Hrvatski Portal u �vicarskoj
Home Doga�aji Forum Linkovi Tvrtke Sport Putovanja Turizam
 
   
  
 
      07.11.2010.  
 

Jele�: "Za ovakav polo�aj bh. Hrvata
najodgovorniji su HDZ BiH i Crkva"

Fra Petar Jele�
Fra Petar Jele� / 24sata.info

24SI - Pro�li mjesec su u BiH bez prevelikih iznena�enja i preokreta zavr�ili jo� jedni izbori sa rezultatima koji su bili uglavnom o�ekivani. Kod Srba i dalje glavnu pro�u imaju ljudi kojima je osnovna politi�ka platforma dezintegracija ove zemlje i forsiranje teze o nemogu�nosti bh naroda da �ive jedni sa drugima.

Milorad Dodik je uz veliku podr�ku srbijanskog predsjednika Tadi�a opet pobijedio u RS-u koji je pretvorio u vlastitu pravoslavnu despotovinu u kojoj suvereno upravlja zadnjih nekoliko godina. Zbog politike koju vodi, neprestano mu sti�u pohvale od glavnog Milo�evi�eva ideologa Dobrice �osi�a, kao i od histori�ara Milorada Ekme�i�a koji je nedavno izrekao jednu zanimljivu re�enicu koja vrlo dobro ilustrira stanje duha me�u srpskim intelektualcima:

"Ako bismo uslovno i prihvatili zaklju�ak da je Republika Srpska plod genocida - kao �to dana�nji protivnici mira obi�avaju da ka�u - onda bi ta re�enica morala da glasi da je Republika Srpska plod genocida nad srpskim narodom, a ne na drugim narodima od njega. Republika Srpska je ostatak ostataka srpske etni�ke zajednice zapadno od reke Drine".

Velikosrpska politika koja je u BiH uz nezanemariv doprinos Franje Tu�mana i Gojka �u�ka ostvarila ve�inu svojih ciljeva, ostaje i dalje glavni problem ove zemlje i nosi u sebi klicu za neke budu�e sukobe. Kod Bo�njaka je pak uprkos agresivnoj i neukusnoj kampanji koju su protiv umjerenog Sulejmana Tihi�a vodili �elnici Islamske zajednice i novinari Dnevnog Avaza, SDA odnijela nadmo�nu pobjedu nad Radon�i�evom strankom. Neslu�anjem reisa Ceri�a i nepristajanjem uz Fahrudina Radon�i�a Bo�njaci su pokazali �to misle o njihovoj radikalnoj politici i retorici. Zato je Sulejman Tihi� u pravu kada tvrdi da je SDA na ovim izborima pobijedila i reisa Ceri�a.

Kod Hrvata se ponavlja uvijek ista pri�a - opet su najve�e povjerenje poklonili �ovjeku koji ve� godinama nije napravio ni�ta za hrvatski narod i koji pri�ama o ugro�enosti i tre�em entitetu skre�e pa�nju sa svoje lo�e i �tetne politike. Ponesen pobjedni�kom euforijom Dragan �ovi� je Hrvatima po ne zna se vi�e koji puta dosada obe�ao formiranje tre�eg entiteta sa sjedi�tem u Mostaru i ponovio tu magi�nu sintagmu koja bi trebala rije�iti sve probleme u BiH, iako vrlo dobro zna kako za takvo �to ne postoje ni najmanji izgledi. Nikada dosada nije rekao koje bi bile granice tog entiteta i kako misli pridobiti Bo�njake za ideju podjele samo teritorija Federacije. Hrvatski narod u BiH ve� dvadeset godina luta po "bespu�ima povijesne zbiljnosti" kuda ga je protiv vlastitog zavi�aja i domovine �vrsto usmjerio Franjo Tu�man, do sada�njeg trenutka kada ga predvode ljudi kojima je politika, umjesto slu�enja op�tem dobru, postala sredstvo za li�no boga�enje i za�titu od sudskih procesa. Za takvu situaciju odgovornost prije svega snosi hrvatska politi�ka i vjerska "elita", ali i sam narod koji tako ustrajno i nepogre�ivo bira one koji ga najvi�e unesre�uju.

HDZ BiH umjesto jedne zdrave politike, poku�aja sveobuhvatnog rje�avanja hrvatskog pitanja u BiH i brige za Hrvate na �itavoj teritoriji ove dr�ave, nudi reciklirani i oprobani recept sekundiranja velikosrpskoj politici kao �to je to radio i u devedesetim godinama. Jedinstveni je to primjer u svjetskoj historiji da narod koji je toliko puta bio �rtva velikosrpske ideologije, zahvaljuju�i Tu�manovoj i herceg-bosanskoj politici oli�enoj i pre�ivjeloj u HDZ-u BiH, i dalje ustrajno slijedi ljude koji sve rade na ja�anju srpske paradr�ave, nastale na zlo�inu nad hiljadama hrvatskih (i bo�nja�kih) civila. Kada bi ta saradnja bila postavljena na zdravim temeljima i kada bi se tu radilo o tako potrebnom opra�tanju i dijalogu sa srpskim narodom, takvoj aktivnosti se ne bi smjelo ni�ta prigovoriti. Draganu �ovi�u su ovih dana puna usta �eljka Kom�i�a, a sasvim pre�u�uje �injenicu da su u RS-u Hrvati potpuno institucionalno i demografski ruinirani, da im sve predstavnike u vije�u naroda postavlja Milorad Dodik, da je za potpredsjednika RS-a iz "reda hrvatskog naroda" izabran E. Vlajki, revni branitelj lika i djela Slobodana Milo�evi�a i njegovih ratnih osvajanja. Umjesto zaokreta hrvatske politike, Dragan �ovi� je sve svoje snage usmjerio na pakt sa Miloradom Dodikom �to �e Hrvatima donijeti nesagledivu �tetu i dovesti ih u kudikamo lo�iju poziciju od one u kojoj se trenutno nalaze.

Crkva, koja i dalje ima nezanemariv uticaj na katolike u BiH, na ovakvu �ovi�evu destruktivnu politiku po obi�aju �uti kao �to je �utjela i kada je Tu�man provodio svoje vi�e nego �tetne planove sa bosanskih Hrvatima. Iako je ovaj puta vrh same Crkve ostao po strani �to se ti�e agitiranja za "zna se koju" politi�ku opciju, stvar je u svoje ruke opet preuzelo lokalno franjeva�ko i dijecezansko sve�eni�tvo koje se, kako se vrlo dobro moglo vidjeti iz medija pod kontrolom HDZ-a BiH, pojavljivalo na predizbornim skupovima ove stranke. Tu�no je da se ljudi koji bi se izme�u ostalog trebali baviti i prosvje�ivanjem vlastitih vjernika i ukazivanjem na tako o�itu plja�ku narodnog novca koja se vr�i pod navodnom za�titom nacionalnih interesa, tako otvoreno stave na stranu jedne stranke i da zbog materijalnih dobitaka prodaju vlastiti ljudski i sve�eni�ki integritet.

Zadnji izbori su bili posljednja prilika da se me�u bh Hrvatima dogodi odre�eni zaokret i udaljavanje od dosada�nje politike, da se okrenu svojoj domovini BiH i prestanu vjerovati ljudima koji su ih doveli u stanje u kome se danas nalaze. Problem je naravno i nepostojanje sna�ne politi�ke opcije i ljudi koji bi mogli izvr�iti taj zaokret, jer je jedna takva mogu�nost nepovratno uni�tena devedesetih godina direktnim odlukama tada�njeg hrvatskog dr�avnog vrha. Kao �to su starozavjetni proroci izraelskom narodu govorili da "sve zlo dolazi iz tebe Jeruzaleme", Hrvatima najve�a opasnost za njihovu budu�nost ne predstavljaju ni Srbi ni Bo�njaci, nego pojedinci iz vlastitog naroda. Radi se tu o sinergiji autodestrukvnih snaga unutar samog nacionalnog bi�a, potpomognutih korumpiranim politi�arima i vjerskim slu�benicima koji su odavno prestali biti sol ove zemlje i ljudi koji �e proro�ki dizati glas protiv svih vrsta manipulacija. Zato treba o�ekivati daljnje moralno, duhovno i kulturno propadanje bh Hrvata. Njihova agonija se nastavlja i pitanje je ho�e li i nakon sljede�e �etiri godine jo� uop�te biti ikakve �anse za ispravljanje vlastitih zabluda i pogre�aka.

Sada nam slijede dugi mjeseci sklapanja postizbornih koalicija �to �e zacijelo dodatno zakomplikovati ionako te�ku situaciju i izazivati daljnje podjele me�u ljudima. Postizborna zapaljiva retorika koju slu�amo ovih dana ne�e Bosni i Hercegovini donijeti ni�ta dobro; samo pritisci me�unarodne zajednice mogu neke stvari pokrenuti sa mrtve ta�ke, jer bh. politi�ke elite to ne �ele napraviti. Njima odgovara stanje haosa, bezakonja i nefunkcionalnosti jer im je u takvim okolnostima uveliko olak�ano bavljenje mutnim poslovima. Me�unarodna zajednica uostalom ima i moralnu obvezu da rije�i ono �to je sama zakomplikovala dejtonskim sporazumom u kome je nagradila jednu (agresorsku) stranu i "sklepala" dr�avu koja na ovim osnovama uop�te ne mo�e normalno funkcionisati. Licemjerno je od strane iste te me�unarodne zajednice stalno pozivati na dogovor doma�ih vo�a, kao da ona nije vi�e nego aktivno u�estvovala u generisanju ove krize. Dosada�nji njen anga�man na�alost ne ulijeva neki veliki optimizam. Uskoro �emo vidjeti ho�e li se u ovoj zemlji neke stvari pokrenuti nabolje i ho�e li na�i narodi kona�no shvatiti da u BiH su�ivot, pra�tanje i pomirenje nemaju alternativu.

Izvor: 24 sata, autor: Petar Jele�,"Svjetlo rije�i"

 

Kroatien, Kroatien, Kroatien, Kroatien, Kroatien, Kroatien, Kroatien, Kroatien, Kroatien, Kroatien, Kroatien, Kroatien, Kroatien, Kroatien, Kroatien, Kroatien, Kroatien, Kroatien, Kroatien, Kroatien, Kroatien


 

Optimizirano za
Internet Explorer
| home | doga�aji | chat | linkovi | tvrtke | sport | putovanja | turizam |
(c) 2000 - 2008  http://www.arhiva.croatia.ch/ Sva prava pridr�ana.