KARDINALOVI KVADRATI I HRVATSKA UGRO�ENOST

Intervju fra PETRA JELE�A za domaljevac.com

Kardinalovi kvadrati
nemaju veze s ugro�eno��u Hrvata u BiH

Fra Petar Jele�

Unutar hrvatskog (jednako vrijedi i za druge) nacionalnog, politi�kog i vjerskog korpusa do�lo je do uru�avanja istinskih ljudskih vrednota i principa i jo� jednom se pokazalo kako mi u BiH zaista nemamo ni politi�kih ni vjerskih vo�a koji bi imali moralni integritet i autoritet i koji bi se znali ispravno postaviti u mnogim slo�enim situacijama kroz koje prolazi na�a zemlja.

Domaljevac.com: Fra Petre, kako komentirate euforiju koju ovih dana mo�emo i��itati na stranicama Ve�ernjeg lista i nekih internet portala, a ti�e se navodno "spasonosne svehrvatske koalicije" izme�u HDZ-BiH i HDZ 1990 koja bi Hrvatima trebala donijeti mnogo dobra?

Fra Petar Jele�: Od tog navodnog "svehrvatskog jedinstva" nema ni�ta jer ono ponajprije nije postavljeno na zdravim temeljima niti se povela ozbiljna rasprava na �emu bi se ono trebalo zasnivati. To je zapravo �ista raspodjela fotelja (nacionalni interesi u koje se zaklinju akteri ove pri�e zadnja su im rupa na svirali), a oni koji smatraju kako �e se tim sporazumom stvoriti neki tre�i entitet u velikoj su zabludi. Bo�o Ljubi�, za kojega sam jednom davno rekao kako nema kapacitet da vodi jednu ozbiljnu stranku, definitivno je kapitulirao pred Draganom �ovi�em i javno eutanazirao HDZ 1990, koji se od ovoga njegova katastrofalnog poteza nikada vi�e ne�e oporaviti. Ovaj potez Ljubi�eva davanja legitimiteta Draganu �ovi�u i njegovoj �tetnoj politici jedan je od najve�ih proma�aja koje je dosad napravio u svojoj ne tako kratkoj i ne tako slavnoj politi�koj karijeri. Uz poneke svijetle trenutke ove stranke, pokazalo se na kraju kako je HDZ 1990 (sam naziv stranke uvijek sam smatrao proma�enim, ali to je ovdje najmanji problem) nastao ne iz nekih velikih politi�kih i ideolo�kih razlika ili zbog nu�nog distanciranja od negativnog naslje�a HDZ-a, nego zbog pukih politi�kih interesa uvelike dirigiranih iz zagreba�ke sredi�njice HDZ-a kao i zbog osobne netrpeljivosti izme�u dvojice lidera HDZ-a. Iz tog razloga osobno nisam vjerovao ni Martinu Ragu�u ni njegovom navodnom zaokretu u nekim politi�kim pitanjima na nedavnim izborima, �to se jasno pokazalo na samom potpisivanju "povijesnog sporazuma" izme�u dva HDZ-a gdje je ozarenom �ovi�u s njegove desne strane sekundirao bjegunac od hrvatskog pravosu�a i pronevjeritelj prora�unskih sredstava Niko Lozan�i�, a Ljubi�u je s lijeve strane stajao Martin Ragu� koji se u svojoj predizbornoj kampanji zalagao za jednu "druga�iju hrvatsku politiku" u Bosni i Hercegovini. Sada se zorno pokazala sva ta "druga�ijost", i Ragu�eva je moralna obveza bila da, ukoliko �eli ostati dosljedan svojim stavovima, uskrati podr�ku ovakvom suicidalnom potezu svoga strana�kog �efa. I ovo je pokazatelj kako Hrvati uop�e nemaju politi�ara sposobnog da autenti�no, dosljedno i hrabro brani svoja politi�ka na�ela, pa makar ga to ko�talo i gubitka vlasti. HDZ 1990 je nasjeo na jeftinu Ve�ernjakovu kampanju kako bi ta stranka i HSP BiH bili izdajice hrvatskog naroda ukoliko bi i�li u vlast bez HDZ BiH, a nije se naravno problematizirao obrnuti slu�aj. S druge strane HDZ 1990 je kroz ovo vrijeme propustio priliku za profiliranje u istinsku i autenti�nu opoziciju HDZ-u BiH, te se zbog svoje kompromiserske i fotelja�ke politike potpuno kompromitirao.

Domaljevac.com: Pa�nju javnosti ovih dana zaokuplja slu�aj "ugro�enosti" kardinala Pulji�a i njegova mogu�eg iseljavanja iz dijela biskupske rezidencije?

Fra Petar Jele�: Odavno se nije dogodila tako zlo�esta manipulacija jednim pravosudnim slu�ajem kao �to je to u�injeno u slu�aju kardinalove eventualne delo�acije iz dijela njegove rezidencije. U �irenju neistina i manipulacija na jednak su na�in sudjelovali predstavnici Crkve, politi�kih stranaka i mnogobrojnih udruga koji su u svojim izjavama provla�ili la�nu tezu kako je ovaj slu�aj zapravo pokazatelj ugro�enosti Hrvata i katolika u Bosni i Hercegovini, posebno onih koji �ive u Sarajevu. Vrhunac moralnog be��a��a vezanog za ovaj slu�aj svakako je posjet Dragana �ovi�a Vrhbosanskom ordinarijatu i njegova podr�ka kardinalu Pulji�u. Podsjetimo, radi se o �ovjeku �ija je stranka - a i on sam - aktivno sudjelovala u kreiranju i izglasavanju zakona na osnovi kojega je donesena jedna ovakva presuda. Umjesto argumentirane i smirene reakcije, krenulo se u �tetno politiziranje cijeloga slu�aja i njegovo prebacivanje s pravnog na vjersko-nacionalisti�ko podru�je. Nisam pravnik i ne razumijem se dobro u problematiku vezanu za ovo podru�je, ali je o�ito je da zakon na osnovi kojega je mogu�e legalizirati otima�inu privatne imovine nije dobar i da se o tomu treba povesti rasprava na mjestima gdje se to ina�e radi. Na�in na koji je to u�injeno u ovom slu�aju je �tetan i kontraproduktivan. Ovdje je problem �to se �utjelo kada je taj nepravedni zakon poga�ao "male obi�ne" ljude koji bi ostajali bez svoje privatne imovine, a onda se odjednom digla velika halabuka jer se radi o nekome mo�nome i va�nome �lanu na�e zajednice. To samo pokazuje kako �ivimo u dr�avi u kojoj se zakoni selektivno provode i u kojoj kriteriji o�ito nisu isti za sve njezine gra�ane.

Domaljevac.com: Jeli Vas iznenadila odluka da zapravo ne�e do�i do kardinalove delo�acije?

Fra Petar Jele�: Uop�e me nije iznenadila i bila je sasvim o�ekivana za svakog iole razumna �ovjeka. Naime, svi akteri uklju�eni u ovaj slu�aj od po�etka su znali da kardinal ne�e izgubiti dio svoje rezidencije, ali ih to nije spre�avalo da rade ovo �to su radili ovih dana i �to im svakako ne slu�i na �ast. Da se razumijemo, u ovoj su zemlji najmanje ugro�eni vjerski slu�benici jer �ive kudikamo bolje od obi�nog svijeta, a od njih su pak opet jo� najmanje ugro�eni ovda�nji vjerski poglavari. Stoga ovdje treba jasno re�i kako kardinalovi kvadrati nemaju nikakve veze s ugro�eno��u Hrvata katolika u ovoj zemlji. O statusu bh Hrvata treba povesti stru�nu i principijelnu raspravu, ali to ne treba raditi na ovakav manipulativan na�in.

Vi�e je krivaca za dana�nji polo�aj Hrvata u BiH: na prvom mjestu je to svakako velikosrpska agresija koja je iza sebe ostavila na tisu�e mrtvih i protjeranih Hrvata, a njoj uz bok odmah ide tu�manovsko-�u�kovska politika iseljavanja bosanskih Hrvata zbog koje je izazvan i katastrofalni rat s Bo�njacima. Tu je naravno i velika odgovornost Katoli�ke crkve koja se nije suprotstavila takvoj politici i u �ijem imaginariju najve�i unesre�itelji bosanskih Hrvata i dalje zauzimaju istaknuto mjesto. Najve�a dana�nja opasnost Hrvatima prijeti od njihove plja�ka�ko-egoisti�ne politi�ke elite, pa tek na kraju ljestvice, od lo�e srpske, bo�nja�ke i me�unarodne politike. Stvari treba tako postaviti kako bi se moglo shvatiti dana�nje stanje. Isto tako, vrijeme je da se Hrvati kona�no pogledaju u ogledalo i zapitaju kako je, recimo, Bo�njacima i Srbima u krajevima gdje oni vladaju? Odnose li se Hrvati prema njima ne�to bolje nego �to se oni pona�aju prema Hrvatima tamo gdje su ve�ina? Ovdje se iz hrvatskih politi�kih i crkvenih krugova propagira autoviktimizacija i la�ni mit o navodnoj hrvatskoj dobroti i neiskvarenosti, i o tomu kako Hrvati nikoga ne ugro�avaju. Kamo sre�e da je tako i nitko ne bi bio sretniji od mene kada bi to bila istina. Iza svega se zapravo o�ituje porazna �injenica kako su u ovoj zemlji, zbog ovakvog nakaradnog ure�enja, oni koji su u manjini uvijek diskriminirani od ve�ine, bez obzira radilo se o tu o Livnu, Duvnu, �irokom Brijegu, Kiseljaku, Bugojnu, Konjicu, Sarajevu, Mostaru, Banjaluci, Doboju, Derventi, �amcu itd.

Domaljevac.com: Za�to se sve to radi, �emu slu�e ovakvi slu�ajevi o�ite manipulacije?

Fra Petar Jele�: Stvar je vrlo jednostavna: unutar hrvatskog (jednako vrijedi i za druge) nacionalnog, politi�kog i vjerskog korpusa do�lo je do uru�avanja istinskih ljudskih vrednota i principa i jo� jednom se pokazalo kako mi u BiH zaista nemamo ni politi�kih ni vjerskih vo�a koji bi imali moralni integritet i autoritet i koji bi se znali ispravno postaviti u mnogim slo�enim situacijama kroz koje prolazi na�a zemlja. Druga, ne manje va�na stvar: kod Hrvata je vrlo poznat sindrom zaborava pa tako vi�e nego uspje�no zaboravljaju tko je ovoj zemlji i njima samima prouzro�io najve�a stradanja. Umjesto toga, sada je trend svaljivanja sve krivnje na Bo�njake od kojih se preko Ve�ernjaka i mnogih ljudi iz Katoli�ke crkve �eli stvoriti neke praneprijatelje "dobrih i nevinih" Hrvata, katolika. Udivljenost velikosrpskom politikom jedina je konstanta unutar hrvatskog nacionalnog bi�a u BiH, jo� tamo od vremena Tu�mana i Mate Bobana, sve do dana�njeg vremena u kojem Dragan �ovi� vodi politiku u ime hrvatskog naroda. Zato, recimo, od hercegova�kog franjevca Andrije Niki�a, koji je u svom pateti�nom i skandaloznom pismu kardinalu Pulji�u pisao o turskom zulumu nad kr��anima, Hrvatima i katolicima, ne�ete nikada �uti nikakve osude recimo napada na samostan �asnih sestara u Banjoj Luci, ili osude plja�kanja ono malo obnovljenih ku�a u Posavini i planske sje�e ono malo preostalih "hrvatskih" �uma u tom entitetu, jer koga vi�e zanimaju ti Hrvati u RS-u. Posavski i kraji�ki Hrvati zapravo su postali velika smetnja navodnom hrvatskom interesu stvaranja tre�eg entiteta, jer tim "velikim Hrvatima "crkvenjacima" ide na �ivce kada se oni tamo ne�to bune, te dosadni kakvi jesu stalno postavljaju pitanje svoje Posavine i time remete novostvorenu idilu s Miloradom Dodikom, tom novom zvijezdom i "za�titnikom Hrvata-katolika" izvan RS-a. Nadam se da �e mu zbog te njegove "brige" za hercegova�ke i bosanske Hrvate izvan njegova entiteta u Mostaru opet biti uru�ena jedna nova nagrada. No zato �ete redovno mo�i �itati po la�ima ve� poznate tekstove Ve�ernjakova "novinara" iz Sarajeva Zlatka Tuli�a koji mogu biti ogledan primjer srozavanja novinarske etike. Velika mu je konkurencija dodu�e jedino �ovi�ev dvorski "novinar" Zoran Kre�i�. Perfidnije i za Hrvate �tetnije novine od bosansko-hercegova�kog izdanja Ve�ernjeg lista te�ko je na�i. Na bo�nja�koj strani dostojno mu parira Dnevni Avaz u kojemu je neki dan osvanuo degutantan tekst o Ivanu Lovrenovi�u, Vildani Selimbegovi�, Enveru Kazazu i jo� nekim drugim ljudima koje revni novinar vidi kao veliku opasnost za ovu zemlju. Naj�alosnija od svega je �injenica �to u ure�iva�koj politici Ve�ernjeg lista vrlo aktivno sudjeluju neki katoli�ki sve�enici (npr. Ivan Tolj, Iko Skoko), a sama Crkva ima u ovim novinama svoj vlasni�ki udio. Neka onda svatko sabere dva i dva pa �e mu mnoge stvari i mnogi tekstovi iz ovih novina biti kudikamo jasniji.

Domaljevac.com: Neki dan je u jednom intervjuu kardinal Pulji� rekao da "ste Vi njegov sve�enik kojeg se ne odri�e iako imate razli�ita mi�ljenja o mnogim stvarima"?

Fra Petar Jele�: Da, istina je da imamo razli�ita mi�ljenja o mnogim stvarima i to ne smatram nikakvim problemom zbog kojega bismo se kardinal, ja ili bilo tko drugi trebali uzbu�ivati. Ja po�tujem funkciju koju on obna�a, ali kao slobodan gra�anin ove zemlje i intelektualac ne�u se ustezati da se kriti�ki postavim prema nekim njegovim potezima i potezima bilo koje javne osobe u na�oj zemlji. To je moje gra�ansko i ljudsko neotu�ivo pravo, kao �to je i njegovo pravo da se kriti�ki odredi prema mojim stavovima. Uostalom, nas dvojica smo to jedan drugom u jednom razgovoru jasno rekli i stvari od tada normalno funkcioniraju. Ostaje mi ipak nejasno za�to je kardinal govorio o nekom "neodricanju" od mene, jer ne znam kakav sam to crkveni ili civilni prekr�aj napravio da bi me se uop�e netko trebao "ne odricati". Tako mogu i ja, parafraziraju�i samog kardinala Pulji�a, re�i da je i "on moj kardinal kojega se ne odri�em iako se u mnogim stvarima ne sla�emo".

Domaljevac.com: Za�to ste Vi zapravo konstantno na udaru hrvatskih crkvenih i nacionalisti�kih krugova?

Fra Petar Jele�: Stvar je po tom pitanju vi�e nego jasna: jednom sam, �ini mi se, negdje rekao kako politi�ki i crkveni predstavnici imaju osnovni problem s mojim stavovima zato �to se oni radikalno razlikuju od njihova odnosa prema Franji Tu�manu i njegovoj politici prema Bosni i Hercegovini, za koju smatram i uvijek �u smatrati da je korijen svih problema s kojima se bosanski Hrvati danas susre�u, jer ih je ona uni�tila demografski, politi�ki, moralno, kulturno i duhovno. Nikad se ne�u umoriti to govoriti jer smo mi skloni zaboravu, a ta se �injenica ne smije nikada zaboraviti. Kada ve� govorim o tomu, preporu�io bih Va�im �itateljima da pro�itaju netom objavljenu knjigu Ivana Lovrenovi�a i Miljenka Jergovi�a Bosna i Hercegovina - budu�nost nezavr�enog rata, a posebno dijelove vi�e nego zanimljivog intervjua s Ivanom Lovrenovi�em koji se odnose na politiku Franje Tu�mana, kao i sa�eti portret ovog politi�ara kojega je Lovrenovi� tako lucidno napisao na kraju ove odli�ne knjige koja se �ita u jednome dahu. Crkveni krugovi su dodatno ozloje�eni zbog onoga �to sam pisao o ulozi Katoli�ke crkve za vrijeme Drugog svjetskog rata koja uop�e nije bila tako svijetla i pozitivna kako se to �eli prikazati u slu�benoj crkvenoj historiografiji. Mislim da su to dvije glavne stvari koje smetaju mojim oponentima iz hrvatskog crkveno-politi�kog miljea.

Domaljevac.com: Je li pametno tako nastupati i dovodite li ovakvom svojom aktivno��u u pitanje napredak u karijeri? Kako se zapravo nosite s napadima i neskrivenom mr�njom koju neki pokazuju prema Vama?

Fra Petar Jele�: Ne znam je li pametno ili nije, ali znam da ne pi�em i ne radim da bih se bilo komu svidio ili izazvao bilo �ije simpatije. Kada bih to �elio, pisao bih neke sasvim druk�ije tekstove. Osobno me pak ne zanima nikakvo napredovanje u karijeri niti u crkvenim slu�bama, �to �ovjeku svakako daje dodatnu slobodu u njegovom javnom djelovanju. �to se ti�e tih napada, s njima nemam uop�e nikakvih problema. Dugujem valjda Bogu, majci prirodi ili komu ve� drugomu dar da se oni od mene odbijaju kao bumerang i o njima vodim ra�una kao o lanjskome snijegu. S druge strane me zabrinjava pojava da su dana�nji intelektualci (�ast rijetkim izuzecima) neslobodniji nego �to su to bili u vrijeme komunizma, i �to zbog oportunizma ili autocenzure ne reagiraju na devijantna pona�anja u na�em dru�tvu, posebno na ona unutar vlastitih nacionalno-vjerskih zajednica.

Domaljevac.com: Hvala Vam lijepa na ovom razgovoru!

Fra Petar Jele�: Hvala Vama i svako dobro �elim Va�im po�tovanim �itateljicama i �itateljima!

Izvor: Domaljevac.com, 14.11.2010
Naslovna fotografija: P. Mi�i�