BOSNA I HERCEGOVINA - NIJE DR�AVA

Piše: Rudi Tomi�
(ruditomic@sympatico.ca)

Bivši višegodišnji me�unarodni predstavnik izvršne ovlasti u BiH Wolfgang Petritsch je rekao: Bosna i Hercegovina nikada nije bila dr�ava u modernom smislu rije�i. Komentiraju�i korištenje bonnskih ovlasti, Petritsch je, prošlog tjedna u razgovoru za sarajevski tjednik Slobodna Bosna, priop�io: - da su me�unarodni predstavnici u BiH imali zadatak da uvedu demokraciju diktatorskim sredstvima…; - da je mandat svakog me�unarodnog predstavnika zavisio od njegove li�nosti i snage…; - da u ranim godinama Bushove ere uop�e nije postojala podrška za bilo što bi li�ilo na izgradnju dr�ava.

Diktatorskom odlukom Wolfganga Petritscha provedena je tzv. „tenkovska revizija“ Hercegova�ke banke. Mostarski internetski Dnevnik.ba  (4/1/2011.) podsje�a, da je „tisu�e klijenata ove banke, koja je suprotno odredbama zakona o bankarstvu, stavljena pod prinudnu upravu me�unarodne zajednice, ni dan danas nije dostupna njihova imovina – oko 140 milijuna KM blokirano je Petritschevim nalogom na ra�unima Hercegova�ke banke.“

Iz vremena njegovog a la sutlan upravljanja BiH, (od kolovoza 1999. do svibnja 2002.) Dnevnik.ba tako�er podsje�a, da su „nametnuti ustavni amandmani, kojima su bh.Hrvati postali manjina u Vladi FBiH i derogirana je uloga Doma naroda, i otvoren put za dekonstituirenje Hrvata, u izvedbi Zlatka Lagumd�ije i Sulejmana Tihi�a, koje je ovih dana blagoslovio Petritschev zamjenik (landsmann, slovenski Austrijanac!) Valentin Inzko.''

Dakle, politi�ki �elnici u BiH dr�e vuka za uši. Nalaze se u neprilici; ne mogu vuka ukrotiti niti ga smiju pustiti - ho�e od ne�eg nemogu�eg napraviti nešto mogu�e! Treba, zbilja, biti politi�ki slijepac i ne vidjeti nakane me�unarodnih �imbenika, koji putem sile nastoje uspostaviti dr�avu i putem sile nametnuti demokraciju u BiH - na koridoru Balkana.

Od vremena (ca. 1100 BC) pa do današnjih dana, u BiH izmjenjivali su se mnogi vladari i brojni okupatori, vojne i vjerske dominacije, �ijim utjecajem je mijenjan demografski sastav pu�anstva Bosne i Hercegovine. U dva milenija povijesne opstojnosti, sedamdeset i tri puta bila je, svaki put iznova „ure�ivana“ naizmjeni�nim gospodarima; bila je dijeljena uzdu� i poprijeko, i uvijek je bila poprište borbi i izazov za osvajanje azijskim i europskim kolonijalnim silama i prisvajanjem susjednih naroda.
 
Optere�enje s poviješ�u

Ove povijesne �injenice su današnja optere�enja, jer sva tri naroda (Hrvati, Srbi i Bošnjaci) uzimaju ih kao temelj za uspostavu vlasti na povijesnom i etni�kom prostorima. Ako samo za trenutak pogledamo etni�ku kartu BiH, nakon popisa pu�anstva 1991. godine, onda �emo do�i do zaklju�ka da je Bosna i Hercegovina nedjeljiva, ni po eti�kom ni po geopoliti�kom klju�u. Ali, budu�i da je ve� podijeljena: nacionalno, teritorijalno i vjerski, te zaklju�no s tim �injenicama: Bosna i Hercegovina – nije dr�ava.  

Jedan od najboljih poznavatelja Islama u hrvatskim zemljama, dr. vl�. Dragutin (Charles) Kamber, u jednom znanstvenom eseju o hrvatskim muslimanima u Bosni i Hercegovini, napisao je slijede�e: „Kad je austrijskom okupacijom 1878. srušen otomanski Iron Curtain (�eljezna zavjesa) i kad su turske granice uzmakle u unutrašnjost Balkana, ovo je hrvatsko pu�anstvo obadviju vjera moglo jasnije progovoriti o sebi i predstaviti se, kako zapadnom svijetu uop�e, tako i svojoj bra�i preko rijeke Save i Une i planina Dinare napose. Osim toga mogao se je s njima uspostaviti mnogo izravniji i �ivlji dodir, nego što je to bilo prije. Odmah se je pokazala jasno jedna vrlo zna�ajna �injenica: silovita podjela na dva zara�ena tabora kroz �etiri stotine godina, kulturna podjela na Istok i Zapad, dr�avna podjela na austrijski i turski imperij, pa vjerska podjela na Katolicizam i Islam.''     

Katoli�ko pu�anstvo u BiH izjašnjavalo je svoju hrvatsku nacionalnu pripadnost nešto br�e, a muslimansko (što je bilo i razumljivo) mnogo sporije. U Kamberovoj prosudbi  (1957.) stoji da su „u efektu podjednako; tako su stanovnici Bosne i Hercegovine koji, još i danas sa�injavaju ve�inu od 58% u toj pokrajini, kazali i ostalim Hrvatima i �itavom svijetu da se osje�aju isto tako Hrvatima kao i oni po u�oj Hrvatskoj, Slavoniji. Istri. Dalmaciji i Me�imurju.“ Treba imati u vidu, da je ovakvo mišljenje i stajalište bilo kod ve�ine Hrvata, katolika i muslimana, u domovini i u iseljeništvu - sve do Titovih ustavnih amandmana 1974. godine kad je dana dr�avnost Republikama.

Nakon raspada Jugoslavije, na osnovu tih amandmana, 7. travnja 1992. Amerika je priznala BiH, a kasnije je dobila i priznanje i od UN. Bosna i Hercegovina dobila je svjetsko priznanje dr�ave u najgorim ratnim vremenima; nije imala svoje zajedni�ke (republi�ke) oru�ane snage, niti definirane granice, niti bilo kakve vizije o jedinstvenoj dr�avi Srba, Hrvata i Muslimana (Bošnjaka). Da bi se izbjegao genocid u BiH, Amerikanci su u Daytonu skupili predstavnike sva tri konstitutivna naroda i predsjednike susjednih dr�ava Hrvatske i Srbije, gdje su potpisali primirje i podijelili Bosnu i Hercegovinu na Republiku Srpsku i Federaciju Bošnjaka i Hrvata.

Umrli su svi arhitekti Dayonskog sporazuma: Richard Holbrooke (2010) i Christopher Warren (2011); umrli su i supotpisnici: Alija Izetbegovi� (2003), Franjo Tu�man (1999) i Slobodan Miloševi� (2006), �ije se posljedice mogu lakše optu�ivati nego ih ispraviti.  

Balast sadašnjice

Bošnja�ki je narod optere�en sadašnjicom, u kojoj se nalazi ve� dvadeset godina. Nakon ratnih stradanja, nije se oporavio ni broj�ano, ni psihi�ki, pa ni gospodarski, stoga se nalazi u pani�nom stanju – u borbi za opstanak.

S druge strane, bošnja�ki politi�ari nemaju nikakvog utjecaja na podru�ju Republike Srpske, jer republi�ke vlasti u Banja Luci ne priznaju Sarajevo kao glavni grad, niti bilo koje „dr�avne“ odredbe, jer imaju sve republi�ke (dr�avni�ke) ovlasti koje su utvr�ene Daytonskim ugovorom. To je stvarnost sadašnjice.

Bošnjaci nemaju ni nikakvih mogu�nosti za kompromisna rješenja s banjalu�kom Vladom, a uporaba sile ne dolazi u obzir, jer „EUFOR je u stanju poja�ati svoje snage u zemlji rezervnim snagama i iza�i na kraj s bilo kojom vanrednom vojnom akcijom“ kazao je David Enyeart, zapovjednik Štaba NATO-a u Sarajevu. (Avaz, 3/28/2011.)    

Diktatorskim nalogom visokog predstavnika u BiH Valentina Inzka ukinuta je Odluka Središnjeg izbornog povjerenstva BiH (24. 03. 2011.) i tim �inom uvedeno je izvanredno stanje u F BiH i ukinut je ustavni poredak. Sve to je u�injeno na štetu hrvatskog naroda, koji nije bio spreman prihvatiti bošnja�ki koncept sastava Vlade u F BiH, u kojem nisu priznati hrvatski predstavnici, izabrani od 90% hrvatskog bira�kog pu�anstva.

Sve hrvatske nacionalne politi�ke stranke i udruge izdale su Optu�bu, javno priop�enje, jer ve�inske bošnja�ke stranke SDP i SDA, uz podršku me�unarodne zajednice, ho�e  Federaciji BiH nametnuti jedan etnitet - bošnjaštvo, a to je organizirani politi�ki pothvat, sadr�ajno i metodološki, etnocida nad Hrvatima. Optu�ba je poslana Me�unarodnom sudu za ljudska prava i Vije�u Europe, Hrvatskom saboru i Vladi. U me�uvremenu je ve� ustoli�ena „dr�avna vlast“ u Sarajevu, bez ve�inskih srpskih i hrvatskih stranaka, ali uz podršku hrvatskih Iscariota: Komši�a, Lijanovi�a i Juriši�a.

Oglasila se i visoka predstavnica Europske zajednice Catherina Ashton, i potpisala je 21. 03. 2011. odluku, kojom EZ dobiva pravo da sankcionira sva prava i fizi�ka lica „�ije aktivnosti potkopavaju suverenitet, teritorijalni integritet, ustavni poredak i me�unarodni karakter Bosne i Hercegovine, ili ugro�avaju Daytonski mirovni sporazum.“ Ovo su novi oblici moderne demokracije!

Zaklju�na misao

Me�unarodni politi�ki �imbenici (Amerika i Europska zajednica), koji su u Daytonu odredili status dr�ave Bosne i Hercegovine, u ovim kriti�nim vremenima oglasili su se s prijete�im odlukama, koje su uglavnom upu�ene bh.Hrvatima, odmah �im je izdano priop�enje o sazivanju sveop�eg Hrvatskog sabora u BiH.

Amerika i Europska zajednica pokazale su, da su odlu�ili �rtvovati jedan konstitutivni narod, odnosno hrvatski narod, kako bi odr�ali „dr�avu“ na Balkanu, zbog velikih nemira (revolucija) u arapskom svijetu. O�evidno je da je Zapad podr�avao diktaturu u arapskim dr�avama zbog vlastitih interesa, uglavnom zbog ulja – crnog zlata, ali sada se ruše re�imi i padaju diktatori, još k tome, nemogu�e je predvidjeti tko �e do�i na vlast u tim islamskim dr�avama. Zbog tolike neizvjesnosti u svjetskim poredcima, nikome ne treba još jedno �arište na Balkanu, stoga su Amerika i Europa stavile poklopac na „bosanski lonac“ - made in Baš�aršija! 

Bošnja�ki su politi�ari dobili zeleno svijetlo, nakon brojnih posjeta turskih dr�avnih predstavnika, da mogu uspostaviti vlast i bez Hrvata, jer predstavnici iz Republike Hrvatske samo su pro foro externo dali podršku bh.Hrvatima, uz napomenu da se ne �ele miješati u unutarnju politiku susjedne dr�ave BiH. Do�im, Turska, Engleska, Švedska, Amerika i druge europske dr�ave formiraju unutarnju politiku BiH, baš sve na štetu bosanskohercegova�kih Hrvata! 

Teško je pretpostaviti da je politi�ka vrhuška u Republici Hrvatskoj zaboravila, da je RH bila jedna od potpisnica Daytonskog sporazuma, i uzela na sebe odgovornost za brigu o ravnopravnosti hrvatskog naroda u svim segmentima dr�avne vlasti, kao jednog od tri konstitutivnog naroda. Vjerojatno Josipovi� i Kosorka nisu svjesni kolika je broj�anost bh.Hrvata u RH, s kojima bi mogli do�i u politi�ke sukobe radi njihove zanemarenosti Hrvata u BiH.

S druge stane, bošnja�ki su politi�ari upali u klopku me�unarodne zavjere, na što ih je upozorio najve�i bh.pjesnik Abdulah Sidran: Ja nemam nade za Bosnu…Sve što se doga�a u posljednje vrijeme jest historijska dionica na kojoj sa scene nestaje jedna dr�ava i jedan narod. Mnogo su ja�e one sile koje su se udru�ile protiv BiH od onih koje se bore za nju… za nas je pakao po�eo onda kada je sudbina došla u naše ruke jer Bošnjaci ponajprije nemaju nikakvu svijest o dr�avotvornosti niti vrijednostima vlastite kulture.''

Bošnja�ke vjerske vo�e osudile su politiku SDP i SDA. Bosanskohercegova�ke muftije dr�e kako politika mora voditi jednaku brigu o svim ljudima i narodima u BiH. „Odlu�ivati se na dominaciju nad Hrvatima i njihovo preglasavane na izborima i u institucijama sustava, bošnja�ka etnopolitika, uklju�uju�i i SDP, ovako bošnjakocentri�no bosanstvo i definitivno je nalegla na stvaranje troetni�ke, umjesto multietni�ke BiH“, kazao je muftija Muhamed �engi�.        

Katoli�ka crkva odgovorila je odlu�nim stajalištem na posljednju veliku krizu u zemlji zbog koje je zabrinut najve�i dio hrvatskog katoli�kog naroda. �injenica je da je hrvatski narod u BiH konstitutivan narod. „Ako je, dakle, konstitutivan, a jest, onda se ni vlast ne mo�e konstituirati bez predstavnika za koje se taj narod ve�inski opredijelio“, upozorili su biskupi i najve�i predstavnici Crkve u BiH.

Nekolicina bh. hrvatskih intelektualaca uputila je „Otvoreno pismo“ predstavnicima politi�kih stranaka i me�unarodnim �imbenicima u BiH, u kojem, pored ostalog, stoji: „Kada danas dvije stranke s najve�im izbornim legitimitetom kod Hrvata, HDZBiH i HDZ 1990, alarmantno postavljaju pitanje ustavne i politi�ke nejednakosti Hrvata, za to postoje mnogi opravdani razlozi, jer je praksa bezobzirnoga nadglasavanja  i marginalizacije Hrvata od strane bošnja�kih politi�kih partnera, osobito u razdoblju od 2006. godine postala evidentna i nepodnošljiva.“ (Hrvatska rije�, 3/30/2011.) Zna�ajno je istaknuti, da su potpisnici „Otvorenog pisma“ politi�ki klijenti SDP-a, stoga je njihova izjava pogubna za bošnja�ke politi�are.

Dakle, sudbina nam je odredila da moramo �ivjeti zajedno na istim prostorima, pod istim nebom, ma koliko se me�usobno krvili, stoga treba prona�i na�in i mogu�nosti za su�ivot. O�evidno je kako vjerski predstavnici i intelektualci s bošnja�ke i s hrvatske strane upu�uju na ispravljanje po�injenih politi�kih nepravda naspram hrvatskom narodu. Verba res sequitur! (Iza rije�i /neka/ slijedi �in!)

Umjesto naše poruke u ovim kriti�nim vremenima, uzet �emo zaklju�ne misli dr. Kambera, koji istinski suosje�a za zadnje dvije generacije muslimana, odnosno Bošnjaka koji se bore s krizom prilago�avanja novim povijesnim prilikama. „Kako dakle �itav niz kapitalnih razo�aranja sa�injava jednu golemu naslagu u njihovoj svijesti, te budu�i da im �itava serija kategori�kih povijesnih odluka nije pošla za rukom, zar je �udo ako oni sada naginju u ovim novim prilikama ispitivanju terena i kolaboriranju prije svake odluke od ve�ega zamršaja.“

Nakon ovakve konstelacije Kamber poziva Hrvate katoli�ke vjere da moraju muslimanima i kao pojedincima i kao bošnja�kom narodu pokazati da �e im uz Hrvate biti lijepo i sigurno, pa prepustiti njima i tempo i dalje oblike njihove evolucije. Naime, „on ne vidi, uostalom, koji bi drugi put bio eti�ki opravdaniji, takti�ki razboritiji, a i obostrano korisniji.“ 

Mi vjerujemo da je mogu�e uskladiti hrvatsko-bošnja�ka stajališta, gdje su obje strane pozvane da razviju smisao demokracije, tolerancije, me�usobnog razumijevanja i kooperacije, bez �ega nema dr�ave, dakle - nešto, što je svakako znatno više od puke koegzistencije i jeftine slave.  

Rudi Tomi�, (ruditomic@sympatico.ca)