POTEMKINOVA SELA ZA BIH HRVATE

Knez Potemkin se nakon jednog pre�deravanja pe�enom guskom razbolio, legao na Rusku travu i umro...

U izbornoj no�i, nakon �to su se objavili prvi izborni rezultati, Dragan �ovi� �ef HDZ-a, u svom poznatom stilu i tko zna po koji put u posljednje �etiri godine, rije�ima: ''zahvaljujem se svima iz Mostara, iz sredi�ta budu�e hrvatske federalne jedinice'' - onako javno i to uz gromoglasno odobravanje svjetine, svim prisutnima je u njihove o�i, bacio jednu veliku lopatu pra�ine od koje idu�ih �etiri godine ne�e biti u stanju vi�e ni�ta vidjeti ni �uti, osim one ''opojne'' rije�i - tre�i, koju su glupani popili na eks (i jo� uvijek je piju). �irio je �ova svoje ruke, trpaju�i ih eufori�nom zanosu pred narodna usta, iako za taj narod s tim istim rukama, dosad ba� ni�ta nije uradio. Najve�i njegovi problemi se nalaze tamo gdje su ljudi sku�ili njegov povijesni spin oko tre�eg, a ne bi trebali, jer �ovi� zna da problemi postoje ''samo'' tamo gdje oni nisu na vlasti ili tamo gdje nisu nikada bili.
Rimski satiri�ar Juvenal, kada bi �uo ove moje rije�i, zavapio bi iz dna svoje du�e i rekao - 'nije istina da Herr �ova nije ba� ni�ta uradio, kada se cijelo vrijeme bori za cjelovitu RS i jednom je prilikom rekao i to:

'�elimo tre�i entitet, ali ako Srbi to ne �ele ne mo�emo dirati u RS. Siguran sam da, ako srpski narod ne �eli da netko dira RS, to nitko ne mo�e promijeniti. To je realnost u BiH"

Razumijem ja i to, da zavedena svjetina nije du�na razumjeti kako zbori ili kako razmi�lja Juwenal, ali zanimljivo je da skoro pa jednako razmi�lja i svaki posavski prognanik, koji je 92-95 morao bje�ati pred Mladi�evim i Karad�i�evim kohortama zla.

Mnogi �ovi�ofili, koji zbog njegovog tre�eg, jo� uvijek ne prestaju sa hvalospjevima koji su ovih dana na nekim portalima opjevani u Dodik-�ovi�evu �ast - od ditiramba, (ditiramb hvalospjev u �ast boga Dioniza) preko gange i posko�ice do veli�anstvene laude kao vrhunca zanosa. Za posavske i druge Hrvate koje su Dodikovi prethodnici otjerali ili pobili imaju jednostavno rje�enje kao npr:

''Pa oni su svoje ve� izgubili i s tim se pomirili, za�to bi i mi morali ispa�tati zbog njih. Da bi ostalim Hrvatima bilo bolje, trebalo je podnijeti i neku �rtvu.''

Ako je bezosje�ajni karijerista tipa �ovi� svoje emocije u svezi posavskih Hrvata jo� odavno uspio sterilizirati i negdje ih zauvijek zakopati, zanimljiva je i ravnodu�nost obi�nog puka tj. Hrvata s juga, �iji se interesi ne poklapaju sa interesima ostalih BiH Hrvata - ali ''nek samo njima dobro''.

�ovjeku, kao svjesnom bi�u, je data mogu�nost izbora (ne i slobodne volje), da na ovoj Darwinovoj planeti, jedini mo�e kazati - da ili ne, ja se ne sla�em ili nisam siguran. Na jednoj se strani nalaze oni koji nastoje promatrati svijet kao i sve ideje koje iz njega proizilaze putem valstitog intelekta i da ne �ele ni�ta uzimati zdravo za gotovo sve dok ih se argumentima ili pak nekim djelima ne uvjeri. Za razliku od takvih tipova ljudi - individualaca - slobodnjaka, velika ve�ina jednostavno nije spremna na sebe preuzeti rizik, da �ovjek mo�e i bez nekog posrednika kvalitetno razmi�ljati i donosti odluke koje su po njega itekako bitne. Zna�i postoje ljudi koji sumnjaju, tra�e, istra�uju jer ne �ele sve �to im se putem medijskih, religijskih ili nacionalnih kuhinja servira, prihvatiti kao jedinu istinu.

U jednom slu�aju radi o slobodnim ljudima, dok na drugoj strani imamo izdersirane tovljenike, koji bez mi�ljenja svjetine i jakog vo�e, svoj dru�tveni �ivot ne bi mogli ni zamisliti.

Abraham Lincoln jednom je prilikom rekao:

"Mo�ete varati sve ljude neko vrijeme.
Mo�ete varati neke ljude svo vrijeme.
Ali ne mo�ete varati sve ljude svo vrijeme".

Ako ovu Lincolnovu konstataciju poku�amo rezimirati, prenijeti u na�e okvire i na�e prostore, vidjet �emo da je �ovjek imao pravo, ali je zanemario �injenicu da se ipak neke ljude mo�e varati svo vrijeme. Najbolji dokaz za to su sve ove la�i koje jedan narod ve� dugi niz godina radosno guta.

Ali da bi se netko otrgnuo od gutanja la�i, mora biti u stanju tu la� i prepoznati. Onoga tko je u stanju progutati sve �to mu se servira, u narodu obi�no nazivaju ovcom, iako se glavnina tog istog naroda uglavnom pona�a kao i ta ovca na koju se svi obi�no znaju pozivati. Ali nije ta ovca za �i�anje toliko ni kriva niti je uvijek toliko opasna. Postoji ne�to puno gore, ne�to mnogo opasnije od te narodne ovce, a to je trenutak kada ta ista ovca jednog dana ipak spozna la�, ali je ta la� uop�e ne uzbu�uje i nakon svega nastavlja mirno pasti kao da se ni�ta nije ni dogodilo. U tom slu�aju iz pukog i pasivnog promatranja, ovca postaje sau�esnik, koja se �esto puta mo�e okarakterizirati kao zlo�inac.

Ne znam �to bi to Dragan �ovi� na �elu sa svojim pomaga�ima, jo� trebao da sla�e pa da ovca koja ve� godinama guli so�nu travu, jednom ipak uspije prepoznati la�, lupi �akom od stol i hrabro kroz zube procijedi: Ma koja to pizda ima pravu od mene praviti budalu, prodavaju�i mi maglu o nekom tre�em entitetu - za �ije granice osim �ovi�a jo� nitko ne zna.

Kad se ve� spominje ovca, odmah me asocira na Volterovu pri�u "Indijska pustolovina", u kojoj se zelena trava �alila slavnom Pitagori:

''Kako sam nesretna, �to sam ro�ena kao trava, jedva sam izrasla dva palca, kad evo jednog pro�drljivog �udovi�ta, jedne stra�ne �ivotinje, koja me gazi svojim �irokim stopalima; nju�ka mu je naoru�ana s dva reda o�trih kosa, kojima me on re�e, razdire i guta. Ljudi to �udovi�te nazivaju ovcom. Ja ne vjerujem, da na svijetu ima odvratnijeg stvorenja.''

Ova Volterova alegorija o travi i ovci jednim bi se dijelom mogla prenijeti i na na�e prostore. Mo�da je razlika jedino u tome �to je trava u stanju za kratko vrijeme ponovno narasti, ali �tetu koju mo�e na�initi �ovi�eva ovca, ne mo�e se ni usporediti sa Volterovom.

Analiziraju�i dana�nju situaciju o tre�em entitetu u odnosu na onu kad su Rojs, Pa�ali�, Tu�man, Mari� razgovarali o nekoj budu�oj tre�oj hrvatskoj federalnoj jedinici, okolnosti su iste samo �to onda nije bilo igra�a poput Dodika, koji bi bili spremni i realizirati sve njihove zamisli i podlosti. Taj glavni i najprljaviji zadatak oko razdiobe onoga �to je jo� Hrvatima u Bosni ostalo prepustili su ulogu �ovi�u, jer tada nisu bile ni stvorene pretpostavke (vo�d Tu�man je jo� bio �iv).

Iz Mesi�evih stenograma koje prenose BH dani mo�e se vidjeti kako su tada�nja gospoda mislila razvezati gordijiski �vor zvani posavski i bosanski Hrvati. Npr. za Rojsa Od�ak pa �ak i Ora�je nisu bili vrijedni truda jer:

''Gospodine predsjedni�e, vi ste potpisali Daytonski sporazum, a mi smo sada u situaciji da u Od�aku imamo vi�e Muslimana nego Hrvata. Zaboravimo i to ako bude trodiobe, mo�e od autoceste jedino dolje. Prema tome, onda �e se Srbi pomjeriti od Br�kog prema Drini, a Muslimanima �e ostati ovo o �emu ti govori� ako do�e do trodiobe. Zato sam i rekao ovo - manjina smo i u Ora�ju i u Od�aku.''

S obzirom na animozitet prema posavskim Hrvatima (ne svima, ima i privilegiranih), onih koji su u posljednje vrijeme uspostavili savez sa Dodikom, po pona�anju tada�nje gospode iz 99. god. i uspore�uju�i dana�nje stanje, mo�e se i potvrditi sva vjerodostojnost proslije�enog stenograma, jedino �to se proro�anstva tada�nje gospode (na sre�u mnogih Posavaca, i drugih koji su bili uklju�eni u taj sramotni dil) ipak nisu uspjela ostvariti - uklju�uju�i i onu Rojsovu bigotnu metafizi�ku zamisao.

U stenogramu se mo�e vidjeti daljnje lamentiranje ove narcisoidne (bilo je i krkana) gospode gdje se razgovor usmjerio na to kako popuniti one gradove i sela, pomo�u kojih je Tu�man mislio podebljati hrvatsku kiflu. Pitaju�i svoje sugovornike- ''gdje je tih 10 tisu�a Hrvata'' koji bi popunili prazna mjesta poput Drvara, Glamo�a, Grahova i kako �e to izvesti, rje�enje koje su mu ponudili, podsje�a me na ruskog kneza Potemkina. Naime da bi se dodvorio carici Katarini Velikoj, a sebe predstavio u najboljem svjetlu, knez Potemkin se dosjetio smicalice koja je u�la u sve povijesne anale. Pustu stepu na Krimu, knez Potemkin je carici Katarini predstavio kao izuzetno bogat i naseljen kraj. Prilikom jednog cari�inog posjeta Potemkin je izgradio ku�e i sela u njih uselio nekoliko tisu�a ljudi, za te prilke dobro odjevenih.Od tada pa sve do dana�njih dana Potemkinova sela, koristi se kao pojam kojim se ozna�ava prijevara.

Da Potemkinova sela ne ozna�avaju samo metaforu koja aludira na prijevaru, nego da se taj Potemkinov patent, mo�e realizirati i na doma�em terenu, pokazuju i stenogrami iz spomenutih razgovora o budu�nosti BiH Hrvata i koje bi pripreme tada�nja vrhu�ka trebala �initi, ako slu�ajno do�e do razdiobe plijena.

Da bi se rije�io problem Drvara, Grahova i Glamo�a u kojem se Srbi nalaze u ve�ini iako su ih jo� 95, zdru�ene hrvatske snage uspjele protjerati s tih podru�ja. Zapravo rje�enje se nakon potpisivanja Daytonskog sporauzma ve� nalazilo na stolu- trebalo je samo ve�inu posavskih Hrvata naseliti u ta mjesta i problem Knina, Hercegovine i hrvatske kifle bio bi zauvijek rije�en. Ali eto, usud je bio takav da su posavski Hrvati pljunuli u Tu�manovu licemjernu ruku, ne htjev�i se naseliti na ta gola i kamenita podru�ja. Za �ovi�a bi danas stanje bilo puno povoljnije, jer bi se jo� davno rije�illo posavsko pitanje, koje htjeli ne htjeli i dan danas izlazi na povr�inu. ''Neka su zbog toga prokleti''.

Repliku Potemkinovih sela najbolje je zamislio tada�nji general HVO Stanko Sopta rekav�i:

S te strane ako bi na ovaj nacin rasporedili vojarne i vojsku, i na primjer na podrucju Drvara napravili novih 300 kuca, 200 u Grahovu, dobili bi po tisucu, dvije Hrvata u taj rubni prostor. Na taj nacin bi definirali jednu platformu prakticki da imamo zaokruzen prostor i napucen hrvatskim pucanstvom i osigurali jedan grudobran i s vojskom i s pucanstvom, znaci tog rubnog prostora koji bi kontrolirali na takav nacin.

Ali eto zahvalju�i okolnostima kao i odbijanjem posavskih Hrvata da se nasele u one vukojebine, od grudobrana koji bi zaokru�io hrvatski prostor ne�e biti ni�ta. Naselila se tek pokoja hrvatska obitelj iz Srednje Bosne, a oni koji su se u srpske ku�e uselili, mnogi su ih morali i napustiti.

Knez Potemkin se nakon jednog pre�deravanja pe�enom guskom razbolio, legao na Rusku travu i umro. Umro je i Tu�man, to�nije 208 godina kasnije, samo �to su se krimska Potemkinova sela pretvorila u velike gradove kao npr.-Herson, Nikolajev, Sevastopolj. Bez obzira na sve to Potemkin je ostao to za �to ga danas mnogi pozivaju- simbol la�i i prijevare. Za razliku od njega Tu�manova sela su ostala samo mrtvo slovo na papiru, s gorkim okusom na usnama jednog dijela hrvatskoga naroda.

Josip Seni�, domaljevac.com
Fotografija: P. Mi�i�