Pogledi iz dijaspore

Ispraznost izbora u BiH

Parlamentarni izbori u Bosni i Hercegovini
nemaju uporišta u stvarnosti,
nemaju sadr�aj, nemaju vrijednost i stoga su – isprazni.

Piše: Rudi Tomi�

Pet politi�kih stranaka na vlasti (SDA, SNSD, HDZ BiH, Stranka za BiH i HDZ 1990) su ispunili 5 posto ili tek 18 od 367 obe�anja kojima su došli na vlast 2006., re�eno je (24. 08. 2010.) na konferenciji za novinare Udru�enja gra�ana „Zašto ne“ u Sarajevu na kojoj je prezentirana Analiza predizbornih obe�anja iz 2006.

Suvišno bi bilo ponavljati izlaganja voditeljice istra�ivanja Tijane Cvjeti�anin, tko je što obe�ao, odnosno kako su s prevarama došli do vlasti, jer ¾ obe�anja nisu mogla biti  ispunjena ni u najnormalnijim prilikama.

Iste politi�ke stranke isturile su opet iste kandidate za nadolaze�e izbore (3. listopada 2010.) u BiH! Doduše, ima nekih manjih izmjena i još nekoliko novih stranaka, �iji su �elnici tako�er rje�iti u svojim obe�anjima kao i njihovi protagonisti.

Nemogu�e je ovom apsurdu dati nekakav smisao - shvatljiv barem za one koji znaju smisao apsurdnosti. Stoga �emo, pojašnjenja radi, iznijeti prispodnu pri�u. Jednom je car Galijan dao u arenu pustiti silnog bika, kojega je imao ubiti neki lovac.  No premda su bika deset puta preda nj puštali, on ga nije mogao ubiti. Nato mu je car poslao vijenac. Kad su ljudi mrmljali što takav šeprtlja dobiva vijenac, car je dao odgovor: Taurum totiens non ferire difficile est. (Teško je bika toliko puta ne pogoditi!).

Zar je nemogu�e bilo u ovih 20 godina, od uspostave „dr�ave“ Bosne i Hercegovine, shvatiti suštinu bitnih problema kojima nema rješenja na osnovicama na kojima je utemeljena dr�avotvornost bosanskohercegova�kog pu�anstva?

Razli�iti, ali isti !

Bez obzira kakva su me�usobna trvenja u bošnja�ko-muslimanskim politi�kim i vjerskim strankama i organizacijama, oni imaju zajedni�ke ciljeve: uspostavu bosanske dr�ave, bošnja�kog jezika, turske kulture, islamske vjeroispovijedi i izgon Hrvata iz BiH.  Ef. Mustafa Ceri� je na jednom skupu, prigodom otvaranja d�amije (2. rujna 2006.)  rekao: „Ovako kad vas vidim, ne mogu da prepoznam koji je Bošnjak, a koji Tur�in, jer svi ste isti kao da vas je jedna majka rodila. Ovdje moramo biti jedno, ne mo�emo dvoje i zato predla�em da svi mi ovdje budemo Turci.“ Mi u ovome vidimo uzrok sukobu - Casus belli!

U krajnjem slu�aju bošnja�ki politi�ki i vjerski �elnici pomirili bi se i sa �injenicom da ona druga polovica BiH i ostane Srpska Republika - u doglednom vremenu, ali u slu�aju pripajanja Srbiji spremni su na ponovni rat. Dapa�e, nije isklju�ena mogu�nost ponovnog rata u BiH, jer rat iz devedesetih nije izvojevao pobjednika.

Me�utim, Srbi se samo (iz takti�kih razloga) pripucavaju sa bošnja�ko-muslimanskim, odnosno turskim politi�arima u Sarajevu, do�im u Banja Luci vode svoju (srpsku) politiku i u�vrš�uju dr�avne institucije i granice u BiH. Srpski politi�ari u BiH se sporadi�no zagrle s kojim hrvatskim politi�kim �elnikom u BiH, ili u Hrvatskoj, samo iz inata. Srpski himbeni postupci iritiraju islamsko pu�anstvo, jer im muftije tuma�e opasnost od udru�enog krš�anstva. Takva srpska licemjernost ima o�ajni�ke posljedice za hrvatsko �itelje, s obzirom što na prostorima „Federacije BiH“, u nekim mjestima �ivi izmiješano bošnja�ko-muslimansko i hrvatsko pu�anstvo.

Milorad Dodik, i srpska politi�ka elita, vode dvoli�nu politiku sa hrvatskim �elnicima: što �eš�e se sastajati, o svemu otvoreno razgovarati i –  ni o �emu se dogovoriti. Takva se politika ponavlja u BiH kao no� i dan. Kako, ipak, Dodikove rije�i ne bi bile bezna�ajne, on je ispunio sva obe�anja dana predsjedniku RH Ivi Josipovi�u.

Naime, na osnovu dogovora Dodik - Josipovi� pove�at �e se broj hrvatskih glasa�a u RS. Samo s jednog sastanka ove dvojice „ispunjena su sva obe�anja“, što je dobro za Hrvate u RS, ali je poni�avaju�e za �elnike (�ovi�a i Ljubi�a) koji su s Dodikom potpisali tolike ugovore (Pacta dant leges), bez ispunjenog ijednog obe�anja. Hrvatski su �elnici osudili Josipovi�evo hodo�aš�e u RS, a on im je pomogao pove�ati glasa�ku listu za 25 posto! 

Izbori su. Dobro je.

U toj �emernoj Bosni i Hercegovini, koju mnogi nazivlju „jazbinom“ (okupljalište sumnjivoga svijeta, kriminalaca i prestupnika), dobro je da se s vremena na vrijeme provode izbori, makar i isprazni,  jer tada sve ptice poka�u svoje repove.

Kako je ve� ustanovljeno, da Srbi i Bošnjaci imaju svoje strateške (nacionalisti�ke) ciljeve, te kakvo dr�avno ure�enje treba biti u Bosni i Hercegovini: mala Srbija i mala Turska, ali Hrvati se još nisu nacionalno osvijestili, pa �e zbog svoje nesvjesnosti opet biti ovisni o tu�im odlukama.

Nije potrebno ulaziti u neke znanstvene analize glasa�kog sustava u nacionalnim korpusima, jer tu su ve� definirani okviri, ali i pored toga što su uzaludni izbori, mo�e se mnogo �emu dati definitivni zaklju�ak.

U prvom redu nas zanimaju hrvatski nacionali interesi, ne zbog toga što je hrvatski narod najugro�eniji, ili malobrojniji u odnosu na druga dva konstitutivna naroda, nego da bolje upoznamo sebe, bez takve spoznaje ne mo�emo imati viziju budu�nosti. Naime, bosanskohercegova�ki Hrvati imaju mnoštvo me�usobnih (osobnih) problema i stoga ne mogu imati zajedni�ki stav u odnosu na druga dva naroda - zbog �ega su upali u bezizlaznu situaciju. Dakle, Hrvate ne mogu ujediniti ni vanjski, zajedni�ki, neprijatelji, jer me�u njima ima veliki nepremostivi jaz. Gandi je rekao: Lakše je premostiti more izme�u kontinenata nego jaz izme�u dvije individue.

U predizbornoj kampanji bitne su polemike, jer u njima se prezentiraju svoji stavovi i demoliraju protivni�ka stajališta. Me�utim, obe�anja dana u predizbornoj kampanji, kao i u ljubavnoj aferi, nemaju legalnu te�inu, ali imaju neku moralnu odgovornost. Tko je, recimo, dopustio nekomu da tako nisko padne? Upravo tako nisko padaju predstavnici politi�kih stranaka s hrvatskim predznakom. Ispunjene su stranice novina, magazina i portala s osobnim uvredama i podvalama. Nakon takvih „�aš�enja“ ostaju mrlje na obrazima, koje se ne mogu izbrisati, nego i dalje poti�u ljude na šamaranja.

Polemike kao pokazatelji hrvatovanja

Vjerojatno nije nijednom pismenom Hrvatu u domovinama i dijaspori izmaklo oku po�etak predizborne polemike hrvatskih strana�kih �elnika u BiH. Prije svega �elnici se nisu mogli dogovoriti o zajedni�kom predstavniku u Predstavništvu Parlamenta BiH. Isto kao što je bilo na prethodnim izborima, pa su bošnja�ko-muslimanski socijalisti (komunisti) izabrali „hrvatskog“ predstavnika, bosanskog gra�anina �eljka Komši�a, kojemu je hrvatstvo istozna�nica za ustaštvo, a najve�i zlo�inac, maršal Tito – omiljeni babo. I pored navedene �injenice, koja je �etiri godine o�evidno pokazivala i ukazivala zablude, hrvatske stranke opet izlaze sa nekoliko strana�kih kandidata. Vjerojatno neki od njih ne�e mo�i „pre�i ni preko Neretve“, stoga �e Komši� biti opet izabran za „hrvatskog“ predstavnika.

U me�uvremenu, kako bi se što više hrvatski narod razjedinio, došlo je do smjene vlasti u hrvatskoj Zapadnohercegova�koj �upaniji; uo�i izbora smijenjena je koalicijska vlada „devedesete“ HDZ-a, HSP-a i BSRzB-a, koju je preuzela oporba HDZ BiH. Nije to bila uredna izmjena politi�kih rivala, nego neprijateljski sukob uz uvrede i prijetnje. I ovaj �e slu�aj, koji nije slu�ajan, pomo�i razvodnjavanju glasova ili potpuno ignoriranje izbora.

Drugi uzrok �u�noj polemici, me�u bosanskohercegova�kim intelektualcima bio je povijesni tekst u mostarskom magazinu Statusu (br. 14.): Što je (bila) Bosna i Hercegovina i tko smo (bili) mi, �iji je autor poznati povjesni�ar i politi�ki analiti�ar prof. dr Ivo Lu�i�. Dakako, u tekstu su navedeni razlozi rata i uvjeti razvoja društva i dr�ave u ratu i pora�u u BiH, gdje je s brojnim �injenicama o�itovao sve aspekte licemjernosti srpske, bošnja�ko-muslimanske i hrvatsko-jugoslavenske politi�ke sprege.

Bošnjacima nije u interesu ulaziti ovdje u polemiku, jer bi morali dokazati suprotno onome što je Lu�i� iznio u Statusu, a toga nema. Nisu se ni Srbi htjeli uhvatiti u koštac s Lu�i�em, jer i oni bi tako�er morali ubiti dokaze, a to ne mogu – a ne mogu više ni lagati, jer i la�ima ima kraj. No, udru�ili su se bosansko-hrvatski knji�evnici i sve�enici, kojima su se pridru�ili i bosanski-hrvatski Posavci, ne s nakanom da pomognu prof. Lu�i�u u osmišljavanju spornih i sudbonosnih pitanja za opstojnost hrvatskog naroda, nego su udarili po �ovjeku kako bi diskvalificirali  njegove stru�ne sposobnosti. No, s osobnim uvredama se ne pobijaju povijesne istine!

Najprije se oglasio knji�evnik Ivo Lovrenovi� u sarajevskom tjedniku Danis naslovom: Hrvatima u BiH glave došli tobo�nji nacionalni interesi; knji�evnik Mile Stoji�, u obrani Lovrenovi�a, poru�io je Lu�i�u: Vi i vaša klika osramotili ste Hrvate (Tu�manove i  njegove politi�ke akvizicije Me�unarodni sud okarakterizirao je udru�enim zlo�ina�kim poduhvatom, te napominje Lu�i�u da posjedi Darija, Prli�a, �ori�a, Praljka i druge suborce); fra Ivan Šarini�, urednik Svjetlo rije� i kolumnist u sarajevskom Oslobo�enju, nazvao je Lu�i�a: meteorskim znanstvenikom kojemu je najviše pomogao rat. 

U osvrtu: Jesu li Posavci za hrvatsku stvar?, koji se tako�er odnosi na Lu�i�evu analizu, piše „Ljudevit Posavski“, s porukom: „O Posavcima mogu pisati i Hercegovci. Što da ne. S duge strane i mi imamo isto pravo. Da pišem o sebi prije svega ali i da napišem pokoju o Hercegovljacima. Ako napišemo 'Hercegovac' mogli bi se uvrijediti jer imamo pasminu magaraca za koju narod voli re�i 'Hercegovac'. Ali znam ja dobro njih i znam da im ne�e smetati ako ih oslovim sa Hercegovci, a tovare ostavimo za neku drugu pri�u.''

Doduše, nije ni Ivo Lu�i� ostao du�an svojim „dobronamjernim“ kriti�arima. On ih je (svakog pojedina�no) oslikao kao intelektualce, hrvatske „dobro�initelje“ - razgolio je    njihovu ru�i�astu prošlost, koja ve�ini nas nije bila poznata. Vjerojatno nema Hrvata koji je toliko tvrd da mu ovakve polemike ne ostavljaju dojam vrijedan sa�aljenja.

Tko �eli znati stvarno stanje u Bosni i Hercegovini taj treba, bez odga�anja, pro�itati Lu�i�ev tekst u cjeloviti: Što je (bila) Bosna i Hercegovina i tko smo (bili) mi (Hrvati i hrvatstvo u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini).     

Zaklju�na misao

Što ponuditi nakon svega iznesenog? Treba o�itovati ljude iz tu�eg sokaka i njihove namjere, onda �emo se lakše sna�i u donošenju sudbonosnih odluka. Upravo ovi izbori, za koje tvrdimo da su isprazni, mogu biti �ak odlu�uju�i za ustrojstvo društva i dr�ave.

Me�unarodna zajednica tra�i da se nakon ovih izbora pristupi donašanju ustavnih promjena. Ustavne promjene �e uslijediti, jer su one ve� dobrim djelom usuglašene u mo�nim središnjicama, samo im trebaju (pro foro externo) izbori za legitimitet. Poznate su i temeljne osnovice ustavnih promjena sarajevskih �elnika, tako�er i banjolu�ki politi�ari imaju svoj koncept za ustavne promjene.

Do�im, mostarski politi�ari nemaju vizije na koji na�in ostvariti Herceg-Bosnu, jer nemaju teritorijalnu cjelovitost, nemaju ni osje�aj nacionalnog zajedništva, jer su podijeljeni na: hrvatske Posavce, hrvatske Bosance i hrvatske Hercegovce. Dokle �ete, vi glupi, ljubiti gluposti, i dokle �e posmjeva�ima biti milo podsmijavanje, i dokle �e bezumnici mrziti znanje? (I. Proslov, 1, 22)   

Hrvatski narod u Bosni i Hercegovini toliko je promu�uran, pametan i bez visokog obrazovanja, a Bogu hvala imamo proporcionalno više intelektualaca nego bilo koja nacionalna zajednica u svijetu, izuzev �idova u Americi. Taj Bo�ji dar moramo manifestirati i osvijestiti one koji su zavedeni, one koji su skeptici i oportunisti, one koji su na stranputici i one - lu�ake koji su sluge našim neprijateljima.

Mo�emo �ak djelomi�no ostvariti nešto i na ovim izborima. Naime, �elnici hrvatskih stranaka (�ovi�, Ljubi�, Juriši�) nisu na listi kandidata, nego su njihovi ljudi iz stranaka. (Jedino se kandidirao �elnik ''Narodne stranke radom za boljitak'', Lijanovi�,  koji tek sada pla�a s majicama glasove za prošle izbore. Nu, obe�ao je kobasice, kulene i divenice onima koji �e ga  podr�ati na ovim izborima.)

Umjesto strana�ke lojalnosti glasa�i bi trebali dati svoj glas jednom od kandidata koji prednja�i u poštenju i spremnosti, u kojem prevladava stanje svijesti da se bori za hrvatski narod u dr�avnim institucijama gdje �e se utemeljiti i Ustavni zakoni.

Dakle, najve�a bi bila pogreška glasati po strana�koj liniji, ili - bojkotiranje izbora, jer s tim �inom (šutnjom) dajete glas za one koji nisu podobni i umanjujete te�inu brojnosti hrvatske zajednice. Vidjeli smo kako u Hrvatskoj, zbog šutnje ve�ine, manjina bira svoje kandidate (Mesi�a i Josipovi�a).