Tribina o budu�nosti Bosne i Hercegovine
u svjetlu Daytonskog mirovnog sporazuma

Nu�nost dekonstrukcije sporazuma

Mr. Mirza ef. Meši� i prof. dr. Josip Jur�evi�12

U Islamskom centru u Zagrebu, u sklopu tradicionalne Islamske tribine „Dr. Sulejman Mašovi�”, 11. o�ujka 2010. prof. dr. Josip Jur�evi�, znanstveni suradnik na Institutu društvenih znanosti „Ivo Pilar” u Zagrebu, odr�ao je predavanje na temu „Budu�nost Bosne i Hercegovine u svjetlu daytonskog sporazuma”.

Josip Jur�evi� je završio Filozofski fakultet (povijest i filozofija) u Zagrebu. Magistrirao je na istom fakultetu s temom „Problemi prou�avanja �rtava Dugoga svjetskog rata na podru�ju Hrvatske”, s na- glaskom na manipulacije jasenova�kim �rtvama. Doktorirao je 2000. godine s temom „Represivnost jugoslavenskog komunisti�kog sustava u Hrvatskoj 1945. godine”. Nositelj je kolegija Op�a povijest 20. stolje�a i Povijest uspostave suvremene hrvatske dr�ave na Studiju povijesti Hrvatskih studija Sveu�ilišta u Zagrebu, te kolegija Svjetska povijest 20. stolje�a na Pedagoškom fakultetu u Osijeku. Istra�iva�ki se bavi suvremenom hrvatskom poviješ�u, a središnje teme su ratno i poratno stradalništvo vezano za Drugi svjetski rat, hrvatsko iseljeništvo i Hrvatski domovinski rat. Od 1994. do 1997. bio je zaposlen kao samostalni savjetnik u Saboru Republike Hrvatske (Komisija za utvr�ivanje ratnih i poratnih �rtava). Od 1997. djelatnik je Instituta društvenih znanosti „Ivo Pilar” u Zagrebu. Od 2004. godine �lan je Savjeta Vlade RH za pripremu prijatelja suda pred Me�unarodnim kaznenim sudom za prostor bivše Jugoslavije. Njegov rad na prou�avanju �rtava pora�a okrunjen je knjigom „Bleiburg” (2005.). Na prethodnim izborima za predsjednika Republike Hrvatske bio je nezavisni kandidat.

Daytonski sporazum – nagrada zlo�incu i agresoru
„U Hrvatskoj i na prostorima bivše Jugoslavije puno se manipuliralo sa svime i sva�im, a naro�ito sa poviješ�u koja se sustavno, precizno i stru�no krivotvorila s ciljem postizanja razli�itih u�inaka. Veoma �esto su i naši preci bili �rtve manipulacija, tako da smo kroz školske i druge institucije naslijedili puno toga što je neobjektivno i neistinito, na temelju �ega smo donosili pogrešne prosudbe. Stoga je i u Hrvatskoj i u BiH ostalo ozra�je u kojem se povijest previše o�ivljava, pri �emu se povijesti daje krivo zna�enje. Uvijek volim naglasiti da je povijest izuzetno va�na, bez nje je sve nezamislivo, ali povijest je nešto što se ne da promijeniti. Sve što se dogodilo u prošlosti jednostavno je nepromjenjivo”, rekao je na po�etku predavanja prof. dr. Josip Jur�evi�.

Istaknuo je me�usobnu povezanost Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine, pri �emu Daytonski sporazum na mnogo na�ina u formalnom smislu ve�e ove dvije dr�ave. Povijesno gledano prostor BiH je jedan od najdinami�nijih prostora u civilizacijskom, kulturološkom, vjerskom, nacionalnom, politi�kom i vojnom smislu. Kroz povijest su �esto o prostoru Bosne i Hercegovine arbitrirali oni koji nisu porijeklom iz BiH, �esto bez velikog znanja o tom prostoru – uklju�uju�i i Daytonski mirovni sporazum. Od austro-ugarske okupacije 1878. godine Bosna i Hercegovina je u fokusu onoga što danas zovemo me�unarodna zajednica. Me�unarodne institucije i najmo�nije dr�ave neprekidno su zainteresirane za taj veoma va�an geopoliti�ki prostor i neprekidno o njemu arbitriraju. Me�utim, u zadnjih 130 godina nije prona�eno rješenje koje bi stabiliziralo taj prostor. Jur�evi� smatra da je tome glavni razlog što na pronala�enje optimalnog rješenja nisu presudan utjecaj imale osobe, narodi i zajednice koje �ive na prostoru BiH. Na tome tragu je i Daytonski sporazum iz 1995. godine do kojega je došlo prvenstveno zahvaljuju�i mo�i koju je imala me�unarodna zajednica. Ona je, bez obzira na domicilne aktere na prostoru bivše Jugoslavije, postala klju�ni �imbenik ve� 1991. godine. „To se da iš�itavati iz cijelog niza doga�aja s kraja 1991. godine, uklju�uju�i proces me�unarodnog priznanja dr�avne samostalnosti Hrvatske i Slovenije, a potom, s odgodom, i priznavanje Bosne i Hercegovine nakon referenduma. Tome treba uklju�iti i cijeli niz me�unarodnih pregovora o Bosni i Hercegovini, sve planove o upravnoj podjeli BiH, koja je mogla prerasti u dezintegraciju BiH kao dr�ave – sve je to kreirano od me�unarodne zajednice. Tzv. unutarnji akteri u bivšoj Jugoslaviji, prije ili kasnije su na to morali pristajati, uklju�uju�i i Daytonski sporazum”, rekao je Jur�evi�.

Naglasio je da je dr�ava Srbija bila jedini pripremljeni akter za doga�aje koji �e uslijediti u periodu od 1990. godine do danas. Prvo sustavno nasilje provodilo se u Srbiji, pri �emu su iz dr�avnih institucija eliminirani svi oni koji se nisu htjeli uklopiti u plan stvaranja Velike Srbije. Srbijanska politika je bila fokusirana na teritorijalno širenje i pokušaj da se sve ono što se postigne vojnim putem legalizira u nekim me�unarodnim okolnostima. „Najve�i strateški uspjeh dr�ave Srbije, kako tada, tako i do dana današnjega, na prostoru Bosne i Hercegovine i bivše Jugoslavije, bio je što je uspjela �rtve dr�ati podijeljene, neujedinjene i nesolidarne. Ili, kao što je bilo na prostorima Bosne i Hercegovine, dovesti ih u stanje sukoba”, rekao je Jur�evi�. Tek 1994. godine pod utjecajem me�unarodne zajednice, prvenstveno SAD-a, dolazi do prisilnog zbli�avanja i suradnje dr�avnih struktura Hrvatske i Bosne i Hercegovine. To je rezultiralo Washingtonskim sporazumom i vojno-operativnom suradnjom HV-a, HVO-a i Armije BiH, nakon �ega na prostoru BiH po�inju prve velike osloboditeljske akcije. „Sa motrišta svega što se doga�alo u BiH ogroman je paradoks da su se �rtve me�usobno sukobljavale. Dubinski razlozi i interesi su bili na podru�ju velikosrbijanske strategije. Tako je i danas. Da su se nastavile vojne akcije zdru�enih armija dviju dr�ava, sigurno bi se u nekoliko mjeseci neutralizirali i poništili svi osvaja�ki u�inci srbijanske oru�ane agresije. Opet je presudila me�unarodna zajednica koja je dovela do Daytonskog sporazuma, koji je nedvojbeno jedna od najve�ih sramota me�unarodne povijesti 20. stolje�a”, rekao je Jur�evi� i naglasio da je Dayton rezultat najgorih mogu�ih zlo�ina koji su uop�e po�injeni u povijesti ljudske civilizacije, rezultat svih mogu�ih zlo�ina koje pozna i sankcionira me�unarodno pravo. Neke organizirane zlo�ine, koji su po�injeni na prostoru BiH tokom rata, nije predvidjelo niti me�unarodno pravo, prvenstveno postojanje logora za provo�enje masovnih sustavnih silovanja, koji su bili u funkciji etni�kog �iš�enja. Nikada nitko u povijesti, kao dr�ava i osvaja�, nije silovanja koristio u svrhu postizanja dugoro�nih demografskih ciljeva.

U takvim okolnostima, kada se vojnim putem vrlo jednostavno moglo poništiti osvaja�ke, zlo�ina�ke ciljeve velikosrpskog projekta, dolazi do formuliranja sporazuma u Daytonu, koji je mjesec dana kasnije, sredinom prosinca 1995. godine, potpisan u Parizu. Sporazum u Daytonu je dogovoren u vrlo �udnim okolnostima, o �emu nerado govore �ak i oni koji su bili u pratnji potpisnika sporazuma. Radilo se o jednoj, ne samo politi�koj i diplomatskoj, nego i o fizi�koj prisili da se dogovori sporazum, a pod prisilom su naro�ito bili predstavnici sa bošnja�ke i hrvatske strane. „Sporazum je fakti�ki i formalno-pravno bio nagrada zlo�incu, nagrada agresoru. Unato� tome što je doveo do prekida oru�anih sukoba na prostoru Bosne i Hercegovine, Dayton je priznavanje najgorih zlo�ina koje poznaje me�unarodno pravo i povijest civilizacije uop�e. To je glavni argument s kojim se treba baratati o Daytonu, bilo da se radi o op�im civilizacijskim na�elima ili dr�avnim interesima na prostoru Bosne i Hercegovine”, naglasio je Jur�evi�.

Geopoliti�ki rezultat Daytonskog sporazuma je, u najgorem smislu, priznavanje odre�enog statusa Republici Srpskoj, geopoliti�koj tvorevini famoznog naziva entitet. Povijest dr�ave i prava ne poznaje iskustvo toga što je Bosna i Hercegovina. Jur�evi� je istaknuo da dr�ava s takvim pravnim, geopoliti�kim i entitetskim obrisima jednostavno ne postoji u povijesti, radi se o presedanu svjetske povijesti. To je neodr�ivo s motrišta povijesnih iskustava, pogotovo s motrišta onoga što �e se doga�ati u budu�nosti. Osnovni „mamac” za potpisivanje sporazuma bilo je ostvarivanje prava povratka prognanih, protjeranih i raseljenih osoba. Iz povijesnih iskustava bilo je jasno da se u politi�kim sporazumima velikih sila uzima u obzir postoje�e stanje, odnosno dokle je došla vojska. Dr�avne strukture Hrvatske i BiH znale su za taj princip i morale su biti svjesne što zna�i potpisati Daytonski sporazum. Na tragu toga mo�e se promatrati sve što se doga�a u BiH do današnjih dana. „Ako se gledaju akteri u jugoisto�noj Europi, mo�e se re�i da Srbija neprekidno uspješno ostvaruje i nadalje svoj cilj. To zna�i da na razne na�ine – obavještajne, medijske, politi�ke, u 'nesvijesti' dr�i �rtve svoje agresije. Koriste�i odre�ene pojedince i strukture u hrvatskom i bošnja�kom korpusu u BiH dr�i neprekidno napetost. Kada se god na prostoru BiH pojave me�unarodni faktori koji �ele poništiti rezultate Daytonskog sporazuma, koji su nehumani, nepravni i negativni u svakom pogledu, onda se uvijek 'zavrti' pri�a o tre�em entitetu. Odre�ene strukture, pogotovo unutar Hrvatske, zagrizu na mamac tre�eg entiteta, koji je proziran �ak i kada gledamo uske hrvatske interese na prostoru Bosne i Hercegovine. Uvijek se dr�i tenzija izme�u �rtava prošlosti, sadašnjosti, a izgleda i budu�nosti, pri �emu �rtve, kao socijalne, nacionalne i kulturološke cjeline, neprekidno rade na štetu svojih vlastitih interesa”, rekao je Jur�evi� i naglasio da Daytonski sporazum iz niza razloga ne mo�e opstati na prostoru Bosne i Hercegovine.

Mnogi pogrešno misle da je me�unarodna zajednica nešto monolitno i jednozna�no, pri �emu javnost u Hrvatskoj i BiH upada u jednu vrstu politi�kog fatalizma da se na ništa ne mo�e utjecati, niti promjeniti. Daytonski sporazum je neodr�iv za prostor Bosne i Hercegovine, a njegova glavna poruka je da se organizirani zlo�in isplati. „Daytonski sporazum je u kona�nici nagrada zlo�ina. Ta nagrada mo�e biti razumljiva ako je bila privremena kako bi se prekinuo rat. Neodr�ivo je da mo�e opstati Republika Srpska. Daytonski sporazum �e morati biti temeljito revidiran ili potpuno poništen jer je nedvojbeno dotrajao. Situacija na prostoru BiH sigurno �e se razvijati u smislu dekonstrukcije Daytonskog sporazuma, pri �emu Bosna i Hercegovina nu�no mora ostati integrirani, jedinstven i cjelovit prostor”, rekao je Jur�evi�.

Na prostoru BiH hrvatska i bošnja�ka komponenta ne pokazuju zrelost i doraslost situaciji, te sada rade protiv sebe. Ukoliko �ele utjecati na doga�aje u postdaytonskom razdoblju (kada sporazum bude dekonstruiran), morat �e do�i do dubinskih promjena unutar bošnja�ko-hrvatskih institucija. Te promjene jedino mogu izvršiti bosansko-hercegova�ki gra�ani, koji �e pravno utjecati na klju�ne geopoliti�ke odluke. Jur�evi� smatra da bi i u Hrvatskoj i u BiH trebalo izvršiti kadrovske promjene, kako bi u institucije, kako vrhunske politi�ke funkcije tako i one najni�e politi�ke mo�i, mogle do�i osobe koje �e zastupati samo zajedni�ke interese i op�e dobro na prostoru Bosne i Hercegovine. „Dayton �e sigurno morati pasti. Me�utim, sve ono što je dovelo do Daytona – svi zlo�ini, etni�ka �iš�enja, mo� na prostoru BiH – na�alost, ne�e biti promijenjeni. Od lokalnih, bivših jugoslavenskih aktera jedino dr�ava Srbija sustavno, institucijski, racionalno i veoma kvalitetno radi za svoje interese. Hrvatska i Bosna i Hercegovina pokazuju izrazitu nekvalitetu i zapravo su sve dalje od toga da utje�u što �e se dalje doga�ati na prostoru Bosne i Hercegovine. Sve su �eš�a su�eljavanja izme�u hrvatske i bošnja�ke etni�ke zajednice na prostoru BiH, bilo s dobrim namjerama ili neznanja”, rekao je Jur�evi� i istaknuo da smo najodgovorniji naraštaj u povijesti za sudbinu Bosne i Hercegovine s obzirom na pravo glasa na izborima. Gra�ani su klju�ni za ono što �e se dogoditi u postdaytonskom razdoblju. „Ne smijemo sebi dozvoliti mišljenje kako smo neva�ni, kako ne odlu�ujemo. Nikada u povijesti jedan naraštaj i obi�an pojedinac nije bio toliko va�an kao sada. Dakle, mi odlu�ujemo, i u BiH i u Hrvatskoj. Hrvatska je potpisnica Daytonskog sporazuma i ako bude kvalitetna njezina struktura, Hrvatska �e sigurno mo�i utjecati na zaštitu dr�ave BiH. Bez stabilnosti Bosne i Hercegovine nezamisliva je stabilnost i prosperitetna budu�nost Hrvatske”, zaklju�io je prof. dr. Josip Jur�evi�.

Izvor: Preporodov Journal, napisao Ismet Isakovi�