U sklopu Dana hrvatskog jezika 18. i 19. o�ujka odr�ane su dvije knji�evne ve�eri na kojima je gostovao najpoznatiji hrvatski suvremeni knji�evnik Miro Gavran. Knji�evne je ve�eri organizirala Hrvatska nastava u Švicarskoj u suradnji s gradskom knji�nicom u Winterthuru i interkulturalnom knji�nicom u glavnom gradu Bernu.

Svake godine od 10. do 17. o�ujka Hrvatska se prisje�a potpisivanja Deklaracije o nazivu i polo�aju hrvatskog jezika, va�nog dokumenta iz 1969. godine kojim se tra�ila ravnopravnost hrvatskog jezika u ondašnjoj jugoslavenskoj federaciji. Manifestacijom je istovremeno obilje�eno i  20 godina postojanja Hrvatske nastave u Švicarskoj. Ovim su povodom naru�ene knjige iz Hrvatske te je u gradskoj knji�nici u Winterthuru otvoren odjel za odrasle s knjigama na hrvatskom jeziku.

Doga�anje je naišlo na širok odaziv pa se tako i druge ve�eri u Bernu tra�ilo mjesto više. Za prijevod na njema�ki jezik pobrinula se Nives Grenko, a  uvodnu je rije� dala koordinatorica Hrvatske nastave u Švicarskoj Marina Pra�etina navevši pritom poznate, ali i neke manje poznate �injenice o ovom velikom autoru.

Miro Gavran najpoznatiji je hrvatski dramati�ar, romanopisac, pripovjeda� i pisac za mlade �ija su djela prevedena na �ak 35 jezika. Njegove su knjige imale preko 150 razli�itih izdanja u Hrvatskoj i inozemstvu. Dosad je imao više od 200 kazališnih premijera širom svijeta, po�evši od Zagreba, Rotterdama, Maribora, Washingtona, Pariza, Krakova i Sofije pa sve do Bombaja, Buenos Airesa, Ljubljane, Pe�uha, Bratislave, Atene, Sarajeva, Be�a, Budimpešte, Moskve, Tokija, Rio de Janeira... Njegove je predstave vidjelo više od dva milijuna gledatelja.

Jedini je �ivu�i pisac u Europi koji ima kazališni festival njemu posve�en, a na kome se igraju isklju�ivo predstave nastale prema njegovim tekstovima te koji od 2003. godine djeluje u Slova�koj pod nazivom Gavranfest. Dobio je dvadesetak knji�evnih i kazališnih nagrada u zemlji i inozemstvu, a me�u njima i nagradu Central European Time koja se dodjeljuje najboljim srednjoeuropskim piscima za cjelokupan opus.

Diplomirao je dramaturgiju na Akademiji za kazalište, film i televiziju u Zagrebu. Gavran je od 1990. vodio preko trideset škola dramskog pisanja. Od 1993. godine �ivi i radi kao profesionalni pisac u Zagrebu. 2002. godine sa svojom suprugom, glumicom Mladenom Gavran, osniva u Zagrebu Kazalište Gavran.

Prvi dio susreta prošao je u znaku djece, pri�a iz školskih klupa i prvih ljubavi. Miro Gavran dosad je napisao osam knjiga za djecu, a ovom je prilikom odlu�io pro�itati ulomke iz knjiga „Zaljubljen do ušiju“, „Profesorica iz snova“ te „Svašta u mojoj glavi“.

Potom se osvrnuo na još neka od djela iz svojeg opusa za djecu, rekavši nekoliko rije�i o knjigama „Kako je tata osvojio mamu“,„Sretni dani“ i „Zaljubljen do ušiju“.

Nakon �itanja i upoznavanja s djelom Mire Gavrana uslijedila su mnogobrojna pitanja djece iz publike. Gotovo da nije bilo toga što radoznala djeca, u�enici hrvatske nastave, nisu htjela doznati o ovom simpati�nom knji�evniku.

Odgovaravši na njihova šarolika pitanja Gavran je nazo�noj publici otkrio kako je pisao još kao dijete te kako je sa 16 godina odlu�io postati piscem, a svoju prvu knjigu objavio je sa samo 23 godine. U njegovim se knjigama mašta isprepli�e sa stvarnoš�u; tra�e�i inspiraciju u doga�ajima iz vlastita �ivota, pisac ih nadogra�uje elementima iz mašte ili pak obrnuto - po�evši od mašte, pisac scene oboga�uje stvarnim doga�ajima.

U posljednjih je 27 godina napisao 27 knjiga od kojih mu je „Kako je tata osvojio mamu“ najdu�a. Petnaest je godina vodio škole pisanja drama, odlu�ivši se nakon toga u potpunosti posvetiti pisanju. Posljednjih 18 godina Gavran radi kao slobodni pisac. Na pitanje je li mu teško pisati, Gavran je odgovorio kako �ovjeku nikad nije teško raditi ono što voli.

Miro Gavran i dio u�itelja hrvatske dopunske nastave u Švicarskoj

Nakon završetka prvog dijela susreta posve�enog djeci po�eo je drugi dio posve�en �itanju za odrasle.

Za to su vrijeme djeca imala priliku sudjelovati u knji�evnim radionicama u sklopu kojih su, zajedno s u�iteljicama hrvatske nastave Dianom Foro, Agnezom Jerkovi�-Pavli�, Ilijanom Bauer i osobljem knji�nice izra�ivali plakate i sudjelovali u natjecateljskom kvizu. 

Miro Gavran napisao je ukupno devet romana za odrasle od kojih su djela „Judita“, „Ivan Krstitelj“ i „Poncije Pilat“ dio biblijske trilogije. Bez obzira što se radnja ovih djela odvija u prošlosti u starome Rimu i Judeji, teme kojima se pisac bavi istovremeno su moderne i univerzalne, a pitanja koja zaokupljaju njegove junake pitanja su koja zaokupljaju i suvremenog �ovjeka. U prilog tomu govori i �injenica da su njegova djela prevedena na više jezika pa je tako „Judita“ prevedena na �ak 12 jezika.

Za ovu se priliku Gavran odlu�io na �itanje ulomka iz djela „Poncije Pilat“ �iji je glavni lik pisca zaintrigirao svojom tajanstvenoš�u unutar evan�elja. Zanimaju�i se za sudbinu i �ivotni put �ovjeka koji se u Bibliji spominje na svega desetak stranica, a ne dobivši odgovore na postavljena pitanja, pisac odlu�uje sam izmaštati njegovo djetinjstvo, mladost, ali i �ivot nakon razape�a Isusa Krista.

Gavran je nekoliko rije�i rekao i o svojem romanu „Zaboravljeni sin“ �ija pri�a govori o lakše retardiranom dvatesetogodišnjem mladi�u i njegovu povratku iz ustanove za mentalno retardirane u okolinu i obitelj od koje su ga njegovi roditelji godinama tajili. Navedeni je roman uvršten u Listu u Baselu kao roman s humanom porukom. Rije�i je bilo i o romanu „Kako smo lomili noge“ koji je prije nešto više od godinu dana preveden na kineski jezik te predstavljen u Pekingu, komediji „Mu� moje �ene“ za koju je dobio nagradu Central European Times te o knjizi s kratkim pri�ama „Mali neobi�ni ljudi“.

Ovom je prilikom Miro Gavran ekskluzivno, prvi puta izvan Hrvatske, predstavio i svoj novi roman „Kafkin prijatelj“, pri�u o prijateljstvu izme�u Maxa Broda i Franza Kafke, njihovim �ivotnim sudbinama, ali i �enama koje su ih odredile. Natopivši roman emocijama, Gavran ga nastoji pribli�iti i „obi�nim“ �itateljima, a ne samo poznavateljima knji�evnosti.

Odgovaravši na pitanja nazo�nih Gavran je otkrio kako su mu u knji�evnosti kao �itatelju najva�nije emocije i humor, pa isto nastoji ostvariti i kao pisac. Naj�eš�a tema koju obra�uje u svojim djelima su muško – �enski odnosi koji su, kako sam ka�e, najuniverzalniji odnosi. Tako�er je otkrio kako podjednako voli pisati drame i romane, ali kako mu je, unato� tomu što je poznati filozof Hegel izjavio da je najte�e napisati dramu, ipak te�e napisati roman. U kazališnim predstavama najviše preferira spoj komedije i drame.

Knji�evnu je ve�er završio rije�ima kako su ljudi koji �itaju neusporedivo sretniji od onih koji ne �itaju jer posjeduju bogatiji unutarnji svijet, ali i bolju sposobost izra�avanja onog što u sebi nose.

Za portal: Nina Vladovi�,
dizajn: zm