ANTO NOBILO, poznati zagreba�ki odvjetnik:
HERCEG BOSNA JE FAKTI�KI DJELOVALA KAO AGENT REPUBLIKE HRVATSKE

Svi klju�ni zapovjednici HVO-a bili su �asnici Hrvatske vojske. Dok su bili zapovjednici u Bosni i Hercegovini u postrojbama HVO-a nisu prekidali radni odnos sa hrvatskom vojskom u RH, tu su dobivali pla�e i tu im je tekao mirovinski sta�. Fakti�ki HVO se unutar Hrvatske vojske tretirao kao jedno zborno podru�je. Logisti�ki je u potpunosti bio oslonjen na Hrvatsku. Svi statutarni i zakonske akte Herceg Bosne napisani su od strane pravnih stru�njaka u Hrvatskoj po narud�bi hrvatskog politi�kog vodstva, a HDZ BiH je fakti�ki predstavljao samo dio HDZ-a Republike Hrvatske. Mate Boban koji je bio na �elu Hrvatske zajednice Herceg Bosna u više navrata je govorio da on nema svoje politike ve� da provodi politiku dr. Franje Tu�mana. Sve to ukupno i mnogo drugih detalja govore da je Herceg Bosna fakti�ki djelovala u ime i za ra�un Republike Hrvatske, pa je stoga o�igledno opravdano tretirati sukob izme�u HVO-i Armije Bosne i Hercegovine kao me�unarodni. Kako se taj sukob dešavao na tlu Bosne i Hercegovine, o�igledno je Hrvatska tu djelovala kao strana sila na tlu druge dr�ave.....* Me�utim, kako �e Bosna i Hercegovina ubudu�e funkcionirati trebali bi odlu�iti narodi Bosne i Hercegovine demokratskim putem, i što se br�e i kvalitetnije narodi Bosne i Hercegovine dogovore vjerujem da �e biti u mogu�nosti eliminirati sve elemente protektorata iz dr�avnog ustroja Bosne i Hercegovine.

U povodu predstoje�e presude Jadranku Prli�u i drugim �elnicima nekadašnje „HZ Herceg Bosne“ izjavili ste da bi ista mogla prouzrokovati da Hrvatska bude ozna�ena kao agresor na BiH. Ho�ete li i za naše �itaoce obrazlo�iti tu tezu?

NOBILO: Ukoliko do�e do osu�uju�e presude onda �e se zasigurno utvrditi da su zlo�ini po�injeni u okolnostima me�unarodnog oru�anog sukoba. Takav zaklju�ak izvodim iz ve� postoje�ih presuda u Haagu ni�e rangiranim zapovjednicima Herceg Bosne i dokazima koje haški tribunal ima ve� više od desetak godina. Iz tih dokaza nedvojbeno proizlazi da su s jedne strane elementi hrvatske vojske ratovali u Bosni i Hercegovini protiv Armije Bosne i Hercegovine, a s druge strane da je Herceg Bosna kao jedna paradr�avna tvorevina i HVO kao njena oru�ana sila bili u potpunosti organizirani, financirani i kontrolirani od strane Republike Hrvatske. Herceg Bosna je fakti�ki djelovala kao agent Republike Hrvatske i djelovala je u cilju ostvarivanja politi�kih interesa Republike Hrvatske. Me�utim po me�unarodnom pravu dovoljno je da strana dr�ava ima kontrolu nad postupcima paradr�ave u susjednoj dr�avi da bi se taj oru�ani sukob smatrao me�unarodnim. U slu�aju Herceg Bosne postoji daleko više toga. Svi klju�ni zapovjednici HVO-a bili su �asnici Hrvatske vojske. Dok su bili zapovjednici u Bosni i Hercegovini u postrojbama HVO-a nisu prekidali radni odnos sa hrvatskom vojskom u RH, tu su dobivali pla�e i tu im je tekao mirovinski sta�. Fakti�ki HVO se unutar Hrvatske vojske tretirao kao jedno zborno podru�je. Logisti�ki je u potpunosti bio oslonjen na Hrvatsku. Svi statutarni i zakonski akti Herceg Bosne napisani su od strane pravnih stru�njaka u Hrvatskoj po narud�bi hrvatskog politi�kog vodstva, a HDZ BiH je fakti�ki predstavljao samo dio HDZ-a Republike Hrvatske. Mate Boban koji je bio na �elu Hrvatske zajednice Herceg Bosna u više navrata je govorio da on nema svoje politike ve� da provodi politiku dr. Franje Tu�mana. Sve to ukupno i mnogo drugih detalja govore da je Herceg Bosna fakti�ki djelovala u ime i za ra�un Republike Hrvatske, pa je stoga o�igledno opravdano tretirati sukob izme�u HVO-i Armije Bosne i Hercegovine kao me�unarodni. Kako se taj sukob dešavao na tlu Bosne i Hercegovine, o�igledno je Hrvatska tu djelovala kao strana sila na tlu druge dr�ave.

Branili ste u Hagu generala Blaški�a i odbranili. Kako komentirate da tako nešto nije uspjelo braniteljima generala Gotovine i Marka�a?

NOBILO: Svaki slu�aj je za sebe i teško ih uspore�ivati. Ja ni ne znam dovoljno detalja o tome kako su branitelji branili Gotovinu i Marka�a i zašto im obrana nije uspjela. �isto na nekoj op�oj razini dojma �ini mi se da nisu dovoljno odvojili vojnike Gotovine i Marka�a od politike i Franje Tu�mana ve� su previše išli branit i Franju Tu�mana i vrh HDZ-a, Gojka Šuška, sve njihove politi�ke postupke, pa je mogu�e i to razlog. Me�utim, to je samo dojam. Stvarne razloge bi mogao re�i kad bi duboko ušao u slu�aj Gotovine i Marka�a.

Da li je relevantno ko je iz Hrvatske predao famozne stenograme Haškom tribunalu a koji su koriš�eni kao dokazni materijal protiv nepravomo�no osu�enih generala?

NOBILO: Apsolutno je nerelevantno tko je predao zapisnike sa brijunskog sastanka kao i druge transkripte. Bitno je što ti transkripti u sebi sadr�e. Hrvatska je imala zakonsku obvezu suradnje sa haškim tribunalom i kao svaka pravna dr�ava tu svoju zakonsku obvezu je morala ispuniti. Puno je va�nije što piše u tim transkriptima jer su to �injenice s kojima bi se Hrvatska trebala zabaviti. Inzistiranje na tra�enju „krivca“ koji je dostavio transkripte u Haag, a zanemarivanje �injenica koje se nalaze u tim transkriptima, politi�ki je sasvim pogrešno jer ispada da se mirimo sa zlo�inima, kao da su zlo�ini razumljivi sami po sebi i da jedino problem tko je otkrio tajnu tko je pomogao haškom tu�iteljstvu da se utvrdi krivica. Na taj na�in se diskreditiramo kao pravna dr�ava.

Ako je postojala nagodba bivše haške tu�iteljice Carle del Ponte sa Beogradom vezano za transkripte sa sjednica Vrhovnog vije�a odbrane, a mnogi tvrde da jeste postojala, da li je time devalviran kredibilitet Tribunala i da li su na taj na�in u neravnopravnom polo�aju Hrvatska i Srbija i njihovi optu�enici kod tog istog Haga?

NOBILO: Ako je ta�no da se Carla del Ponte nagodila sa Beogradom i da je Beograd mogao redigirati i zacrniti tj. u�initi ne�itkim bitne dijelove transkripata sa sjednice Vrhovnog vije�a obrane onda je to nedopustivo. Naime, Srbija je nedvojbeno bila strana u sukobu i ona je morala bezuvjetno sura�ivati sa haškim tribunalom. Takve nagodbe zasigurno nisu pomogle u ostvarivanju pravde. Tim na neki na�in se mo�e tuma�iti da su Hrvatska i Srbija ispale neravnopravno jer Hrvatska je morala sura�ivati apsolutno i bespogovorno.

Da li je Tribunal u Hagu pod politi�kim utjecajima nekih centara mo�i u svijetu?

NOBILO: Zasigurno je haški Tribunal pod stanovitim utjecajima prije svega velikih sila. Me�utim ja ne bih rekao da se taj utjecaj prote�e i na samo su�enje i prosu�ivanje u konkretnim slu�ajevima po pitanju krivice ili nevinosti odre�enih fizi�kih osoba. Globalni politi�ki utjecaj na Haag po meni se više ogleda u izboru prioriteta kod optu�ivanja haškog Tribunala. Zatim u obimu optu�ivanja, odnosu koliko �e optu�nica biti prema pojedinom narodu ili pojedinoj dr�avi. Dakle, na pitanjima globalne strategije Tribunala. Me�utim kad optu�nica stupi na pravnu snagu i zapo�ne su�enje mislim da suci onda sude samostalno i da se nitko ne upli�e u njihov rad.

Kako Vi kao odvjetnik tuma�ite neke maratonske procese u Haškom tribunalu, kao naprimjer Šešelju?

NOBILO: Haški Tribunal nije savršen. On ima dosta ograni�enja. Jedno od ograni�enja je nedostatak broja dvorana i nedostatak kapaciteta da se u jednom primjerenom vremenu dovrše svi zapo�eti postupci. S druge strane haški Tribunal �eli ostaviti što bolji dojam u povijesti i o�igledno ne �eli pojedine predmete lomiti preko koljena pa kad se suo�i sa opstrukcijama postupka, sa skribomanskim istupima pojedinih okrivljenika onda njihova nastojanja ne lomi ve� u jednoj dugotrajnoj i sporoj proceduri pokušava sve riješiti kako bi u kona�nici izbjegao prigovore da nije organizirao pošteno su�enje. Onima koji su više na strani �rtve sve to izgleda presporo i nekada kao bespotrebno odugovla�enje, ali uvjeravam Vas kad bi se organizirali brzi prijeki sudovi zasigurno bi pravda daleko više trpila nego danas.

Šta mislite koliko mo�e potrajati proces protiv Karad�i�a i šta bi pravosna�na presuda u tom predmetu eventualno mogla zna�iti za daljnji status Republike Srpske?

NOBILO: Teško je predvidjeti trajanje procesa u Haagu. Oni su za naše pojmove izuzetno dugi. Me�utim, bez obzira kakva presuda bila Karad�i�u to ne�e utjecati na status Republike Srpske jer je Republika Srpska ustanovljena Daytonskim sporazumom, dakle fakti�ki voljom velikih sila i svih zara�enih strana u BiH. Ništa presuda Karad�i�u ne�e otkriti što se ve� otprije ne bi znalo.

Kakva je aktuelna situacija u hrvatskom pravosu�u? Miješa li se politika u njihov rad?

NOBILO: Hrvatska je u tranzicijskom fazi. Zakonskim i drugim mjerama pokušava se uspostaviti što je više mogu�a nezavisnost hrvatskog pravosu�a. U redovnim predmetima zasigurno hrvatsko pravosu�e odavno djeluje samostalno. Problem su oni predmeti koji imaju odre�ene politi�ke implikacije ili širi društveni utjecaj. Tada politika nekad ispod �ita direktno, a nekad indirektno ipak pokušava utjecati na pravosu�e. Proces ostvarivanja samostalnosti pravosu�a je dug i vjerojatno nikada ne�e biti do kraja završen.

Vjerujete li da �ete odbraniti g. Damira Polan�eca i na �emu temeljite svoj optimizam?

NOBILO: U ovom trenutku upravo �ekamo po�etak su�enja Damiru Polan�ecu za aferu Podravka. Radi se o su�enju koje �e mo�da trajati godinu i pol do dvije. Teško je predvidjeti što �e se sve tamo dešavati, ali ako �injeni�no stanje bude ovakvo kakvo je u svojoj optu�nici Dr�avno odvjetništvo prezentiralo mi smo optimisti jer smatramo da nema ni jednog dokaza da je Damir Polan�ec po�inio kazneno djelo za koje je optu�en. Me�utim, proces tek �eka i tek treba vidjeti što �e se sve dešavati.

Da li biste se mogli odrediti prema �injenici da Anex IV Ustava BiH, proizišao iz Dejtonskog sporazuma, nikada nije usvojen u Parlamentu Bosne i Hercegovine, dok je, s druge strane, Ustav R BiH iz 1974. de facto derogiran?

NOBILO: Na�alost, Bosna i Hercegovina još uvijek u potpunosti ne funkcionira kao samostalna dr�ava. U Bosni i Hercegovini imamo zna�ajne primjese protektorata i vjerojatno je to u jednom trenutku bilo nu�na kako bi se zaustavio rat i zapo�eo proces izgradnje institucija Bosne i Hercegovine. Osobno mi se �ini da mnoga rješenja koja su donesena iz nu�de kako bi se završio rat i nisu se u �ivotu pokazala osobito dobrim. Me�utim, kako �e Bosna i Hercegovina ubudu�e funkcionirati trebali bi odlu�iti narodi Bosne i Hercegovine demokratskim putem, i što se br�e i kvalitetnije narodi Bosne i Hercegovine dogovore vjerujem da �e biti u mogu�nosti eliminirati sve elemente protektorata iz dr�avnog ustroja Bosne i Hercegovine.


RAZGOVOR VODIO:
 
Bedrudin GUŠI�

Izvor: ORBUS Belgium, Glas dijaspore – Voice of Diaspora