RS je negacija BiH

Prof. dr. sc. Ivo Banac

Prof. dr. sc. Ivo Banac - profesor emeritus na Univerzitetu Yale i redoviti profesor povijesti na Filozofskom fakultetu Sveu�ili�ta u Zagrebu:

Josipovi� nije politi�ar, a ponajmanje strateg. O Bosni zna onoliko koliko je potrebno od Gunduli�eve do Petrinjske. Zato na moje kritike i ne mo�e reagirati �injeni�no. Morao je i�i na moju osobu. Na takve sam se situacije navikao jo� od Tu�manova vremena...

Hrvatska jednostavno nema sre�e sa svojim predsjednicima. Ili su preveliki ili premaleni za tu funkciju. Imamo problema s mjerom... No, Dodik je lukav. On svojim hrvatskim klijentima nudi dijelove Federacije, ali ne i RS-a, gdje su Hrvati uglavnom etni�ki o�i��eni, posebno iz Posavine i Krajine. Drugim rije�ima, "tre�i entitet" je sredstvo za pokretanje novog hrvatsko-bo�nja�kog sukoba, a Dodik �e, kao i Dabi� u svoje vrijeme, samo zadovoljno trljati ruke. Ima budala kojima je ovo prihvatljivo. Zato i nema neke bitne razlike izme�u �ovi�a i Vlajkija. Sve su to marionete u povijesnoj pu�ioni.... O Republici Srpskoj mislim sve �to i vi. �ak mislim, da je krupna gre�ka �to je bosansko predstavni�tvo, u Daytonu reducirano na "bo�nja�ku stranu rata", potpisalo ovaj sporazum. To sam, usput budi re�eno, mislio i onda, te poku�ao uvjeriti Aliju Izetbegovi�a da to ne radi...

RS JE NEGACIJA BiH

Sa osvjedo�enim prijateljima Bosne nije te�ko na�i povoda za razgovor, niti je ikad razgovora previ�e. Naprotiv. A ako je, k tome, rije� o jednom renomiranom sveu�ili�nom profesoru koji argumentirano javno istupa u situacijama kada je na tragu inih antibosanskohercegova�kih zavjera i pri tome se ne libi da principjelno prozove i predsjednika svoje mati�ne domovine, onda razgovor sa takvom osobom je vi�e nego dobrodo�ao.

Gospodine Banac! Va� javni kriti�ki odnos u odnosu na politiku predsjednika Josipovi�a prema BiH u posljednje vrijeme je poprili�no odjeknuo, kako u Hrvatskoj tako i u Bosni i Hercegovini. �ta je su�tina te va�e kritike?

Banac: Glavna crta moje kritike odnosi se na �injenicu da je Josipovi� pokrenuo niz neprimjerenih postupaka oko BiH - sa drugima bez predstavnika BiH, unutar BiH mimo dr�avne cjelovitosti BiH (poseban odnos prema RS), te izvan BiH o unutarnjim odnosima unutar BiH (napuci o tomu kako bi i s kojim strankama SDP BiH morao sastaviti Vladu Federacije). No, moja je kritika po�ela jo� prolje�a 2010. kad sam u "Globusu" ukazao da Josipovi�evi sarajevski "izrazi �aljenja" nisu ni isprika ni elaboracija neke nove ili alternativne politike, te da bi njegovo usmjerenje prema prioritetnim odnosima sa Srbijom mogao imati negativne posljedice za Hrvatsku i u�initi je taocem srbijanske politike na u�trb hrvatskom usmjerenju prema drugim partnerima u regiji, u prvom redu BiH. Te se izjave nisu �ule u op�oj josipovi�evskoj euforiji od prije skoro godinu dana. Ali �uo ih je Josipovi�, koji je preko svojih pobo�nika sve u�inio da uredniku "Globusa" ne padne na pamet da tako �to ikad vi�e tiska. Zato ste posve u krivu da su moje najnovije intervencije odjeknule u Hrvatskoj. Odjeknule su u BiH i dale hrabrosti onima koji su do tog trenutka razmi�ljali ho�e li reagirati. U Hrvatskoj su one uglavnom cenzurirane, da se ne bi o�tetili tanko�utni �ivci novog hrvatskog predsjednika.

Kako komentirate Josipovi�evu nervoznu reakciju na Va�e kriti�ke osvrte?

Banac: Josipovi� nije politi�ar, a ponajmanje strateg. O Bosni zna onoliko koliko je potrebno od Gunduli�eve do Petrinjske. Zato na moje kritike i ne mo�e reagirati �injeni�no. Morao je i�i na moju osobu. Na takve sam se situacije navikao jo� od Tu�manova vremena.

Neki analiti�ari tvrde da je ovakav stav slu�benog Zagreba prema BiH i zbog op�ih izbora u RH, najesen. Da li dijelite takve teze?

Banac: Uglavnom, ne. Josipovi� ne izlazi na izbore jo� �etiri godine, a on je - mnogo vi�e od Vlade Jadranke Kosor - glavni motor sada�nje hrvatske politike prema BiH. Ovdje je ne�to drugo na djelu: strate�ka procjena da su za Hrvatsku prioritetni dobri odnosi sa Srbijom. Ako je to tako, Bosna neminovno strada, jer cilj srpske politike jo� uvijek je podjela BiH, te otcjepljenje RS i ujedinjenje sa Srbijom. U takvim okolnostima opet smo u zoni Tu�man-Milo�evi�. Mnogi ljudi bez mnogo politi�ke ma�te, kao i razne korisne budale, na to se uzvrpolje. Pa nije, vele oni, dra�esni dr. Josipovi� poput Tu�mana. �esto se smije, lice mu uop�e nije u gr�u, ne re�i i ne ujeda, pravi je profesor, jo� usput i kompozitor. Inkarnirana blagost. No, stvar nije u izgledu ili estetici. Stvar je u politici. Vi�e od stotinu godina Srbija nije imala privla�nijeg predsjednika vlade od Borisa Tadi�a. Ako je rije� o estetici, ni Pa�i� ni Stojadinovi�, o Dra�i Markovi�u i Slobi Milo�evi�u da i ne govorim, nisu mu ni do koljena. Ali kad krenemo na politiku estetske se razlike pomalo gube. Pitajte Kosovare.

Poznato je da Hrvatska iz svog prora�una/bud�eta izdvaja financijska sredstva kao pomo� bh. Hrvatima. Kakav je va� stav po tom pitanju i, prema va�im saznanjima, �ini li se to transparentno?

Banac: Ni�ta protiv toga ne bih imao kad bi se pomo� prenosila, kako se to ina�e radi, preko sredi�njih institucija BiH, te dijelila za potrebe onih udruga i organizacija koje su od koristi svim gra�anima BiH. U protivnom, poma�e se sistem apartheida, odnosno paralelne ustanove na korist samo Hrvatima. To ima dvojak u�inak: prvo, ru�i se bosanska cjelovitost; i drugo, Hrvate se getoizira. Tako od ne�ega �to se predstavlja prohrvatskom politikom dobivate protuhrvatsku politiku. To je Tu�manov "Catch-22".

Kako biste ocijenili prvu godinu mandata aktuelnog hrvatskog predsjednika?

Banac: Ve� poga�ate. Nisam impresioniran. Predsjedni�ka funkcija u Hrvatskoj nije tako neznatna kako bi se moglo zaklju�iti iz svih sporednih ceremonijalnih aktivnosti koje Josipovi� svojim izborom obna�a. On je na televiziji ba� svaki dan u raznim ulogama - promotor knjiga, uvodni�ar na skupovima, posjetitelj na sajmovima, doma�in na prelima, komentator svega i sva�ega, da ne nabrajam. Istini za volju, ovakva populisti�ka predsjedni�ka uloga amanet je Stipe Mesi�a. No, ona savr�eno odgovara Josipovi�u - malom �ovjeku sklonom samofeti�izaciji. No, kad je rije� o djelatnostima koje jesu u njegovu radnom opisu - promi�ljanje vanjske i obrambene politike, tu stvari nisu ni jasne ni demokratski utemeljene. Naziru se neki posebni odnosi izme�u predsjednika i legije savjetodavaca. No, sve je to mutno i pomalo komi�no. Hrvatska jednostavno nema sre�e sa svojim predsjednicima. Ili su preveliki ili premaleni za tu funkciju. Imamo problema s mjerom.

Skoro da je nemogu�e i u ovom razgovoru zaobi�i pitanje tzv. tre�eg entiteta u BiH, kojeg prizivaju �ovi� i Ljubi�, a Dodik se "velikodu�no" zala�e kao dio rje�enja za BiH. Da li je takav model prihvatljiv za bh. Hrvate, te za dr�avu Bosnu i Hercegovinu?

Banac: Sve �to je prihvatljivo ne mora biti i dobro. Bosna postoji unato� �injenici da je svakodnevno sistematski uni�tavana ne samo u jednom od svojih dvaju entiteta. RS je negacija BiH. Zato Dodik i �eli stvoriti hrvatsku kopiju RS-a kako bi �to bolje i do kraja uni�tio Bosnu i Hercegovinu, a Federaciju sveo na bo�nja�ku etnodr�avu, �ime bi se proces uni�tavanja BiH kompletirao. No, Dodik je lukav. On svojim hrvatskim klijentima nudi dijelove Federacije, ali ne i RS-a, gdje su Hrvati uglavnom etni�ki o�i��eni, posebno iz Posavine i Krajine. Drugim rije�ima, "tre�i entitet" je sredstvo za pokretanje novog hrvatsko-bo�nja�kog sukoba, a Dodik �e, kao i Dabi� u svoje vrijeme, samo zadovoljno trljati ruke. Ima budala kojima je ovo prihvatljivo. Zato i nema neke bitne razlike izme�u �ovi�a i Vlajkija. Sve su to marionete u povijesnoj pu�ioni.

Petnaest godina Bosna i Hercegovina �ivi u ustavno-pravnoj agoniji i vi�e je nego jasno da po Ustavu, �iji su temelji na�injeni u Dejtonu, ne mo�e normalno funkcionirati. U samoj BiH nemogu�e je, upravo zbog ovakvog Ustava, osigurati potreban konsenzus za probosansko-hercegova�ka ustavna rje�enja. Gdje je izlaz iz tog za�aranog kruga, ako ga uop�e u ovako slo�enoj situaciji ima?

Banac: Ili �e se prona�i dvotre�inska ve�ina za promjenu Ustava ili �e se na�i izvanustavna rje�enja. To je posve jasno. Ljudi su spremni mnogo pretrpjeti, podnositi neprihvatljivo, prihvatiti i samoponi�avaju�e situacije, ali sve ima svoje granice. Postoji trenutak kad se nepodno�ljivo ne mo�e vi�e podnositi. Jedan takav trenutak upravo promatramo u Egiptu. Je li bilo dvojbe da �e u Egiptu prije ili kasnije do�i do promjena? Mislim da nije. Sje�am se sveu�ili�nih predavanja na tu temu jo� iz sredine 1990-ih. I onda se jednog dana dogodilo. Tako je i s daytonskim Ustavom. Ovo privremeno rje�enje, koje je Clintonova administracija nametnula u trenutku slabosti - op�enite slabosti - ima rok trajanja. Kao i sve ljudsko. Vidjet �emo kad �e dotrajati.

Kako komentirate me�usobni odnos Beograda i Zagreba u posljednjih godinu dana i je li on bitno druga�iji nego u vrijeme Mesi�eva mandata?

Banac: Mesi� je po�inio mno�tvo gre�aka. Njegova reputacija me�u Bo�njacima uglavnom je nezaslu�ena, posebno kad se uzme u obzir da za BiH zapravo ni�ta nije napravio. No, sve je u percepciji. Po�tovao je ideju cjelovitosti BiH i to nikad nije dovodio u pitanje. U Hrvatskoj je podilazio mo�nom titoisti�kom lobiju i na taj na�in slabio vrlo krhke temelje demokracije. Ipak, ne mo�e se re�i da je podilazio Srbiji. Upravo to se doga�a u Josipovi�evom mandatu, a slu�aj Purda je pregnantan primjer za�to takav odnos ne mo�e imati perspektive. Dok na Zapadu, posebno onom europskom, postoji percepcija da je Srbija sredi�nja balkanska zemlja, bit �e poku�aja gledanja Srbiji kroz prste, a Srbija �e takvu popustljivost koristiti za svoje nacionalne ciljeve. To obja�njava i skandal Mladi�a i Had�i�a. Hrvatsku se goni radi nekakvih "topni�kih dnevnika", a Srbija nesmetano napreduje prema EU integracijama unato� �injenici da ne hapsi ove posebno odiozne zlo�ince. Moje je mi�ljenje da se Hrvatska u datim okolnostima mora oslanjati na one sredine koje su kroz cijelo dvadeseto stolje�e s njom dijelile isti problem - pritisak velikosrpske hegemonije. To su BiH, Crna Gora, Kosovo, Albanija, Makedonija, itd.

Ovih dana je obznanjeno da bi RH mogla postati �lanica EU 2013. ili 2014. godine. Ali, moglo bi se desiti da neki njeni dr�avljani postanu i gra�ani EU, a �ive u dr�avi koja nije njena �lanica. Naravno, rije� je o bh. Hrvatima. Da li taj mogu�i paradoks, na neki na�in ote�ava poziciju Hrvatske Vlade i njene Predsjednice kada je rije� o kona�nom pristupanju RH u EU?

Banac: Nisam ba� siguran da �e to tako i�i, ali ako i postanemo �lanicom EU 2014., �to dvojim, bit �e mnogo problema oko BiH; primjerice kako ostvariti schengensku granicu na ovoj posve poroznoj me�i. Glavna opasnost nije to �to svi Hrvati u BiH imaju hrvatske dokumente (imaju ih i mnogi Bo�njaci, pa i Srbi), nego u �injenici da Laj��k i drugi EU funkcionari po svemu sude�i razmi�ljaju o EU integracijama preko bh. entiteta, tako da bi nam se mogao dogoditi novi ciparski slu�aj. Kako je poznato, Cipar je �lanica EU, ali to se odnosi na gr�ki Cipar, a ne onaj pod turskom kontrolom. Tako�er nema sumnje da postoje europski diplomati koji bi Hrvatsku i Srbiju u EU �lanstvo �eljeli primiti u paketu. Kao �to vidite, problema ima i bit �e ih. Zato je va�no povezivati one snage koje mogu sura�ivati protiv bilo �ije hegemonije i diktata.

Kako �to spomenuh, Hrvatska se nalazi u izbornoj godini. Da li bi "slu�aj Sanader" mogao bitno utjecati na rezultate op�ih izbora u RH, odnosno umanjiti �anse njegove doju�era�nje stranke - HDZ-a na istim?

Banac: Vlada Jadranke Kosor ozbiljno je ugrozila �anse HDZ-a da se odr�i na vlasti. Ima to veze i sa "slu�ajem Sanader", ali ne kako se to obi�no shva�a. Hajka na Sanadera pokazala je da Hrvatsku vode ljudi bez smisla za dr�avni ugled. Po svemu sude�i, nakon izbora, nova �e hrvatska Vlada biti pod vodstvom SDP-a, mo�da u nekoj �iroj kombinaciji. Na�alost, SDP izgleda prihvatljiv samo zato �to je HDZ trenuta�no traumatiziran. Vrijeme je da se malo odmori, ali, dok �ekamo njegovu stvarnu demokratizaciju, ako je suditi po mno�tvu indicija, SDP-ovo neodmjereno i poluamatersko novo vodstvo po�init �e mno�tvo gre�aka. Situacija u Hrvatskoj je turobna i te�ka. No, sinut �e i nama sunce.

Na samom kraju, kao Bosanac i prognanik iz Banja Luke, ne mogu zaobi�i ovakvo pitanje: da li je, po vama, Republika Srpska legalna i legitimna tvorevina, s obzirom na na�in na koji je nastala, neke presude dvaju ha�kih sudova i �injenice da Annex IV. Dejtonskog ustava nikada nije ratificiran u Parlamentarnoj skup�tini BiH?

Banac: O Republici Srpskoj mislim sve �to i vi. �ak mislim, da je krupna gre�ka �to je bosansko predstavni�tvo, u Daytonu reducirano na "bo�nja�ku stranu rata", potpisalo ovaj sporazum. To sam, usput budi re�eno, mislio i onda, te poku�ao uvjeriti Aliju Izetbegovi�a da to ne radi. Kako sada stvari stoje, RS je u o�ima me�unarodne zajednice legalna i legitimna. Takva �e i ostati dok ne bude likvidirana. Alija Izetbegovi� je mislio da se to mo�e dogoditi po njema�kom modelu; Federacija bi bila slobodnija i gospodarski uspje�nija, pa bi na kraju integrirala neuspje�ni RS, onako kako je Zapadna Njema�ka integrirala Isto�nu Njema�ku. No, dogodilo se mnogo toga �to ne ukazuje na neke posebne prednosti Federacije. Mislim da je jo� uvijek slobodnija i pluralnija, ali ne toliko da bi postala modelom boljeg politi�kog pona�anja u BiH. Na tomu treba raditi. Zato je vrlo va�no da se Hrvati i Bo�njaci ne sukobljavaju nego da sura�uju.

Hvala Vam na ovom razgovoru.

Banac: Hvala i vama, te pozdrav va�im �itateljima.

RAZGOVOR VODIO: Bedrudin GU�I�

Izvor: www.chicagoraja.net