Pretpostavljamo da �e ovaj interview biti interesantan mnogim �itateljima portala, a ne samo Hercegovcima koji su ga vjerojatno ve� pro�itali na portalu HercegBosne, pa interview prenosimo u cijelosti:

Interview: Prof. dr. Ivo Banac za HercegBosna.org

Prof. dr. Ivo Banac

Profesor emeritus na Yale-u, sada redoviti profesor na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, istaknuti povjesni�ar, bivši ministar i saborski zastupnik, mogli bi ovako nabrajati dostignu�a i funkcije unedogled no svakako, mo�da i najuglednije ime hrvatske emigracije. Na trenutke se �ini kao ljevi�ar a na trenutke kao desni�ar. No, ono zbog �ega radimo ovaj interview je što je jedan od idejnih autora, mo�da i najva�niji, tzv. detu�manizacije, koja je postala dominantna vodilja u RH politi�kom prostoru više od  desetlje�a, ozna�avala je i prelazak Hrvatske iz etni�ke sfere kao dominantne, u gra�ansku, pojednostavljeno re�eno: sintagme o pla�anju poreza su posljedica iste.
Hrvati BiH su drasti�no osjetili doktrinu u liku ex-predsjednika Stjepana Mesi�a, ostali bez puno toga, a na kraju ispali krivi za sve neda�e od 90-ih koje su snašle gra�ane Hrvatske, iako su ve�e naznake da je zapravo krivnja obratna. Pogotovo u zadnjih deset godina se ne mo�e re�i da imaju nekakav utjecaj na politiku u RH, no kad je lavina pokrenuta teško ju je zaustaviti. Rije� je i o periodu velikog zadu�ivanja, sada vidimo i plja�ki te podre�ivanje svega i svih tzv.  krupnom kapitalu , samim tim gubitka nacionalne neovisnosti, razdoblje koje se poklapa sa "detu�manizacijom". Gubitak nacionalnog ponosa se pravdao skorim ulaskom u EU.
 
HercegBosna.org: Je li se mo�da pretjeralo sa opisanim procesom koji nije donio ono što smo svi o�ekivali ili smatrate da proces još nije gotov i da ga treba dovršit, te da je on uzrok današnjem stanju?

Banac: Od ovoga što ste iznijeli ne bih se slo�io s nizom naglasaka. Istina je da sam još 1990-ih uveo termin “detu�manizacija”, ali u smislu ukidanja osobnih aspekata Tu�manove vlasti, naravno i ideoloških, što su Hrvatsku teško unazadili i izolirali. Mi koji smo 1990-ih branili hrvatsku �ast i neovisnost u svijetu dobro znamo kako je Hrvatska kotirala u to vrijeme, posebno od 1992. i po�etka druge fronte u BiH. Naravno, najgori aspekti Tu�manova osobnog re�ima, te Tu�manove osebujne ideološke inovacije bile su vezane uz Bosnu i Hercegovinu, ali to je ipak bio tek istureni bedem Tu�manova sustava. Niti je to�no da je Mesi� bio oli�enje vrlo manjkave “detu�manizacije” takozvanog “tre�esije�anjskog re�ima”. Mesi� je bio nedosljedan i iritantan, ali ništa više od toga. Kod njega nije bilo sustava. Doduše, u drugom se mandatu okrenuo sebi svojstvenom atavisti�kom tuma�enju povijesti. S Tu�manom smo barem znali da je gotovo s komunizmom i Jugoslavijom, a kod Mesi�a je komunizam pretvoren u kamen temeljac nove Hrvatske, što je onda ostavilo otvorenim niz vanjskopoliti�kih pitanja. No, to je poseban problem o kojemu mo�emo kasnije. Naposljetku, nije dobro vezivati pitanje nacionalnog ponosa s nekakvim baukom krupnog kapitala. Hrvatskoj je potreban krupni kapital. Kad bi ga samo bilo više i kad bi naše društvo bilo pravno ure�enije da bi omogu�ilo što više transparentnih stranih investicija, a s njima nova radna mjesta našim radnicima, stru�njacima, poslovnim ljudima. To bi ponajprije doprinijelo ja�anju nacionalnog i svakog drugog ponosa. No, sla�em se da Hrvate Bosne i Hercegovine ne treba kriviti za niz loših posljedica Tu�manova razdoblja. Oni su uglavnom bili �rtve jedne krive politike, kojoj su doduše znatno doprinijeli i njihovi loši, nepouzdani i nepromišljeni lideri.
 
HercegBosna.org: Mrzite li Hrvate BiH? (znam da ne, ali bih volio to da i �itateljima objasnite)

Banac: Moram re�i da je pitanje potpuno neumjesno, ne samo zato što je mr�nja prema �itavim kategorijama ljudi primjer krajnjeg primitivizma, posve nedostojna misle�eg �ovjeka. No, pitanje je tako�er nepravedno, jer nikad – doslovno nikad – nisam izustio ni jednu jedinu rije� protiv Hrvata BiH ili, da se ne varamo, zapadne Hercegovine. Meni je agramersko, malogra�ansko opanjkavanje Hercegovaca jednostavno odvratno. Primjerice, na�in na koji je niz kandidata u posljednjim predsjedni�kim izborima vodio kampanju protiv Bandi�a zaslu�uje svako osudu. No, pitanje je nepravedno i stoga što sam jedan od rijetkih povjesni�ara koji se potrudio istra�ivati povijest Hrvata BiH. Meni BiH nije apstrakcija ili nepoznanica. Dubrov�anin sam, te od malih nogu komuniciram s tim svijetom, koji je meni, usput budi re�eno, blizak i va�an.
    
HercegBosna.org: Jedna od glavnih optu�bi prema prvom predsjedniku dr. F. Tu�manu je dijelio BiH, no zašto se ne optu�uje one koji su je doista podijelili na dva entiteta te da li je onda rješenje imati tri?

Banac: Tu�man je nesumnjivo dijelio BiH. To nitko više i ne pokušava nijekati. Ali braniti tu njegovu strategiju na na�in da se posve relativizira, kao, pa nije on bio jedini, nije poticajno za hrvatske nacionalne interese. Dijele�i BiH, Tu�man je otvorio vrata podjeli Hrvatske, što je �ak u jednom trenutku i nudio – Molunat i dio Konavala kao izlaz Karad�i�eve paradr�ave na more. Nije razumio da me�unarodna zajednica stoji za na�elu nepovredivosti granica, pa je otvorio vrata de facto podjeli BiH preko Daytonskog ugovora. Ipak, bitno je ovo: �ak kad bi miješanje RH unutar BiH bilo po�eljno, tako što nije mogu�e posti�i isklju�ivo preko bh. Hrvata, koji su na po�etku rata predstavljali tek petinu stanovništva BiH. Tako što zahtijeva strateškog partnera, a to zacijelo nisu bh. Srbi. Kad kritiziram Tu�manovu politiku podjele BiH sa Srbijom, u prvom redu kritiziram Tu�manovo neodgovorno uništavanje dugogodišnjih partnerskih odnosa s Bošnjacima-Muslimanima. To je meni bitno. To što su i drugi dijelili BiH nije nešto što bi me toliko iznenadilo. To ide logikom njihovih politi�kih projekata. Što mene briga da je Miloševi� dijelio BiH? Od njega ništa drugo i nisam o�ekivao. Ili, kako bi me Vance i Owen mogli razo�arati? To su površni i bahati stranci, sa svojom mjerom prema nama “uro�enicima”. Zašto bih nešto zamjerio Holbrooku, nešto malo manje ugla�enom siled�iji, koji je �elio da bh. pitanje nestane s ekrana i u tomu imao i stanovitog uspjeha? Što bih njih optu�ivao? Ali, Hrvat sam, a Tu�man je napravio kardinalnu pogrešku u hrvatskoj politici: tra�io je savezništvo tamo gdje ga nema i ne mo�e biti – u Beogradu. To je Ma�ekova greška. To je greška “tre�eg entiteta”, koju ponavljaju trenutni lideri bh. Hrvata, a s njima Dodik upravlja kao s dresiranim pekinezerima.
 
HercegBosna.org: Da je hipotetski HVO zauzeo cijelu BiH što je bio cilj recimo muslimanske vojske, i ne dijelio je, da li bi to bilo u redu?

Banac: HVO sa svojom politikom nije ni hipotetski mogao zauzeti cijelu BiH. Bilo je takvih snaga me�u Hrvatima BiH, ali one su likvidirane upravo sa strane HVO-a. To je pri�a o Bla�u Kraljevi�u i postrojbama HOS-a. No, moglo bi se ovako re�i: da je otpor velikosrpskom agresoru bio jedinstven – da je BiH imala zajedni�ku oru�anu silu, da su Hrvati i Bošnjaci, pa i Srbi koji se nisu slagali s politikom Miloševi�a i Karad�i�a, otpo�etka sura�ivali onako kako je to bilo za Operacije Maestral rujna 1995., da obrana BiH nije bila sabotirana ne samo od me�unarodne zajednice nego i od Hrvatske, da se nisu poticali i uvozili muslimanski fanatici po raznim tajnim slu�bama (me�u ostalim i hrvatskim) onda bi pobjeda nad Velikosrbima bila realna i BiH bi se mogla urediti po �elji pobjednika, a ne diktatom stranih �imbenika. I, da. To bi onda bilo “u redu”. No, tako nije bilo, pa ništa ni danas nije u redu...
 
HercegBosna.org: Kako da se Hrvati BiH riješe hipoteke Republike Herceg-Bosne, Tu�mana, Šuška i sl. �ini se da smo, pogotovo mi u Bosni odavno okrenuli plo�u i okrenuli se gospodarstvu, kulturi, no i dalje se nastavljaju prozivanja iako su svi onih koji su upravljali sa HB po zatvorima ili pod zemljom?

Banac: Pa nije to baš tako. Neki su na starom poslu, samo sada ne više u znaku Tu�manove politike. Osamostalile su se Tu�manove marionete, pa sad �ak i Tu�mana kritiziraju. Htjeli bi svoj komad BiH, ne nu�no pod patronatom Zagreba. Hrvati BiH moraju se jednom zavazda riješiti te gospode, napraviti analizu politike koja ih je skupo koštala, prije svega u gubitku utjecaja u BiH, egzodusu iz srednje Bosne, Posavine i Bosanske krajine i rashrva�enju ovih regija, artikulirati svoje interese unutar BiH, te na osnovu toga tra�iti nu�na savezništva, u prvom redu me�u Bošnjacima. Dakako, moraju koristiti svoje gospodarske prednosti, ali ne samo za sebe nego za sve gra�ane BiH. Moraju voditi politiku povjerenja i suradnje, ne isklju�ivosti i negacije.
 
HercegBosna.org: Je li, po vama, MZ zamislila entitete  BIH kao prijelazne, privremene kategorije, ili mo�emo o�ekivat opstanak istih još dugi niz godina?

Banac: To su sve kabinetska rješenja. Granice dijelom utvr�ene cjenjkanjem mogu biti samo privremene. Nisu ni pretendirali da znaju što �e dalje biti? �ak su se �udili što IFOR nije naišao na otpor. Glavno im je bilo zaustaviti rat, oslabiti Srbe, ali niti dati neke prednosti Bošnjacima i Hrvatima. Dakako, stvarno su onemogu�avali povratak izbjeglica, jer su se bojali da bi povrat zna�io nove sukobe, te su na taj na�in daytonske granice u�inili trajnijim. A tko ih dr�i permanentnim, vje�nim? Dodik, dakako. Za njega su ove doista umjetne granice trajna te�evina. Do ujedinjenja sa Srbijom! To hrvatska politika nikada ne smije prihvatiti �ak i kao mogu�nost. Mesi� je imao pravo samo u jednomu: takav potez zna�i rat.
 
HercegBosna.org: U BiH, i posljednje vrijeme u Hrvatskoj, se nacionalizam do�ivljava kao izrazito negativna osobina, s koliko nacionalizma i kakvog se ne pre�e granica ukusa, pogotovo u BiH?

Banac: Nacionalizam nije osobina, ni loš ukus, nego ideologija. Štoviše, to je najmo�nija moderna ideologija – ja�a od liberalizma, socijalizma, konzervatizma, komunizma, fašizma, fundamentalizma. Nacionalizam je u našim krajevima, ali op�enito u svijetu, glavni obrazac modernosti. Biti moderan zna�i biti nacionalist, zna�i razbijati tradicionalne i domoderne tvorbe poput BiH, zna�i unositi tek integriranu naciju u svaki kut našeg �ivota – od izbora �ivotne dru�ice do na�ina kako se molite. To je duh naše modernosti ve� gotovo stolje�e i pol, ponegdje du�e, ponegdje znatno kra�e. Ipak, ima naznaka da su sve moderne ideologije u krizi. Dr�im da je to dobro, jer borba protiv ideološkog na�ina mišljenja jamstvo je pronala�enja ljudskog prostora u bo�jem svijetu. Nacije postoje i postojat �e. Imaju svoje interese i te�nje. Ali, postoji nešto iznad i poslije svega toga. Tomu se moramo okrenuti da bismo bili slobodni. Da bismo ispunili svoje ljudsko poslanje. 
 
HercegBosna.org: Vahid Halilhod�i� kad je nedavno došao u Dinamo je rekao: "mi ljudi iz Bosne..." - problem je što je Vaha �isti Hercegovac te meni zvu�i kao kad bi neki Dalmoš rekao: "mi ljudi iz Slavonije...". Hercegovinu u ono Bosna i H... pre�esto zaborave izgovorit i stranci, a Hercegovci iz Mostara i Stoca glume Bosance, �ini se više iz nekog inata nego stvarno, kako stat u kraj tome i da li uop�e treba stat u kraj?

Banac: Usporedba je loša. Hercegovina je pokrajina Bosne, isto kao što je Dalmacija pokrajina Hrvatske. Nitko se ne buni što se Hrvatska ne zove Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija, a tako se zvala ne tako davno, do 1918. Trpimira Macana je “dalmatinstvo” jugore�ima toliko iritiralo da je ve� 1971. sustavno unosio termin “ju�na Hrvatska” za Dalmaciju, nešto što je kasnije favorizirao i Tu�man. Pitam se, onda, zašto nekim bh. Hrvatima nikad dovoljno Hercegovine? Ako je vjerovati nekim autorima, danas su Kupres, Livno, Prozor-Rama u Hercegovini. Kako se to dogodilo? Zapravo, to je jedan oblik razbijanja BiH. Nemam ništa protiv ustavnog imena Bosne i Hercegovine. Ali, ono nije tako staro. Nije starije od austrougarske uprave. Ide se tako daleko da se ono prenosi i u srednji vijek: Bosna i Hum! Uostalom, ako se to ustavno ime pre�esto krati na BiH, zašto bi takva kratica bila korektnija od jednostavnog naziva Bosna.

HercegBosna.org: U posljednje vrijeme, pored islamskih ekstremisti�kih skupina, raste i Velikobosanstvo, odlikuje ga re�enica: „Nema Srba i Hrvata u "Bosni", samo katolici, pravoslavci, muslimani, kome se ne svi�a neka ide, u Bosni se govori samo bosanski jezik, itd.“ usko je povezano sa SDP-om BiH i po�esto, Titom te zazivanjem socijalisti�ke republike BiH. Dakle tu je vjera (komunizam), prostor (zamišljena "Bosna"), mitologija, isklju�ivost, osobno sam o�ekivao nešto novo da bi na kraju samo dobili i �etvrti nacionalizam vrlo sli�an Miloševi�evom. Vidite li opasnost kad se MZ malo makne u stranu od mogu�e eskalacije nasilja nad Srbima i Hrvatima?

Banac: Oprostite, ali gdje vi vidite neko posebno nasilje nad Srbima i Hrvatima? Doduše, etnicisti�ke vlasti su po svojoj naravi nasilne. Zato je potpuno svejedno jesu li to Hrvati u Stocu što sprovode politiku apartheida u školstvu ili su to Bošnjaci u nekoj op�ini gdje koriste broj�anu prednost kako bi nametnuli neku svoju isklju�ivu teoriju. Ne mo�e se nijekati �injenica da je BiH višenacionalna dr�ava, da u njoj ima i Srba i Hrvata i Bošnjaka. Svi su manje-više jednako stari, jer su kao moderne nacije integrirani od sredine devetnaestog stolje�a do 1990-ih godina, dakle opet u modernosti. Do tog je razdoblja kod njih bio primaran vjerski identitet, a naj�eš�e su se nazivali – krš�ani, hriš�ani i turci. Hrvati su na svom sveukupnom narodnom prostoru, a prije nacionalnih integracija, svoj jezik nazivali raznim imenima – hrvatski, slovinski, ilirski, dalmatinski, dubrova�ki, pa i bosanski. Danas je nazivlje za moderne standardizirane jezike pitanje odabira. Amerikanci svoj jezik još uvijek nazivaju engleskim, premda nisu Englezi. Crnogorci su odnedavno uveli naziv crnogorskog jezika, uz nešto novih fonema. To je pitanje dogovora, pa i debate. Da se razumijemo, nisam spreman previdjeti bošnja�ki nacionalizam u bilo kojem obliku, uklju�uju�i onom kojeg nazivate “velikobosanskim”. Ali, �ivjeti se mora. Dr�im da je Bosna i Hercegovina još uvijek jedinstveno društvo. Tu je zapravo te�ište naših razlika.
   
HercegBosna.org: Okrenuli smo se Sarajevu ali nas Sarajevo ne�e, nazivaju nas u svakoj drugoj re�enici fašistima i šovinistima. Meni je neki dan jedan Sarajlija, misle�i da sam Zagrep�anec, rekao: "Zamisli ti, oni škutorski fašisti govore kava umjesto kafa." Unitaristi bosanskobošnja�ki nam biraju njima podobne Hrvate da nas predstavljaju koji apsolutno nelegitimno predstavljaju hrvatski narod, a na sve strane se umjesto nas posipaju pepelom ljudi poput crvenih fratara. Najo�itiji primjer je izbor �eljka Komši�a za �lana predsjedništva iz reda hrvatskog naroda, koji samo slu�i Srbima kao dokaz zašto moraju imat Republiku Srpsku i da se za isto Hrvati trebaju izborit. Kako da se riješimo takvih pojava te zašto se od uglednih "gra�ana svijeta", demokrata ne �uje glas protiv o�ite diskriminacije jednog cijelog naroda?

Banac: Diskriminacija nije kad vas neki frustrirani �ovjek nazivlje “škutorskim fašistom” nego kad ne mo�ete koristiti rije� kava. Dakako, ako vam je bitna. Osobno mislim da u zadnjih stotinu godina u BiH nikad nije bilo više slobode nego upravo danas. Svak govori i piše što god ho�e. To je izuzetno veliko dostignu�e, a �esto se posve ignorira. Za ovakav razgovor oboje bismo prije trideset godina le�ali u Zenici. A, evo, mi razgovaramo, premda uop�e ne mislim da su bosanski fratri naro�ito crveni niti da �eljko Komši� bh. Hrvate predstavlja gore od Ante Jelavi�a. Naravno, postoji fakti�na diskriminacija – netko vas ne �eli zaposliti jer ste pripadnik druge nacije, netko vam ne �eli dati doktorat jer niste na njegovoj liniji – ali ne vidim jednog dokaza da je tako što usmjereno samo protiv Hrvata, niti da Hrvati baš nikad ne rabe takvu vrstu diskriminacije prema drugima. No, niste mi objasnili kako ste se “okrenuli Sarajevu” ni zašto vas Sarajevo ne�e. I što je to uop�e Sarajevo?
 
HercegBosna.org: Što i koliko Hrvati iz RH mogu �initi (i smiju) za Hrvate BiH, i obratno, a da to ne stvara ne�eljene posljedice?

Banac: Mislim da mogu �initi sve što je legalno, ali nikad na uštrb dr�ave BiH, njenih ustanova i njenih nehrvatskih gra�ana. Svake godine Hrvatski sabor dodjeljuje pomo� raznim hrvatskim organizacijama u BiH, ali neposredno, mimo bh. ustanova. Kako bi to izgledalo da Srbija krene financirati srpske škole u Hrvatskoj? Ili da utemeljuje srpske bolnice u Hrvatskoj? Zar nismo nervozni oko najava da �e srbijanski kapital pokrenuti Srpsku banku u Hrvatskoj? Što se drugog dijela pitanja ti�e, dr�im da je za Hrvatsku va�nije što Hrvati BiH mogu u�initi za vlastite interese i stabilnost BiH, jer sve što �e u�initi na tom planu u�inili su i za Hrvatsku. Zapravo, u ure�enijoj regiji takvo se pitanje ne bi ni postavljalo. No, mi smo daleko od stabilnosti u ovom dijelu svijeta. Za Hrvatsku je va�no da BiH ne bude podru�je novih sukoba, da se Dodikova provokativna politika oslabi, da ruski utjecaj u BiH tako�er oslabi, jer to je Dodikovo uporište, posebno preko ruskih energetskih investicija u RS, da BiH iza�e iz daytonskog limba u odr�ivo stanje ure�ene dr�ave u kojoj bi se središnje ustanove nadovezivale na lokalnu samoupravu. 
 
HercegBosna.org: Predsjednik Josipovi�, je unato� stereotipima o tome kako "crni" Hrvati mrze crvene, izuzetno dobro prihva�en u BiH, zašto i ostale stranke iz RH ne obi�u gra�ane, i bore se za glasove u BiH kao i u svakoj drugoj izbornoj jedinici, poput predsjednika Josipovi�a?

Banac: Josipovi�eva politika izravnog dogovaranja sa srbijanskim vodstvom u sebi nosi sve opasnosti propale Tu�manove politike. Dominantna je uloga Srbije na Balkanu velika opasnost za Hrvatsku. Tijekom XX. stolje�a Hrvatska se s tim nosila na dva na�ina: na �elu koalicije protivnika srpske hegemonije u borbi s Beogradom ili izravnim dogovorima s Beogradom na uštrb vode�eg polo�aja Zagreba me�u drugim narodima i dr�avama što su se suprostavljale dominaciji Beograda. Mislim da znate koju opciju zastupam, te zašto sam protivnik Ma�ekove i Tu�manove politike dogovaranja s Beogradom. Mo�da neki “crni” Hrvati vole Josipovi�a zbog izra�ene beogradske orijentacije. Što se hrvatskih politi�kih kampanja u BiH ti�e, dopustit �ete da mogu biti izrazito provokativne. Ne dovodim u pitanje pravo hrvatskih dr�avljana da glasuju na hrvatskim izborima, premda mislim da to pravo mora biti bolje regulirano. Ipak, za mene je bilo šokantno kru�iti Sarajevom za vrijeme saborskih izbora 2007. Nije bilo plakatnog prostora sa kojega se nije smiješila Sanaderova slika, a Sanader je ipak bio predsjednik vlade jedne susjedne zemlje. Miloševi� Srbima u Hrvatskoj nije dao srbijanski dr�avljanstvo. (Imao je svojih razloga.) Ali da je to u�inio, kako bi se Hrvati nosili s Tadi�evim izbornim posterima od Dvora do Knina, pa �ak i u Zagrebu, o Vukovaru da ne govorimo?
  
HercegBosna.org: Jedan ste od ljudi koji su doveli, u BiH me�u Hrvatima neomiljenog S. Mesi�a, ponovno na vlast, kako vam se sad �ine njegova dva mandata, pogotovo u odnosu prema BiH koji je bio kao naru�en od sarajevske �aršije i unitarista?

Banac: Istina je, bio sam za Stjepana Mesi�a 2000. godine i zacijelo mu donio i nešto glasova. U po�etku sam mislio da ide dobrim smjerom. Još uvijek mislim da je ispravno postupio kad je suzbio politiziranje dijela vojnog vrha. No, postepeno sam se hladio prema Mesi�u. Velite da je Mesi� neomiljen me�u bh. Hrvatima. Bilo bi dobro kad bi postojao konkretan razlog. Ali Mesi� oko BiH nije pokrenuo baš ništa. Sje�am se kako sam ga 2002., skupa s nekim sarajevskim prijateljima, nagovarao na konkretne akcije u BiH. Sve je to bilo utaman. Kad sam 2003. preuzeo vodstvo Liberalne stranke, te potom preuzeo Ministarstvo zaštite okoliša, postalo mi je jasno da Mesi� stoji iza projekta Dru�ba Adrija. Odnosi su još bili normalni, ali postepeno su po�eli izvirati problemi – njegova protuzapadna retorika, dakako potencirana od njegovih savjetnika. U drugom je mandatu po�eo rehabilitirati titoizam i širiti netrpeljivost prema Katoli�koj crkvi. S njim sam ušao u otvorenu polemiku oko njegovih tuma�enja povijesti i napada na slobodu okupljanja (slu�aj Thompson). Pokazao se potpuno pristran u aferi Pukani�, štitio svog prijatelja Ivu Pukani�a, koji je bio Mesi�ev najizravniji instrument. Kad je ujesen 2008. dio medija pokrenuo hajku protiv mene, osjetio sam na svojim le�ima Mesi�evu ruku. No, niste u pravu kad s Mesi�em povezujete nekakvu “sarajevsku �aršiju” ili tobo�nje “unitariste”. Njegov je okoliš stvarno opak i to, sasvim sigurno, bez sarajevske komponente.
 
HercegBosna.org: Pred nama su ustavne promjene, koji je po vama o�ekivani maksimum do kojeg Hrvati mogu do�i u svojoj poziciji u odnosu na druga dva naroda jer u praksi je konstitutivnost samo floskula?

Banac: Konstitutivnost je još mnogo gore od floskule, što je pokazala odluka Europskog suda za ljudska prava u tu�bi Sejdi�a i Fincija protiv BiH. Ne bih trošio vrijeme na minimalisti�kim popravcima sadašnjeg daytonskog ustava BiH. Taj se ustav ne mo�e popraviti. On se mora ukinuti. Tako je trebalo biti još koncem 1990-ih, jer Dayton je bio zamišljen kao prijelazno rješenje do donošenja nekog novog ustava. Umjesto toga, RS je uzdignut kao kamen temeljac Daytona i to unato� �injenici da je i Me�unarodni sud pravde u Haagu jasno utvrdio kako je RS po�inila genocid u Srebrenici. Entitet koji po�iva na genocidu ne mo�e postojati. Tu Hrvati i Bošnjaci nisu bespomo�ni, jer oni ne moraju trajno izgra�ivati binacionalnu Federaciju BiH, koja je samo nešto malo pristojnija inverzna slika RS. Vjerujem u ustav koji bi štitio zajedništvo i posebnosti, središnje dr�avne funkcije i veliku autonomiju geografskih regija. Potonjih mo�e biti nekoliko – u austrougarskom ih je razdoblju bilo šest – ali nikako etni�kih regija, jer u takvom bi sustavu Hrvati loše prošli. Hrvati moraju imati dogovorenu zastupljenost u središnjim dr�avnim i regionalnim tijelima, kulturnu autonomiju i visoku razinu ljudskih prava. Kao i svi ostali.
 
HercegBosna.org: �elite li nešto poru�iti Hrvatima u BiH te koliko �esto ste u njoj?

Banac: U BiH sam dosta �esto, ove godine �ak �etiri puta – od Grada�ca i Sarajeva do Rame, Mostara i Stoca. Hrvatima bih poru�io sljede�e: nema zemlje, bez obzira kakav joj sastav, bila ona ve�inska ili višenacionalna, jednostavna ili slo�ena, centralisti�ka ili federativna, u kojoj se privilegije, pogreške i propusti ne pla�aju. Vama �e biti onako kako i svima drugima u BiH. Zato ne vjerujte onima koji vas sukobljavaju s vašom domovinom – Bosnom i Hercegovinom. Tra�ite zajedni�ke interese sa svima s kojima se mo�ete slo�iti, ali nikad na uštrb tre�ih. Uostalom, umije�e su�ivota velika je škola malih zajednica. Hrvati BiH jedino tako mogu opstati. A opstat �e sigurno.

Izvor: Portal HercegBosne www.hercegbosna.org