra�i crne ovce i odbacuje ih. Druk�ije je u politici: Slavi se onaj koji ocrnjuje druge. Pritom je Švicarska primjer za integraciju drugih. U kojoj još zemlji ina�e pograni�ne regije imaju takvu va�nost kao u Švicarskoj!

Kao obi�no, ve�ina problema ne mo�e se riješiti jednostavnim sredstvima. Prvi korak mora biti: �eljeti razumjeti. Izgubio je onaj tko primjenjuje gotove recepte. �elio bih svakoga potaknuti da bolje pronikne u problem i da i ono što izgleda jasno stavi u pitanje. Treba voditi razgovor sa svima kojih se ovaj problem ti�e. A ako se radi o krivi�nom djelu, dr�ava Švicarska ima dovoljno na�ina na raspolaganju da kazni po�initelja, �ak i kad je on mlad.