Hrvatski TAXI!

Intervju fra Petra Jele�a za HercPortal

Po�tovani, fra Petre, zahvaljujem Vam �to ste prihvatili intervju za HercPortal. Prili�no ste medijski eksponirani i o Vama se �esto raspravlja. Kako gledate na polemike koje izazivaju va�i tekstovi, ali i na sve �e��e aplauze �itatelja Va�ih kolumni i intervjua, ?

Kad javno iznosim svoje stavove nikad se ne bavim mi�lju ho�e li mi netko zbog njih aplaudirati ili �e me napadati, nego pi�em i govorim ono �to smatram da treba re�i u odre�enom trenutku i to �inim iskreno i otvoreno, bez fige u d�epu i �elje da se bilo kome svidim.

Mnogo ste pisali na temu hrvatske zbilje. Na �emu zapravo danas stoji hrvatstvo u BiH i hrvatski nacionalni interes?

Hrvatski je narod u Bosni i Hercegovini danas u te�koj, ali ne u bezizglednoj situaciji. Hrvati se u BiH zbog lo�e politike, koja se prema njima vodila posljednjih dvadeset godina, prvenstveno iz Zagreba, Gruda, Mostara, Banje Luke i Sarajeva, nalaze u stanju potpune dezorijentiranosti. Glavni je problem �to nas ve� godinama predvode politi�ari kojima su puna usta hrvatstva, a koji su ovaj narod i ovu zemlju gurnuli u zape�ak europskih politi�kih i gospodarskih tokova.

Svojim istupima �esto to�no dijagnosticirate stanje hrvatskog duha i hrvatske politike. Osobno smatram da Va�u poruku neki ne shva�aju, jer su povr�ni. Kakav je Va� komentar na ovo?

Tkogod iskreno �eli, shvatit �e ono o �emu govorim, a onaj tko ne �eli, ima potpuno pravo na neslaganje s mojim stavovima. Ja to po�tujem. �ivimo u demokratskom dru�tvu u kojem je pluralizam mi�ljenja vi�e nego dobrodo�la stvar. Napadi, vrije�anja i prijetnje ne zna�e mi ni�ta, na njih se ne osvr�em, a na moje stavove i na na�in na koji ih nudim javnosti oni nemaju nikakvog utjecaja.

Imam osje�aj da se u na�oj javnosti �eli nametnuti zemljopisno raslojavanje Hrvata. Osobno mi se �ini da su Hrvati u prvom redu raslojeni na politi�ke me�etare i bukad�ije na jednoj strani, i neodgovorne intelektualce koji su potpuno zakazali u formuliranju hrvatskih nacionalnih interesa u BiH. Je li ovih drugih strah i tko im ga je utjerao u kosti ili su i oni zadovoljni koje dobivaju?

�injenica da postoji zemljopisna i vrlo �esto mentalitetna razlika izme�u bosanskih, hercegova�kih, pa onda posavskih, srednjobosanskih, kraji�kih i dr. Hrvata, ne�to je najnormalnije od �ega ne treba stvarati nikakav problem, nego smatrati zadano��u od koje valja krenuti. Zanimljivi su mi svi oni navodni za�titnici hrvatskih nacionalnih interesa koji, ne poznavaju�i povijest svoje zemlje i svoga naroda, govore da ne postoje nikakvi bosanski ni hercegova�ki Hrvati, kao da je ta preo�ita povijesna �injenica razli�ite regionalne pripadnosti jednoga naroda neki krimen ili ne�to po sebi lo�e. Po toj i��a�enoj logici nema onda ni u Hrvatskoj dalmatinskih, ni zagorskih, ni slavonskih, ni istarskih, ni prigorskih, ni me�imurskih Hrvata. Svi oni imaju neke svoje posebnosti u jeziku, kulturi, obi�ajima, gastronomiji, mentalitetu itd. U BiH Hrvate u stvari najvi�e dijele njihove politi�ke klase. �to se pak ti�e intelektualne scene u Hrvata, za nju se, ako ona uop�e i postoji, mo�e re�i da je svedena na nekoliko hrabrih i dosljednih pojedinaca koji se mogu nabrojiti na prste jedne ruke, dok ve�ina ostalih �uti zadovoljna svojim sinekurama i ide niz dlaku onima koji su ih postavili na njihova radna mjesta. Prividan je paradoks da su dana�nji intelektualci neslobodniji nego u vremenu komunizma, jer mnogi od njih vr�e autocenzuru u svojim tekstovima i u javnim nastupima boje�i se da se ne zamjere onima koji ih pla�aju ili postavljaju na radna mjesta.

Vas nekoliko fratara iz Sarajeva hrabro je diglo svoj glas iznose�i politi�ke stavove bez ustezanja prema bilo kome. �to je razlog Va�eg anga�iranja?

Onome tko poznaje povijest Bosne Srebrene i bosanskih franjevaca op�enito, takvi su potezi o�ekivani i samorazumljivi. Radimo to upravo stoga �to ve�ina hrvatskih intelektualaca, uz nekoliko �asnih iznimki, ve� godinama �uti i ne protestira zbog ove katastrofalne politike koju ve� dvadeset godina vodi HDZ, stranka koja polako ali sistematski uni�tava hrvatski narod i ostavlja iza sebe samo pusto� i prazninu na svim razinama �ivota, od ekonomije, kulture, obrazovanja, infrastrukture, do onih svakodnevnih, bazi�nih odnosa me�u ljudima kojima je utjeran strah u kosti da �e ostati bez svojih radnih mjesta ako ne budu za "zna se koga".

Nino Raspudi� Vas je u jednom intervju-u na na�em portalu opet prozvao zbog takvog Va�eg anga�mana i stavova? Kako to komentirate?

Pro�itao sam tu vi�e nego nervoznu reakciju gospodina Raspudi�a koja je uslijedila na sam spomen moga imena, i koja me je opet dobro nasmijala. �ao mi je �to "uva�eni filozof" Raspudi� tro�i svoje silno "dragocjene intelektualne sposobnosti" na jednog nebitnog i odnaro�enog "paradnog popa totalitarne svijesti i "manekena sarajevske multietni�nosti" koji �ivi tamo u nekom tamnom vilajetu, umjesto da se, poput njega, iz Zagreba bori za interese bosansko-hercegova�kih Hrvata. Njegove "mudre" opaske me uvijek "zabole" vi�e od svega, jer su one uvijek "vrlo argumentirani" prigovori. Dok je Nine Raspudi�a i njegove udruge ISTINA, koju �ine dva �lana (on i nerazdvojni mu mentor Ivo Lu�i� Ljubu�ak), kao �to su neko� stranku Vuka Dra�kovi�a popunjavali njegova supruga Dana, Paja, Voja i dva Milana, nitko nijednoga Hercegovca vi�e ne�e "smeti da bije", posebno ne "zlo�esti Zagrep�ani" koji ih konstantno maltretiraju. Naime, spomenuti dvojac �e sa sigurne udaljenosti "braniti" svakoga Hercegovca kao �to je nekad Bruce Lee branio napa�ene kineske seljake. U tome �e im ispijanjem kave na zagreba�koj �pici i uzajamnim divljenjem pomo�i "veliki borac za interese Hrvata" Rajko Vasi� Banjalu�ki. Prema dokumentima koji �e po svojoj prilici ovih dana iza�i na WikiLeaksu, a do kojih je g. Julian Assange do�ao uz velik rizik, Raspudi�eva udruga ISTINA mogla bi odigrati odlu�uju�u ulogu u raspletanju gordijskoga �vora na ovim podru�jima, a njezin utjecaj na me�unarodnu politiku ne zanemaruju ni najve�e svjetske sile (Amerika, Rusija, Japan i Kina) koje se posebno pla�e Raspudi�eva "znanstvenog i analiti�kog diskursa", koji je u svom "rasko�nom talentu" pokazao ure�ivanjem knjige Marka Grubni�a alias Modnoga Ma�ka. Isto tako, ma�uhice pokraj Hrvatskoga narodnog kazali�ta i ostale travke mogu biti vi�e nego sigurne, jer �e i njih �uvati "habri" Nino Nazionale. A bra�i Hercegovcima preporu�ujem da tijekom budu�ega proljetnog �i��enja prostorija dobro pripreme svoje domove kulture i kino dvorane, te da svoj ljetni kalendar prilagode turneji koju �e od 7. do 9. mjeseca opet poduzeti "poznati" nerazdvojni dvojac Raspudi�-Lu�i�, koji �e im dr�ati satove politi�ke nastave, a na koje �u, ako budem imao vremena, do�i jer se takve sadr�aje ne smije propustiti, premda ne bi bilo lo�e imati uza se i kakvoga za�titara zato �to te "znanstvene tribine" znaju zavr�iti i �aketanjem. Dotada �e Raspudi� iz "mostarske faze" s "Bruce Leejem" malo glumiti urbanog ljevi�ara i antinacionalista, a u "zagreba�koj" �e malo s Lu�i�em desni�ariti, hrvatovati i tu�manovati, "sve po potrebi, kako se namisti u taj �as" kako bi rekao Gibonni u jednoj svojoj odli�noj pjesmi.

U zadnjih petnaest godina politi�ari su narodu bili , vozaju�i ga ustravljenog, uvijek pod tezom presudnosti, od nemila do nedraga. Je li se narodu od svega zamantalo?

Potpuno ste u pravu u toj svojoj konstataciji, jer hrvatska "sto�erna stranka" od samog po�etka dobiva izbore na pla�enju i homogeniziranju naroda. Pre�li smo tako dug put od Herceg-Bosne, "opredjeljenja ili istrebljenja", "hrvatskih samouprava", "tre�ih kanala", a sad je aktualna floskula o tre�em entitetu koji �e HDZ stvoriti nikada, a pitanje je ho�e li i tada. Na� narod je oplja�kan, raspame�en, osiroma�en, ali ni on u svemu tome nipo�to nije nevin. Dapa�e, vrlo je odgovoran za stanje u kojem se nalazi, jer svoje povjerenje uvijek iznova poklanja onima koji ga najvi�e varaju i potkradaju. Sjetimo se samo raznih jelavi�a, bendera i mnogih drugih revnih "boraca" za hrvatstvo u BiH koji su s milijunima oplja�kanih eura pobjegli u Hrvatsku, gdje �ive na visokoj nozi, "bore�i" se za interese svoga naroda sa sigurne zagreba�ke udaljenosti, poput nekih vrlih hercegova�kih "intelektualaca". Vjerujem da ne�e pro�i mnogo vremena da i dana�nji "sto�ernik" napravi taj "domoljubni �in" bje�anja u "rezervnu domovinu", onog trenutka kad izgubi potporu dijela korumpirane me�unarodne zajednice kojoj odgovara jedan takav ucijenjen �ovjek na �elu hrvatskog naroda s kojim mo�e raditi �to god za�eli. Pored njega su tu i drugi poznati i manje poznati sto�erni pronevjeritelji prora�unskih sredstava poput Nike Loznan�i�a, Ive Mire Jovi�a, Davora �orda�a, nesu�ene predsjednice i stru�njakinje za uni�tavanje "Livnobusa" i mnogi drugi "branitelji" hrvatstva, tj. vlastitih nekretnina i bankovnih ra�una.

U BiH Hrvati su nakon petnaest godina na po�etku, ali broj�ano manji i u svemu siroma�niji. Tko je kriv za to?

Kriva je prije svega velikosrpska agresija koja je pokrenula kota� zla na ovim podru�jima (ta se istina u ovoj politici tzv. regionalne suradnje �eli zaboraviti i relativizirati), a njoj uz bok odmah ide be��utna i nemoralna politika Franje Tu�mana, Gojka �u�ka i Mate Bobana prema ovoj zemlji i njezinim stanovnicima. Budu�i da smo neobi�no skloni zaboravu, tu �injenicu treba stalno ponavljati, jer su ti ljudi uni�tili budu�nost nekoliko generacija ove zemlje. Smatram da je u vo�enju njihove politike prema Bosni i Hercegovini i bosanskim Hrvatima, koja je �itavo vrijeme i�la na ruku jedino velikosrpskoj politici (o �emu postoji mno�tvo dokaza, stenograma, intervjua), veliku ulogu odigrao i KOS. Kontinuitet te politike pre�ivio je u dana�njem HDZ-u i zato ovo zbli�avanje na relaciji Dodik-�ovi� ne treba nikoga �uditi. Samostalne hrvatske politike u Bosni i Hercegovini nije zapravo nikada bilo, jer su se predugo bespogovorno slu�ale naredbe koje su dolazile iz Zagreba. Ni "zli komunisti", na koje ina�e mnogi vole svaljivati krivnju za sva zla koja su zadesila Hrvate, u svojih 45 godina vladavine nisu ni izbliza nanijeli toliku �tetu Hrvatima koliko je to u�inila politika HDZ-a u svim svojim varijantama, brojkama i slovima. Sumirano, smatram da je sistemska pogre�ka u�injena po�etkom devedesetih godina, kad je do�lo do "sje�e glava" ovda�njih politi�ara i instaliranja poslu�nika zagreba�ke i hercegova�ke politi�ke klase koja se uop�e nikada nije brinula za interese Hrvata na �itavom teritoriju ove zemlje.

Je li Dragan �ovi�, kao politi�ar, sto�ernik, kako voli sam kazati, Hrvata u BiH?

Dragan �ovi� je ogledni primjer nemoralna politi�ara koji se odli�no snalazi u svakom sistemu, kojem je glavni cilj u �ivotu ostajanje na vlasti zbog gomilanja osobnoga bogatstva i za�tite od kaznenih progona. Za vrijeme Jugoslavije bio je vjerni vojnik komunisti�ke partije i kao takav je dospio na visoko mjesto u mostarskom "Sokolu" u kojem je "mudro" �ekao rasplet ratnih zbivanja kako bi se opredijelio na stranu koja mu je obe�avala daljnji opstanak na visokim polo�ajima u dru�tvu i u politici. Dok su avioni JNA bombardirali i ru�ili hrvatske gradove i sela, "njegova" tvornica ih je revno servisirala i popravljala. Onda je okrenuo plo�u i danas se postavlja kao mjera hrvatstva i odre�uje tko je dobar, a tko lo� Hrvat. Ovih dana se �ali kako mu - k'o biva - prijete da �e biti "kriminaliziran i uhi�en". Kriminal je drugo ime za �ovi�a, ali u ovakvoj konstelaciji snaga i dr�avnom ure�enju mo�e biti potpuno miran. U nas, naime, policija uhi�uje uglavnom samo sitne kriminalce, koji obiju trafiku i ukradu nekoliko stotina maraka i koju �teku cigareta, dok su oni koji kradu milijune prora�unskih sredstava redovito ugledna i priznata gospoda iz sva tri naroda, uvijek dobro do�la i u prve redove na�ih crkava d�amija. �ovi� je svu svoju ru�ila�ku energiju, uz pomo� Ve�ernjaka i dijelova Crkve, usmjerio isklju�ivo na antagoniziranje Hrvata i Bo�njaka, �ime samo nastavlja politiku Mate Bobana i Ante Jelavi�a. Dok je "hrvatskih politi�ara" poput Dragana �ovi�a, Ive Mire Jovi�a, Borjane Kri�to, Davora �orda�a (nastavite niz i ne�ete pogrije�iti spomenete li bilo koga iz "sto�erne stranke") Dodik mo�e mirno spavati, jer mu HDZ brani Republiku Srpsku bolje od njega samoga.

Kako ocjenjujete hrvatske politi�are u BiH, a kako pak duhovne oce? Prokomentirajte i pona�anje naroda u situaciji u kojoj se sada nalazi u BiH?

Hrvatski narod u BiH, na�alost, nema ni vjerskog ni politi�kog autoriteta koji je dorastao vremenu u kojemu �ivimo i koji se zna ispravno postaviti u trenucima koji zahtijevaju promi�ljenu reakciju. Osim nekoliko iznimki iz manjih stranaka i iz same Crkve, uglavnom se tu radi o medikoritetima koji koriste jeftini populizam kako bi se svidjeli svojim bira�ima i vjernicima. A narod je politi�ki nepismen, nesebeznal, koruptivan i vrlo �esto ga zapravo najvi�e fasciniraju bahati, bogati i bezosje�ajni politi�ari. "Duhovne je oce" vrlo lako kupiti, �to ve� godinama vi�e nego uspje�no �ini "sto�erna stranka" svih Hrvata. Da je Crkva na vrijeme radila na tome da se odlu�no suprotstavi Tu�manu i �u�ku i njihovim suludim planovima s bosanskim Hrvatima, da se zalo�ila da se u BiH formira jedna zdrava autohtona politika odnosa prema svojoj zemlji, kulturi i narodu, stvari bi danas izgledale kudikamo druk�ije. Umjesto toga, povezala se s tom politikom, i kad je ona do�ivjela svoj potpuni krah, sada se o tome �uti, odaje se jeftinoj kuknjavi ili se ukazuje na gre�ke svih drugih, osim na vlastite propuste.

U Hrvatskoj se doga�a katarza i njezin val kao da dolazi me�u Hrvate u BiH. Pokradeni smo materijalno, zalu�eni od svojih "vo�a" i me�unarodne zajednice? Kakav po vama slijedi rasplet dru�tvenih doga�anja u BiH?

U Hrvatskoj, koja je ista tako pokradena i oplja�kana od strane pripadnika iste stranke koja ve� godinama predstavlja Hrvate u BiH, neke stvari su se ipak po�ele ra��i��avati, �to je vi�e nego dobro za budu�nost te zemlje, iako se i tu po svoj prilici radi o selektivnoj borbi protiv korupcije, u kojoj bi se neki visoki du�nosnici HDZ-a po ne znam po koji put mogli opet izvu�i i izbje�i kaznenu odgovornost. Sad se vidi da je korupcija, koju je utemeljio Franjo Tu�man, a preko HDZ-a nastavili njegovi nasljednici sve do Ive Sanadera, bila i ostala rak-rana hrvatskoga dru�tva. Mene osobno razmjeri te nevi�ene plja�ke nisu previ�e iznenadili, jer se sve ove godine moglo vidjeti kamo vodi takva politika. Obrazac je posvuda isti: narod u svim zemljama najvi�e plja�kaju tzv. domoljubne stranke i politi�ari koji se najvi�e zaklinju u dr�avne i nacionalne interese.

Zanimljivo je danas, na primjer, promotriti na�in na koji se u ovoj borbi sada�nje hrvatske vlasti protiv korupcije postavila Crkva u slu�aju biv�ega hrvatskog premijera Ive Sanadera. Iz jednoga uvodnika Glasa Koncila, �to ga je ovih dana napisao Ivan Mikleni�, vidi se da je "Crkva u Hrvata" izgubila orijentir: umjesto da podr�i borbu protiv korupcije i u Sanaderovu slu�aju - a Sanader je, u skladu sa svojom pozicijom, nedvojbeno bio upoznat s glavnim kriminalnim aktivnostima i, �ini se, u njima i sam vi�e nego aktivno sudjelovao - Mikleni� u svome tekstu relativizira Sanaderovu odgovornost, smatraju�i lo�im �to se i�lo u njegov pravosudni progon na "desetu obljetnicu smrti Franje Tu�mana", smatraju�i valjda taj dan nekom velikom crkvenom svetkovinom na koju se ne bi trebalo ni�ta raditi, osim diviti se Vrhovniku i njegovu djelu. Da su kojim slu�ajem Stipe Mesi� ili Ivica Ra�an bili optu�eni za sudjelovanje u ovakvim kaznenim djelima, Mikleni� bi vjerojatno napisao mno�tvo kolumni o tim "zlim komunistima" koji plja�kaju i uni�tavaju hrvatski narod. Da ne pri�amo o onome dijelu u kojem se Mikleni� sabla�njava nad progonom Tomislava Mer�epa. Bojim se da je taj Mikleni�ev uvodnik �alostan pokazatelj gubitka osje�aja Crkve za moralne vrednote i za pravednost u dru�tvu. S druge strane, nisam siguran da �e se ne�to sli�no jo� zadugo dogoditi u BiH, jer u na�oj zemlji dr�avne institucije ne rade svoj posao. Da rade, Dragan �ovi� i �itava ekipa koju okuplja oko sebe bila bi ve� odavno u kakvom bosansko-hercegova�kom Remetincu, a ne bi i dalje nesmetano plja�kala ovu zemlju i njezine resurse. Nisam odve� optimisti�an glede pobolj�avanja situacije u kojoj �ivimo, jer ovakvo stanje odgovara kako doma�im politi�arima tako i me�unarodnoj zajednici koja namje�tanjem svojih tre�erazrednih �inovnika u ovoj zemlji ubire velike novce i koristi se mnogim povlasticama. No, ovih dana smo dobili jednu "radosnu bo�i�nu vijest" da se u Bosnu i Hercegovinu, kao posebni izaslanik EU za Balkan, vra�a Miroslav Laj�ak. Slijedi nam tako novi val nemoralne politike i silovanja zdrave pameti i po�tenja.

Kako zapravo gledate na silno bogatstvo na�ih politi�ara ste�eno kroz za nacionalnu ravnopravnost i jednakost?

Borba za interese naroda je, kako sam ve� rekao, redovno pokri�e za najve�u plja�ku tog istog naroda. Usporedite li imovinske kartice na�ih bosansko-hercegova�kih politi�ara prije njihova ulaska u politiku i vidite kolikim ogromnim financijskim sredstvima, ku�ama, vikendicama, stanovima, inozemnim ra�unima raspola�u ti do ju�er prosje�ni gra�ani ove zemlje, stvari su vi�e nego jasne. Onaj tko vjeruje da se Dragan �ovi� ili Bo�o Ljubi� bore i za �to drugo osim za vlastite fotelje i materijalni probitak, u velikoj je zabludi. Ju�er se tako u "stolnom gradu svih Hrvata" sastala pro�irena Dodikova koalicija, kojoj je uz dvije sestrinske stranke HDZ i SDS pristupio jo� jedan "veliki borac" za ravnopravnost Hrvata, bezli�ni Bo�o Ljubi�. Taj igrokaz �to su ga �ovi� i Ljubi� ju�er izveli sekundiraju�i glavnim nositeljima velikosrpskoga projekta u BiH (Bosi�-Karad�i�evu SDS-u i Dodikovu SNSD-u), predstavlja definitivan poraz hrvatske politike u BiH koja je pala na najni�u to�ku u svojoj povijesti, postaju�i puki objekt srpske Dodikove politike daljnjega uni�tavanja ove zemlje, cementiranja RS-a i poni�avanja �rtava velikosrpske agresije. Tragikomi�na je izjava Bo�e Ljubi�a po kojoj on i �ovi� stoje na "zadnjoj liniji obrane hrvatskoga subjektiviteta". Hrvate s ovakvim "braniteljima" poput �ovi�a, Ljubi�a, Bosi�a i Dodika o�ekuje "veoma svijetla budu�nost" i ne treba se stoga vi�e brinuti za njihov "subjektivitet" koji su oni po�rtvovno branili i "obranili" svih ovih godina otkad su na vlasti. Bo�o Ljubi� je ovim potezom potpisao "smrtnu presudu" svojoj stranci i bespovratno je uputio prema kona�nu uni�tenju i utapanju u �ovi�ev HDZ, �ime se zapravo i on sam vra�a korijenima iz kojih je poniknuo, u jednu i jedinu "sto�ernu stranku svih Hrvata". �ovi� mu je prije koji dan namje�tanjem Vilima Primorca za predsjednika uprave HT-a Mostar ve� pokazao gdje mu je mjesto, �to je samo po�etak pri�e, jer �e Ljubi� vrlo brzo osjetiti i druge "�ari" sporazuma sa "sto�ernikom" koji �e ga odbaciti kao zadnju krpu �im mu uni�ti stranku i �im ga vi�e ne bude trebao za ostvarenje svojih ciljeva. A ne�e se dodu�e morati previ�e ni truditi da to u�ini, jer Ljubi� sam vi�e nego uspje�no odra�uje za njega taj posao. No, prema fotografiji iz Ve�ernjaka od 23. studenoga hrvatski narod u BiH ne treba se previ�e brinuti, jer su �ovi� i Ljubi� za svoju "vizionarsku politiku" dobili potporu nasmijanih hercegova�kih franjevaca, to�nije njihova provincijala fra Ivana Sesara i "uglednog" ve�ernjakovca fra Ike Skoke. Onaj narod koji ima "ovakvu omladinu", pardon, ovakav kler i politi�are "ne treba se brinuti za svoju budu�nost". Nedostajala im je jo� samo ekipa iz Hercegova�ke banke, na �elu s fra Ivanom �evom i Antom Jelavi�em, pa da predbo�i�na idila u mostarskom franjeva�kom samostanu bude kompletna. Ne bi me iznenadilo kad bi uskoro uslijedio i "prepad" na Vrhbosanski ordinarijat i Franjeva�ki provincijalat u Sarajevu, kako bi osovina �ovi�-Ljubi�-Bosi� i Dodik dobila i slu�benu javnu potporu svih instancija Crkve za daljnje uni�tavanje budu�nosti hrvatskoga naroda i Bosne i Hercegovine kao dr�ave.

�injenica je da Hrvati i Srbi u BiH nikada nisu bili ve�i . U Hercegovini srpska popularnost ne jenjava, a Milorad Dodik je mnogima ovdje postao idol! Va� komentar?

Srpska popularnost u Hercegovini ne traje od vremena Milorada Dodika i Dragana �ovi�a, jer su njezine temelje jo� 1992 �vrsto udarili Mate Boban i Gojko �u�ak koji su, skupa s Tu�manom, govorili da sa Srbima u BiH vi�e nema otvorenih pitanja, da bi zatim tu svoju "vizionarsku" prosrpsku politiku konkretizirali izazivanjem sukoba s Bo�njacima, zbog �ega su najvi�u cijenu platili srednjobosanski Hrvati. Posljedica toga je i sporazum u Grazu, vi�e nego �esti kontakti na relaciji Grude-Pale, isporuke velikih koli�ina nafte za srpsku vojsku i s tim povezan �verc i kriminal, vrlo �esti dolasci izaslanstava bosanskih Srba na Pantov�ak itd. To da je Hrvatima u Hercegovini jedan bahati, nekulturni, neobrazovani i u kriminal ogrezli �ovjek poput Dodika postao idol, govori vi�e o njima samima nego o Dodiku. Onaj tko ne vidi da Dodik svojom podr�kom tre�em entitetu (bez okrnjivanja RS-a) zapravo samo �eli cementirati svoju genocidnu tvorevinu i ni�ta drugo (a do Hrvata je njemu stalo kao do lanjskoga snijega), politi�ki je slijep, neodgovoran i nemoralan �ovjek. A srpsko "prijateljstvo" prema Hrvatima kroz povijest je pokazano vi�ekratno, u raznim epohama, sve do prve i druge Jugoslavije i za vrijeme Drugog svjetskog rata, a kulminacija "tog prijateljstva" u BiH se mogla vidjeti prije samo nekoliko godina, posebno na grobovima tisu�a pobijenih ljudi po Posavini, Sarajevu, Prijedoru, banjalu�kom i kotorvaro�kom kraju, Vukovaru, �kabrnji i mnogobrojnim ostalim strati�tima po BiH i Hrvatskoj. Ni Hrvati kroz povijest nisu, naravno, Srbima ostali du�ni, �to se posebno pokazalo za vrijeme NDH, kad je srpski narod bio izlo�en sistematskom progonu i stra�nim zlo�inima usta�kog re�ima. Sa srpskim i bo�nja�kim narodom treba graditi poru�ene mostove, voditi principijelnu politiku, vra�ati povjerenje me�u ljudima i zajedni�ki rje�avati probleme, a ne udru�ivati se s jednim protiv drugih, jer to neminovno vodi daljnjem radikaliziranju stanja u ovoj zemlji.

�to �e po Vama donijeti naredne godine? Kakvu BiH vidite, a kakvu biste je �eljeli vidjeti?

�elio bih vidjeti zemlju u kojoj �e svi stanovnici Bosne i Hercegovine - Srbi, Hrvati, Bo�njaci i ostali - mo�i mirno �ivjeti u svojim domovima, imati zaposlenje i biti institucionalno za�ti�eni od svih vrsta diskriminacije. �elio bih zemlju u kojoj �e se strogo ka�njavati svaka vrsta politi�koga kriminala, uz nu�no propisan pravosudni progon za politi�ku neodgovornost, plja�ku i nepotizam; zemlju u kojoj ne�e biti dopu�ten jezik mr�nje na kojem na�i politi�ari skupljaju jeftine politi�ke poene i �ire nepovjerenje me�u ljudima. Bojim se da se to ne�e jo� zadugo dogoditi, ali ne treba gubiti nadu jer je to ipak mogu�e. Odgovorni smo za vlastite �ivote i trebali bismo u kontaktu s ljudima drugih vjerskih i nacionalnih skupina stvarati klimu dijaloga i dobrosusjedskih odnosa, koji su ovoj zemlji postojali, usprkos vrlo �estim napetostima, sukobima i stradanjima. Mogu�e je to i danas, i u svemu tome veliku odgovornost imaju roditelji koji ne bi smjeli svoju djecu u�iti mr�nji i nepo�tivanju tu�ih vjerskih i nacionalnih osje�aja. �esto naime odrasli svoje komplekse i strahove prenose na svoju djecu, �ime se spirala netolerancije i nasilja samo jo� vi�e �iri. Ne mo�emo se nazivati kr��anima a vrije�ati osje�aje muslimanskih vjernika, niti se mo�e biti muslimanom vrije�anjem kr��anskih simbola i uvjerenja, jer se tu onda radi o pervertiranju religije.

Po�tovani, fra Petre, zahvaljujem Vam �to ste prihvatili intervju za HercPortal. Prili�no ste medijski eksponirani i o Vama se �esto raspravlja. Kako gledate na polemike koje izazivaju va�i tekstovi, ali i na sve �e��e aplauze �itatelja Va�ih kolumni i intervjua, ?

Kad javno iznosim svoje stavove nikad se ne bavim mi�lju ho�e li mi netko zbog njih aplaudirati ili �e me napadati, nego pi�em i govorim ono �to smatram da treba re�i u odre�enom trenutku i to �inim iskreno i otvoreno, bez fige u d�epu i �elje da se bilo kome svidim.

Mnogo ste pisali na temu hrvatske zbilje. Na �emu zapravo danas stoji hrvatstvo u BiH i hrvatski nacionalni interes?

Hrvatski je narod u Bosni i Hercegovini danas u te�koj, ali ne u bezizglednoj situaciji. Hrvati se u BiH zbog lo�e politike, koja se prema njima vodila posljednjih dvadeset godina, prvenstveno iz Zagreba, Gruda, Mostara, Banje Luke i Sarajeva, nalaze u stanju potpune dezorijentiranosti. Glavni je problem �to nas ve� godinama predvode politi�ari kojima su puna usta hrvatstva, a koji su ovaj narod i ovu zemlju gurnuli u zape�ak europskih politi�kih i gospodarskih tokova.

Svojim istupima �esto to�no dijagnosticirate stanje hrvatskog duha i hrvatske politike. Osobno smatram da Va�u poruku neki ne shva�aju, jer su povr�ni. Kakav je Va� komentar na ovo?

Tkogod iskreno �eli, shvatit �e ono o �emu govorim, a onaj tko ne �eli, ima potpuno pravo na neslaganje s mojim stavovima. Ja to po�tujem. �ivimo u demokratskom dru�tvu u kojem je pluralizam mi�ljenja vi�e nego dobrodo�la stvar. Napadi, vrije�anja i prijetnje ne zna�e mi ni�ta, na njih se ne osvr�em, a na moje stavove i na na�in na koji ih nudim javnosti oni nemaju nikakvog utjecaja.

Imam osje�aj da se u na�oj javnosti �eli nametnuti zemljopisno raslojavanje Hrvata. Osobno mi se �ini da su Hrvati u prvom redu raslojeni na politi�ke me�etare i bukad�ije na jednoj strani, i neodgovorne intelektualce koji su potpuno zakazali u formuliranju hrvatskih nacionalnih interesa u BiH. Je li ovih drugih strah i tko im ga je utjerao u kosti ili su i oni zadovoljni koje dobivaju?

�injenica da postoji zemljopisna i vrlo �esto mentalitetna razlika izme�u bosanskih, hercegova�kih, pa onda posavskih, srednjobosanskih, kraji�kih i dr. Hrvata, ne�to je najnormalnije od �ega ne treba stvarati nikakav problem, nego smatrati zadano��u od koje valja krenuti. Zanimljivi su mi svi oni navodni za�titnici hrvatskih nacionalnih interesa koji, ne poznavaju�i povijest svoje zemlje i svoga naroda, govore da ne postoje nikakvi bosanski ni hercegova�ki Hrvati, kao da je ta preo�ita povijesna �injenica razli�ite regionalne pripadnosti jednoga naroda neki krimen ili ne�to po sebi lo�e. Po toj i��a�enoj logici nema onda ni u Hrvatskoj dalmatinskih, ni zagorskih, ni slavonskih, ni istarskih, ni prigorskih, ni me�imurskih Hrvata. Svi oni imaju neke svoje posebnosti u jeziku, kulturi, obi�ajima, gastronomiji, mentalitetu itd. U BiH Hrvate u stvari najvi�e dijele njihove politi�ke klase. �to se pak ti�e intelektualne scene u Hrvata, za nju se, ako ona uop�e i postoji, mo�e re�i da je svedena na nekoliko hrabrih i dosljednih pojedinaca koji se mogu nabrojiti na prste jedne ruke, dok ve�ina ostalih �uti zadovoljna svojim sinekurama i ide niz dlaku onima koji su ih postavili na njihova radna mjesta. Prividan je paradoks da su dana�nji intelektualci neslobodniji nego u vremenu komunizma, jer mnogi od njih vr�e autocenzuru u svojim tekstovima i u javnim nastupima boje�i se da se ne zamjere onima koji ih pla�aju ili postavljaju na radna mjesta.

Vas nekoliko fratara iz Sarajeva hrabro je diglo svoj glas iznose�i politi�ke stavove bez ustezanja prema bilo kome. �to je razlog Va�eg anga�iranja?

Onome tko poznaje povijest Bosne Srebrene i bosanskih franjevaca op�enito, takvi su potezi o�ekivani i samorazumljivi. Radimo to upravo stoga �to ve�ina hrvatskih intelektualaca, uz nekoliko �asnih iznimki, ve� godinama �uti i ne protestira zbog ove katastrofalne politike koju ve� dvadeset godina vodi HDZ, stranka koja polako ali sistematski uni�tava hrvatski narod i ostavlja iza sebe samo pusto� i prazninu na svim razinama �ivota, od ekonomije, kulture, obrazovanja, infrastrukture, do onih svakodnevnih, bazi�nih odnosa me�u ljudima kojima je utjeran strah u kosti da �e ostati bez svojih radnih mjesta ako ne budu za "zna se koga".

Nino Raspudi� Vas je u jednom intervju-u na na�em portalu opet prozvao zbog takvog Va�eg anga�mana i stavova? Kako to komentirate?

Pro�itao sam tu vi�e nego nervoznu reakciju gospodina Raspudi�a koja je uslijedila na sam spomen moga imena, i koja me je opet dobro nasmijala. �ao mi je �to "uva�eni filozof" Raspudi� tro�i svoje silno "dragocjene intelektualne sposobnosti" na jednog nebitnog i odnaro�enog "paradnog popa totalitarne svijesti i "manekena sarajevske multietni�nosti" koji �ivi tamo u nekom tamnom vilajetu, umjesto da se, poput njega, iz Zagreba bori za interese bosansko-hercegova�kih Hrvata. Njegove "mudre" opaske me uvijek "zabole" vi�e od svega, jer su one uvijek "vrlo argumentirani" prigovori. Dok je Nine Raspudi�a i njegove udruge ISTINA, koju �ine dva �lana (on i nerazdvojni mu mentor Ivo Lu�i� Ljubu�ak), kao �to su neko� stranku Vuka Dra�kovi�a popunjavali njegova supruga Dana, Paja, Voja i dva Milana, nitko nijednoga Hercegovca vi�e ne�e "smeti da bije", posebno ne "zlo�esti Zagrep�ani" koji ih konstantno maltretiraju. Naime, spomenuti dvojac �e sa sigurne udaljenosti "braniti" svakoga Hercegovca kao �to je nekad Bruce Lee branio napa�ene kineske seljake. U tome �e im ispijanjem kave na zagreba�koj �pici i uzajamnim divljenjem pomo�i "veliki borac za interese Hrvata" Rajko Vasi� Banjalu�ki. Prema dokumentima koji �e po svojoj prilici ovih dana iza�i na WikiLeaksu, a do kojih je g. Julian Assange do�ao uz velik rizik, Raspudi�eva udruga ISTINA mogla bi odigrati odlu�uju�u ulogu u raspletanju gordijskoga �vora na ovim podru�jima, a njezin utjecaj na me�unarodnu politiku ne zanemaruju ni najve�e svjetske sile (Amerika, Rusija, Japan i Kina) koje se posebno pla�e Raspudi�eva "znanstvenog i analiti�kog diskursa", koji je u svom "rasko�nom talentu" pokazao ure�ivanjem knjige Marka Grubni�a alias Modnoga Ma�ka. Isto tako, ma�uhice pokraj Hrvatskoga narodnog kazali�ta i ostale travke mogu biti vi�e nego sigurne, jer �e i njih �uvati "habri" Nino Nazionale. A bra�i Hercegovcima preporu�ujem da tijekom budu�ega proljetnog �i��enja prostorija dobro pripreme svoje domove kulture i kino dvorane, te da svoj ljetni kalendar prilagode turneji koju �e od 7. do 9. mjeseca opet poduzeti "poznati" nerazdvojni dvojac Raspudi�-Lu�i�, koji �e im dr�ati satove politi�ke nastave, a na koje �u, ako budem imao vremena, do�i jer se takve sadr�aje ne smije propustiti, premda ne bi bilo lo�e imati uza se i kakvoga za�titara zato �to te "znanstvene tribine" znaju zavr�iti i �aketanjem. Dotada �e Raspudi� iz "mostarske faze" s "Bruce Leejem" malo glumiti urbanog ljevi�ara i antinacionalista, a u "zagreba�koj" �e malo s Lu�i�em desni�ariti, hrvatovati i tu�manovati, "sve po potrebi, kako se namisti u taj �as" kako bi rekao Gibonni u jednoj svojoj odli�noj pjesmi.

U zadnjih petnaest godina politi�ari su narodu bili , vozaju�i ga ustravljenog, uvijek pod tezom presudnosti, od nemila do nedraga. Je li se narodu od svega zamantalo?

Potpuno ste u pravu u toj svojoj konstataciji, jer hrvatska "sto�erna stranka" od samog po�etka dobiva izbore na pla�enju i homogeniziranju naroda. Pre�li smo tako dug put od Herceg-Bosne, "opredjeljenja ili istrebljenja", "hrvatskih samouprava", "tre�ih kanala", a sad je aktualna floskula o tre�em entitetu koji �e HDZ stvoriti nikada, a pitanje je ho�e li i tada. Na� narod je oplja�kan, raspame�en, osiroma�en, ali ni on u svemu tome nipo�to nije nevin. Dapa�e, vrlo je odgovoran za stanje u kojem se nalazi, jer svoje povjerenje uvijek iznova poklanja onima koji ga najvi�e varaju i potkradaju. Sjetimo se samo raznih jelavi�a, bendera i mnogih drugih revnih "boraca" za hrvatstvo u BiH koji su s milijunima oplja�kanih eura pobjegli u Hrvatsku, gdje �ive na visokoj nozi, "bore�i" se za interese svoga naroda sa sigurne zagreba�ke udaljenosti, poput nekih vrlih hercegova�kih "intelektualaca". Vjerujem da ne�e pro�i mnogo vremena da i dana�nji "sto�ernik" napravi taj "domoljubni �in" bje�anja u "rezervnu domovinu", onog trenutka kad izgubi potporu dijela korumpirane me�unarodne zajednice kojoj odgovara jedan takav ucijenjen �ovjek na �elu hrvatskog naroda s kojim mo�e raditi �to god za�eli. Pored njega su tu i drugi poznati i manje poznati sto�erni pronevjeritelji prora�unskih sredstava poput Nike Loznan�i�a, Ive Mire Jovi�a, Davora �orda�a, nesu�ene predsjednice i stru�njakinje za uni�tavanje "Livnobusa" i mnogi drugi "branitelji" hrvatstva, tj. vlastitih nekretnina i bankovnih ra�una.

U BiH Hrvati su nakon petnaest godina na po�etku, ali broj�ano manji i u svemu siroma�niji. Tko je kriv za to?

Kriva je prije svega velikosrpska agresija koja je pokrenula kota� zla na ovim podru�jima (ta se istina u ovoj politici tzv. regionalne suradnje �eli zaboraviti i relativizirati), a njoj uz bok odmah ide be��utna i nemoralna politika Franje Tu�mana, Gojka �u�ka i Mate Bobana prema ovoj zemlji i njezinim stanovnicima. Budu�i da smo neobi�no skloni zaboravu, tu �injenicu treba stalno ponavljati, jer su ti ljudi uni�tili budu�nost nekoliko generacija ove zemlje. Smatram da je u vo�enju njihove politike prema Bosni i Hercegovini i bosanskim Hrvatima, koja je �itavo vrijeme i�la na ruku jedino velikosrpskoj politici (o �emu postoji mno�tvo dokaza, stenograma, intervjua), veliku ulogu odigrao i KOS. Kontinuitet te politike pre�ivio je u dana�njem HDZ-u i zato ovo zbli�avanje na relaciji Dodik-�ovi� ne treba nikoga �uditi. Samostalne hrvatske politike u Bosni i Hercegovini nije zapravo nikada bilo, jer su se predugo bespogovorno slu�ale naredbe koje su dolazile iz Zagreba. Ni "zli komunisti", na koje ina�e mnogi vole svaljivati krivnju za sva zla koja su zadesila Hrvate, u svojih 45 godina vladavine nisu ni izbliza nanijeli toliku �tetu Hrvatima koliko je to u�inila politika HDZ-a u svim svojim varijantama, brojkama i slovima. Sumirano, smatram da je sistemska pogre�ka u�injena po�etkom devedesetih godina, kad je do�lo do "sje�e glava" ovda�njih politi�ara i instaliranja poslu�nika zagreba�ke i hercegova�ke politi�ke klase koja se uop�e nikada nije brinula za interese Hrvata na �itavom teritoriju ove zemlje.

Je li Dragan �ovi�, kao politi�ar, sto�ernik, kako voli sam kazati, Hrvata u BiH?

Dragan �ovi� je ogledni primjer nemoralna politi�ara koji se odli�no snalazi u svakom sistemu, kojem je glavni cilj u �ivotu ostajanje na vlasti zbog gomilanja osobnoga bogatstva i za�tite od kaznenih progona. Za vrijeme Jugoslavije bio je vjerni vojnik komunisti�ke partije i kao takav je dospio na visoko mjesto u mostarskom "Sokolu" u kojem je "mudro" �ekao rasplet ratnih zbivanja kako bi se opredijelio na stranu koja mu je obe�avala daljnji opstanak na visokim polo�ajima u dru�tvu i u politici. Dok su avioni JNA bombardirali i ru�ili hrvatske gradove i sela, "njegova" tvornica ih je revno servisirala i popravljala. Onda je okrenuo plo�u i danas se postavlja kao mjera hrvatstva i odre�uje tko je dobar, a tko lo� Hrvat. Ovih dana se �ali kako mu - k'o biva - prijete da �e biti "kriminaliziran i uhi�en". Kriminal je drugo ime za �ovi�a, ali u ovakvoj konstelaciji snaga i dr�avnom ure�enju mo�e biti potpuno miran. U nas, naime, policija uhi�uje uglavnom samo sitne kriminalce, koji obiju trafiku i ukradu nekoliko stotina maraka i koju �teku cigareta, dok su oni koji kradu milijune prora�unskih sredstava redovito ugledna i priznata gospoda iz sva tri naroda, uvijek dobro do�la i u prve redove na�ih crkava d�amija. �ovi� je svu svoju ru�ila�ku energiju, uz pomo� Ve�ernjaka i dijelova Crkve, usmjerio isklju�ivo na antagoniziranje Hrvata i Bo�njaka, �ime samo nastavlja politiku Mate Bobana i Ante Jelavi�a. Dok je "hrvatskih politi�ara" poput Dragana �ovi�a, Ive Mire Jovi�a, Borjane Kri�to, Davora �orda�a (nastavite niz i ne�ete pogrije�iti spomenete li bilo koga iz "sto�erne stranke") Dodik mo�e mirno spavati, jer mu HDZ brani Republiku Srpsku bolje od njega samoga.

Kako ocjenjujete hrvatske politi�are u BiH, a kako pak duhovne oce? Prokomentirajte i pona�anje naroda u situaciji u kojoj se sada nalazi u BiH?

Hrvatski narod u BiH, na�alost, nema ni vjerskog ni politi�kog autoriteta koji je dorastao vremenu u kojemu �ivimo i koji se zna ispravno postaviti u trenucima koji zahtijevaju promi�ljenu reakciju. Osim nekoliko iznimki iz manjih stranaka i iz same Crkve, uglavnom se tu radi o medikoritetima koji koriste jeftini populizam kako bi se svidjeli svojim bira�ima i vjernicima. A narod je politi�ki nepismen, nesebeznal, koruptivan i vrlo �esto ga zapravo najvi�e fasciniraju bahati, bogati i bezosje�ajni politi�ari. "Duhovne je oce" vrlo lako kupiti, �to ve� godinama vi�e nego uspje�no �ini "sto�erna stranka" svih Hrvata. Da je Crkva na vrijeme radila na tome da se odlu�no suprotstavi Tu�manu i �u�ku i njihovim suludim planovima s bosanskim Hrvatima, da se zalo�ila da se u BiH formira jedna zdrava autohtona politika odnosa prema svojoj zemlji, kulturi i narodu, stvari bi danas izgledale kudikamo druk�ije. Umjesto toga, povezala se s tom politikom, i kad je ona do�ivjela svoj potpuni krah, sada se o tome �uti, odaje se jeftinoj kuknjavi ili se ukazuje na gre�ke svih drugih, osim na vlastite propuste.

U Hrvatskoj se doga�a katarza i njezin val kao da dolazi me�u Hrvate u BiH. Pokradeni smo materijalno, zalu�eni od svojih "vo�a" i me�unarodne zajednice? Kakav po vama slijedi rasplet dru�tvenih doga�anja u BiH?

U Hrvatskoj, koja je ista tako pokradena i oplja�kana od strane pripadnika iste stranke koja ve� godinama predstavlja Hrvate u BiH, neke stvari su se ipak po�ele ra��i��avati, �to je vi�e nego dobro za budu�nost te zemlje, iako se i tu po svoj prilici radi o selektivnoj borbi protiv korupcije, u kojoj bi se neki visoki du�nosnici HDZ-a po ne znam po koji put mogli opet izvu�i i izbje�i kaznenu odgovornost. Sad se vidi da je korupcija, koju je utemeljio Franjo Tu�man, a preko HDZ-a nastavili njegovi nasljednici sve do Ive Sanadera, bila i ostala rak-rana hrvatskoga dru�tva. Mene osobno razmjeri te nevi�ene plja�ke nisu previ�e iznenadili, jer se sve ove godine moglo vidjeti kamo vodi takva politika. Obrazac je posvuda isti: narod u svim zemljama najvi�e plja�kaju tzv. domoljubne stranke i politi�ari koji se najvi�e zaklinju u dr�avne i nacionalne interese.

Zanimljivo je danas, na primjer, promotriti na�in na koji se u ovoj borbi sada�nje hrvatske vlasti protiv korupcije postavila Crkva u slu�aju biv�ega hrvatskog premijera Ive Sanadera. Iz jednoga uvodnika Glasa Koncila, �to ga je ovih dana napisao Ivan Mikleni�, vidi se da je "Crkva u Hrvata" izgubila orijentir: umjesto da podr�i borbu protiv korupcije i u Sanaderovu slu�aju - a Sanader je, u skladu sa svojom pozicijom, nedvojbeno bio upoznat s glavnim kriminalnim aktivnostima i, �ini se, u njima i sam vi�e nego aktivno sudjelovao - Mikleni� u svome tekstu relativizira Sanaderovu odgovornost, smatraju�i lo�im �to se i�lo u njegov pravosudni progon na "desetu obljetnicu smrti Franje Tu�mana", smatraju�i valjda taj dan nekom velikom crkvenom svetkovinom na koju se ne bi trebalo ni�ta raditi, osim diviti se Vrhovniku i njegovu djelu. Da su kojim slu�ajem Stipe Mesi� ili Ivica Ra�an bili optu�eni za sudjelovanje u ovakvim kaznenim djelima, Mikleni� bi vjerojatno napisao mno�tvo kolumni o tim "zlim komunistima" koji plja�kaju i uni�tavaju hrvatski narod. Da ne pri�amo o onome dijelu u kojem se Mikleni� sabla�njava nad progonom Tomislava Mer�epa. Bojim se da je taj Mikleni�ev uvodnik �alostan pokazatelj gubitka osje�aja Crkve za moralne vrednote i za pravednost u dru�tvu. S druge strane, nisam siguran da �e se ne�to sli�no jo� zadugo dogoditi u BiH, jer u na�oj zemlji dr�avne institucije ne rade svoj posao. Da rade, Dragan �ovi� i �itava ekipa koju okuplja oko sebe bila bi ve� odavno u kakvom bosansko-hercegova�kom Remetincu, a ne bi i dalje nesmetano plja�kala ovu zemlju i njezine resurse. Nisam odve� optimisti�an glede pobolj�avanja situacije u kojoj �ivimo, jer ovakvo stanje odgovara kako doma�im politi�arima tako i me�unarodnoj zajednici koja namje�tanjem svojih tre�erazrednih �inovnika u ovoj zemlji ubire velike novce i koristi se mnogim povlasticama. No, ovih dana smo dobili jednu "radosnu bo�i�nu vijest" da se u Bosnu i Hercegovinu, kao posebni izaslanik EU za Balkan, vra�a Miroslav Laj�ak. Slijedi nam tako novi val nemoralne politike i silovanja zdrave pameti i po�tenja.

Kako zapravo gledate na silno bogatstvo na�ih politi�ara ste�eno kroz za nacionalnu ravnopravnost i jednakost?

Borba za interese naroda je, kako sam ve� rekao, redovno pokri�e za najve�u plja�ku tog istog naroda. Usporedite li imovinske kartice na�ih bosansko-hercegova�kih politi�ara prije njihova ulaska u politiku i vidite kolikim ogromnim financijskim sredstvima, ku�ama, vikendicama, stanovima, inozemnim ra�unima raspola�u ti do ju�er prosje�ni gra�ani ove zemlje, stvari su vi�e nego jasne. Onaj tko vjeruje da se Dragan �ovi� ili Bo�o Ljubi� bore i za �to drugo osim za vlastite fotelje i materijalni probitak, u velikoj je zabludi. Ju�er se tako u "stolnom gradu svih Hrvata" sastala pro�irena Dodikova koalicija, kojoj je uz dvije sestrinske stranke HDZ i SDS pristupio jo� jedan "veliki borac" za ravnopravnost Hrvata, bezli�ni Bo�o Ljubi�. Taj igrokaz �to su ga �ovi� i Ljubi� ju�er izveli sekundiraju�i glavnim nositeljima velikosrpskoga projekta u BiH (Bosi�-Karad�i�evu SDS-u i Dodikovu SNSD-u), predstavlja definitivan poraz hrvatske politike u BiH koja je pala na najni�u to�ku u svojoj povijesti, postaju�i puki objekt srpske Dodikove politike daljnjega uni�tavanja ove zemlje, cementiranja RS-a i poni�avanja �rtava velikosrpske agresije. Tragikomi�na je izjava Bo�e Ljubi�a po kojoj on i �ovi� stoje na "zadnjoj liniji obrane hrvatskoga subjektiviteta". Hrvate s ovakvim "braniteljima" poput �ovi�a, Ljubi�a, Bosi�a i Dodika o�ekuje "veoma svijetla budu�nost" i ne treba se stoga vi�e brinuti za njihov "subjektivitet" koji su oni po�rtvovno branili i "obranili" svih ovih godina otkad su na vlasti. Bo�o Ljubi� je ovim potezom potpisao "smrtnu presudu" svojoj stranci i bespovratno je uputio prema kona�nu uni�tenju i utapanju u �ovi�ev HDZ, �ime se zapravo i on sam vra�a korijenima iz kojih je poniknuo, u jednu i jedinu "sto�ernu stranku svih Hrvata". �ovi� mu je prije koji dan namje�tanjem Vilima Primorca za predsjednika uprave HT-a Mostar ve� pokazao gdje mu je mjesto, �to je samo po�etak pri�e, jer �e Ljubi� vrlo brzo osjetiti i druge "�ari" sporazuma sa "sto�ernikom" koji �e ga odbaciti kao zadnju krpu �im mu uni�ti stranku i �im ga vi�e ne bude trebao za ostvarenje svojih ciljeva. A ne�e se dodu�e morati previ�e ni truditi da to u�ini, jer Ljubi� sam vi�e nego uspje�no odra�uje za njega taj posao. No, prema fotografiji iz Ve�ernjaka od 23. studenoga hrvatski narod u BiH ne treba se previ�e brinuti, jer su �ovi� i Ljubi� za svoju "vizionarsku politiku" dobili potporu nasmijanih hercegova�kih franjevaca, to�nije njihova provincijala fra Ivana Sesara i "uglednog" ve�ernjakovca fra Ike Skoke. Onaj narod koji ima "ovakvu omladinu", pardon, ovakav kler i politi�are "ne treba se brinuti za svoju budu�nost". Nedostajala im je jo� samo ekipa iz Hercegova�ke banke, na �elu s fra Ivanom �evom i Antom Jelavi�em, pa da predbo�i�na idila u mostarskom franjeva�kom samostanu bude kompletna. Ne bi me iznenadilo kad bi uskoro uslijedio i "prepad" na Vrhbosanski ordinarijat i Franjeva�ki provincijalat u Sarajevu, kako bi osovina �ovi�-Ljubi�-Bosi� i Dodik dobila i slu�benu javnu potporu svih instancija Crkve za daljnje uni�tavanje budu�nosti hrvatskoga naroda i Bosne i Hercegovine kao dr�ave.

�injenica je da Hrvati i Srbi u BiH nikada nisu bili ve�i . U Hercegovini srpska popularnost ne jenjava, a Milorad Dodik je mnogima ovdje postao idol! Va� komentar?

Srpska popularnost u Hercegovini ne traje od vremena Milorada Dodika i Dragana �ovi�a, jer su njezine temelje jo� 1992 �vrsto udarili Mate Boban i Gojko �u�ak koji su, skupa s Tu�manom, govorili da sa Srbima u BiH vi�e nema otvorenih pitanja, da bi zatim tu svoju "vizionarsku" prosrpsku politiku konkretizirali izazivanjem sukoba s Bo�njacima, zbog �ega su najvi�u cijenu platili srednjobosanski Hrvati. Posljedica toga je i sporazum u Grazu, vi�e nego �esti kontakti na relaciji Grude-Pale, isporuke velikih koli�ina nafte za srpsku vojsku i s tim povezan �verc i kriminal, vrlo �esti dolasci izaslanstava bosanskih Srba na Pantov�ak itd. To da je Hrvatima u Hercegovini jedan bahati, nekulturni, neobrazovani i u kriminal ogrezli �ovjek poput Dodika postao idol, govori vi�e o njima samima nego o Dodiku. Onaj tko ne vidi da Dodik svojom podr�kom tre�em entitetu (bez okrnjivanja RS-a) zapravo samo �eli cementirati svoju genocidnu tvorevinu i ni�ta drugo (a do Hrvata je njemu stalo kao do lanjskoga snijega), politi�ki je slijep, neodgovoran i nemoralan �ovjek. A srpsko "prijateljstvo" prema Hrvatima kroz povijest je pokazano vi�ekratno, u raznim epohama, sve do prve i druge Jugoslavije i za vrijeme Drugog svjetskog rata, a kulminacija "tog prijateljstva" u BiH se mogla vidjeti prije samo nekoliko godina, posebno na grobovima tisu�a pobijenih ljudi po Posavini, Sarajevu, Prijedoru, banjalu�kom i kotorvaro�kom kraju, Vukovaru, �kabrnji i mnogobrojnim ostalim strati�tima po BiH i Hrvatskoj. Ni Hrvati kroz povijest nisu, naravno, Srbima ostali du�ni, �to se posebno pokazalo za vrijeme NDH, kad je srpski narod bio izlo�en sistematskom progonu i stra�nim zlo�inima usta�kog re�ima. Sa srpskim i bo�nja�kim narodom treba graditi poru�ene mostove, voditi principijelnu politiku, vra�ati povjerenje me�u ljudima i zajedni�ki rje�avati probleme, a ne udru�ivati se s jednim protiv drugih, jer to neminovno vodi daljnjem radikaliziranju stanja u ovoj zemlji.

�to �e po Vama donijeti naredne godine? Kakvu BiH vidite, a kakvu biste je �eljeli vidjeti?

�elio bih vidjeti zemlju u kojoj �e svi stanovnici Bosne i Hercegovine - Srbi, Hrvati, Bo�njaci i ostali - mo�i mirno �ivjeti u svojim domovima, imati zaposlenje i biti institucionalno za�ti�eni od svih vrsta diskriminacije. �elio bih zemlju u kojoj �e se strogo ka�njavati svaka vrsta politi�koga kriminala, uz nu�no propisan pravosudni progon za politi�ku neodgovornost, plja�ku i nepotizam; zemlju u kojoj ne�e biti dopu�ten jezik mr�nje na kojem na�i politi�ari skupljaju jeftine politi�ke poene i �ire nepovjerenje me�u ljudima. Bojim se da se to ne�e jo� zadugo dogoditi, ali ne treba gubiti nadu jer je to ipak mogu�e. Odgovorni smo za vlastite �ivote i trebali bismo u kontaktu s ljudima drugih vjerskih i nacionalnih skupina stvarati klimu dijaloga i dobrosusjedskih odnosa, koji su ovoj zemlji postojali, usprkos vrlo �estim napetostima, sukobima i stradanjima. Mogu�e je to i danas, i u svemu tome veliku odgovornost imaju roditelji koji ne bi smjeli svoju djecu u�iti mr�nji i nepo�tivanju tu�ih vjerskih i nacionalnih osje�aja. �esto naime odrasli svoje komplekse i strahove prenose na svoju djecu, �ime se spirala netolerancije i nasilja samo jo� vi�e �iri. Ne mo�emo se nazivati kr��anima a vrije�ati osje�aje muslimanskih vjernika, niti se mo�e biti muslimanom vrije�anjem kr��anskih simbola i uvjerenja, jer se tu onda radi o pervertiranju religije.

Godinama pri�amo o nacionalnom jedinstvu Hrvata iz Hrvatske, BiH i dijaspore. Izgleda da se to jedinstvo �eli provu�i kroz politi�ko jednoumlje. Kad �e Hrvati i ovdje u BiH politi�ki ?

Pri�a o "crkvenom i politi�kom" jedinstvu je upravo pri�a o jednoumlju koje se pod egidom navodnih nacionalnih interesa ve� godinama �iri iz na�ih politi�kih i crkvenih krugova. Prije smo imali "bratstvo i jedinstvo" na�ih naroda i narodnosti, a sada imamo "crkveno i politi�ko jedinstvo" hrvatskoga naroda na kojemu posebno inzistiraju na�i crkveni i politi�ki oci, potpomognuti Ve�ernjim listom kao oglednim primjerom postojana srozavanja novinarske etike.

Dolazi Bo�i� i imate li kakvu poruku onima koji ga slave?

Od samih po�etaka pa sve do konca svojega �ivota Isus je ve�inu svog vremena provodio sa siroma�nima i rubnima u dru�tvu, s onima koji se nisu sna�li u tada�njim �ivotnim prilikama. Siroma�ni su danas ne samo oni koji nemaju novaca i materijalnoga imanja, nego i svi koji su na bilo koji na�in ucviljeni, unesre�eni, potla�eni, iskori�teni, bespomo�ni, izmanipulirani, raspame�eni od strane svojih vjerskih i politi�kih predstavnika, od strane svojih poslodavaca koji ih iskori�tavaju do krajnjih granica. Tu su i bolesni koje nitko ne obilazi i koji svoje dane provode na postelji �ekaju�i da smrt otkloni njihove patnje. Takvi su i stari i osamljeni koji nemaju nikoga da se za njih brine i zanima, oni �ije su ljubavne veze, prijateljstva, brakovi i obitelji propali i koji stoje nad ostacima svoje sre�e i nadanja. To su na kraju i oni koji su u svom istro�enom �ivotu na kraju svojih snaga. Sve su to siroma�ni na�ega vremena, ljudi potrebni na�ega suosje�anja i pomo�i. Njima, dapa�e, ba� zbog njih, prvenstveno dolazi Isus. Bo�i� je usprkos svem ovom blje�tavilu koje se oko njega stvara, zapravo svetkovina neizre�enih patnji, svetkovina onih koji su potrebni na�e pomo�i. U betlehemskom djetetu ne�emo prona�i trijumfalnoga Boga, nego znak koji nas upozorava da je Bog prisutan u onom malom i neznatnom, u onome �to je slabo i upu�eno na pomo� drugoga. Nama je Isus, svojim ro�enjem me�u siroma�nima, ukazao gdje da ga tra�imo, dao nam je znak gdje su prave jaslice u kojima le�i. Ne le�i on u na�im lijepo ukra�enim crkvama i katedralama, u toplim domovima, na bo�i�nim prijemima i koncertima, nego prije svega u tu�nim, siroma�nim i razo�aranim ljudima koji �ive pokraj nas, a svako od nas poznaje mnogo takvih. Svi mi ve�inom potje�emo iz skromnih i prosje�nih obitelji i usprkos tome smo pozvani pomo�i ljudima u potrebi, svatko prema svojim mogu�nostima. Ne bismo smjeli zatvarati o�i pred ljudima koje �ivot nije mazio, ljudima koji su ostali na rubu, koji se nisu sna�li u ovom svijetu i koji su izgubili vjeru u ljudsku dobrotu i iskrenost. Bez te pomo�i ljudima u nevolji, bez obzira kojoj vjerskoj ili nacionalnoj skupini siroma�an ili ugro�en �ovjek pripadao, mo�emo svi skupa zaboraviti na zajedni�tvo s Kristom ako se s njime jednoga dana susretnemo o�i u o�i, kad nas upita �to smo u�inili za one najmanje, prevarene, ostavljene, bolesne, osiroma�ene, iskori�tene, izmanipulirane. Ne�e nas pitati ni o na�im hodo�a��ima, postovima, duhovnim vje�bama, dugim molitvama, misama i krunicama, nego samo o tome koliko smo pomogli napa�enim ljudima koji �ive pored nas, jer on boravi upravu u takvima. Va�im cijenjenim �itateljima i �itateljicama �elim sretan i blagoslovljen Bo�i� i Novu 2011 godinu uz obilje Bo�jeg mira i blagoslova!

hercportal.com

*****

Reagiranje na intervju:
Postovani, Vec duze vrijeme redovan sam posjetilac vase internet stranice i prijatno sam iznenadjen raznolikoscu clanka i entuzijazmom kojim je uredjujete. Razlog zbog koga vam se javljam je clanak pod nazivom "Hrvatski taxi" (Intervju fra Petra Jeleca za HercPortal) koji ste vi (23.12. 2010.) u cjelosti prenijeli na vasoj stranici. Za fra Petra Jeleca sam, da budem iskren, prvi put i cuo preko vase stranice, buduci da ste vi vec u nekoliko navrata objavljivali ili prenosili njegove clanke, odnosno intervjue. Razmisljanja tog mladog fratra smjesta su me zaintrigirala i mislim da necu pretjerati ako ustvrdim da je fra Jelec po svojim stavovima jedan od najprogresivnijih (u najboljem smislu te rijeci!), ako ne i najprogresivniji, franjevacki svecenik - ali i svesteno lice uopsteno - u Bosni i Hercegovini. Zajedno sa fra Markom Orsolicem i fra Ivanom Sarcevicem, on zasigurno cini okosnicu i istinski je predstavnik progresivne i humanisticke franjevacke misli u Bosni (Srebrenoj), sto se tokom istorije za crkveni kler, odnosno svestenstvo generalno, na ovim prostorima, na zalost, rijetko kada moglo ustvrditi. Izreci da je, citiram: <�ovi� svu svoju ru�ila�ku energiju, uz pomo� Ve�ernjaka i dijelova Crkve, usmjerio isklju�ivo na antagoniziranje Hrvata i Bo�njaka, �ime samo nastavlja politiku Mate Bobana i Ante Jelavi�a.>, te da: moze samo pravi politicki vizionar i mislilac, koji je uz to i bosansko-hercegovacki patriota par excellence. A onako inspirativno i emocionalno pisati o Isusu Kristu i (predstojecim) Bozicnim praznicima moze, opet, samo nepatvoreni svecenik. Iskreni bozji sluga. Ti retci su nesto najbolje sto sam procitao u zadnje vrijeme. Fra Petru Jelecu svaka cast! Dok je njega i slicnih njemu bice i Bosne i Hercegovine. I istinske vjere. Nensi Neno Mujcinovic (nekad Odzak, sada Amsterdam)

Izvor: domaljevac.com